Datovanje nije pogrešno. Ono je u I stoljeće bilo stare bilo nove ere, pozno-latenska epoha. Janković se samo opredijelio za smještanje istorijskoga događaja nešto poznije, u novu eru, jer se onda uklapa u njegovu konstrukciju o ranohrišćanskoj crkvici, nasuprot konvencionalnoj interpretaciji koja keltske nalaze smješta u period između 80-ih i 50-ih godina prije naše ere
Ahile, Skordisci su početkom I st. prije naše ere poharali čak i delfijsko proročište. Znači, moralo je biti naselja na putu, baš kako što je Srejović bio i pretpostavio.
A i evo ti najjužnijeg oppidum-a:
Obrati pažnju da je ovo na samom jugu od Morave.
Dakle nije tačno da nema keltskih naselja u Pomoravlju; nemamo ih puno, a to je rezultat nedovoljno istraživanja. Sa ovoliko primjera, savršeno je logično da ćemo pronaći još poneki ostatak od Kelta na prostoru centralne Srbije.
Sada se vraćamo na početak.
Evo šta si rekao:
"Ahile, Skordisci su početkom I st. prije naše ere poharali čak i delfijsko proročište. Znači,
moralo je biti naselja na putu, baš kako što je Srejović bio i pretpostavio."
Dakle da su Skordisci Kelti, moralo bi biti Keltskih naselja.
Ali tih naselja nema.
Evo šta si ponudio kao referancu da immao pidum kod Bujanovca. U tvom linku stoji:
"Lokalitet Kale nalazi se u dolini Južne Morave u selu Krševici kod Bujanovca (jugoistočna Srbija) gde su otkriveni značajni ostaci urbanog naselja iz IV i prvih decenija III veka pre n.e. Naselje je bilo izgrađeno prema grčkom modelu i sve vreme postojanja održavalo je bliske veze sa Makedonijom i Grčkom. Mlađi horizont pripada nalazima iz II/I veka pre n.e. kada su Kelti - Skordisci i drugi balkanski varvari napuštenu akropolu iskoristili kao važno uporište u svojim pljačkaškim pohodima prema Makedoniji i Grčkoj.
Prema dosadašnjim rezultatima naselje je zahvatalo oko pet hektara i bilo je smešteno na dominantnom mestu u blizini važne komunikacije koja je moravsko-vardarskom dolinom povezivala srednju Evropu sa Grčkom. U arheološkoj literaturi je poznato od 1966. godine kada su tokom manjih zaštitnih radova otkriveni zidovi i nalazi grčke keramike iz IV veka pre n.e. Istraživanja su nastavljena 2001. godine u organizaciji Arheološkog instituta u Beogradu, u saradnji sa Narodnim muzejom u Beogradu, Filozofskim fakultetom u Beogradu i Narodnim muzejom u Vranju."
U 4. i 3. veku Kelti su harali Balkanom. Ali nisu otkrivena njihova stalna naselja, samo groblja i vojni logori.
U 3. veku, Kelti stradaju, a pojavljuju se Skordisci.
Arheologija je na stanovištu da se ne može uspostaviti znak jednakosti između određene kulture i određenog etnikosa.
Znači ako imamo pozni laten, to ne znači da su nosioci te kulture Kelti.
Znaci po tebi su Skordisci ustvari bili Srbi?
Pre bih rekao preci Srba, kao što su to i Tribali.
Ne sporim da su Skordisci delimično Keltizirani.
Ko što su Srbi posle oslobođenja od Turaka, bili pod značajnim uticajem islmskog, turskog kulturnog nasleđa. Neki su i primili islam.
Srbi, ovakvi, kakvi su danas, Sloveni, verovatno se formiraju u poznoj antici, negde u panoniji, gde se mešaju sa stanovništvom sa gornjeg toka Tise.
А шта то српски етноним значи и одакле си успео сазнати то?
Ser znači sjaj, svetao, tu više nema nikakve dileme.
Evo na primer jedne analize Milana Budimira:
"Pomenuto ime likijanskog ostrva Adramyttis treba po svoj prilici
ponajprije dovesti u vezu sa domaćim imenom samih Likijanaca koje glasi Termilai odnosno Trmmil -
Etnikon Termilai i bez obzira na disimilaciju likvida ne može se odvojiti od Hesihijeve glose
Telmesseis, stanovnici grada Telmesa u likijanskom primorju prema Kariji. Atički natpisi pružaju i
oblik Telemesseus sa vokalskom anaptiksom. Sada se može razumeti interpretatio graeca originalnog
imena likijanskih Indoevropljana sa osnovnim elementom telm-, jer ona glasi lykos »svetao, sjajan«
(od nedokumentovanog lykē sačuvanog u složenici amphilykē, lykaugēs leukos, lat. lux itd.). Stoga
ostajemo kod iznesenog tumačenja da lidijanski Hermes At/dramo- i tirsenski Turms (isp. oblik
Atramous u scholia AD uz Z 396) stoje u etimološkoj i stvarnoj vezi sa slov. tulmaču i lat. stella (od
stel-na). Smena likvida l/r koju konstatujemo i u likijanskim imenima Tel(e)messos (isp. navedeni
anadolski oblik sa polnoglasjem talami) i Termilai starija je prema tome od dogrčkih varijanata,
budući
da leksemski minimum pouzdano glasi (s)tel/r- »svetao«. Ni Schultze ni Kretschmer, prirodno, nisu
mogli doći do ubedljiva rešenja jer su pustili iz vida etrurski oblik Hermesova imena Turms, koji se
nikakvom veštinom ne može i ne sme odvojiti od zapadno-anadolskog At/dramo-."
Za nas je bitno ovo:
Pogledajte prilog 329212
Na ovoj karti imamo Vendenus kod Lipljana.
Pogledajte prilog 329165
No na ovoj karti imamo i Sardomus planine, umesto Skordus (slično imamodva oblika i za Skadar). planinski venac od Zlatibora i Kopaonika, do Prokletija i Šar planine.
I ovde:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/7f/Ptolemy_Cosmographia_Pannonia+Danube.jpg
Ovde imamo i naziv za narod koji tu živi:
http://upload.wikimedia.org/wikiped...iburnia,_Dalmatia,_Cum_Italiae_parte_1578.jpg
Sardiote.
Ovaj etnonim imamo ptvrđen i na jednom antičkom spomeniku u Užicu (Sar...)
Serdi i Srbi su sjajni (prvo je pelasto-trisenska varijanta)
Još sumljate?
Kako se zovu planine iz nekadašnjeg planinskog venca Sardus?
Zlatibor, Zlatar i
Srebrna Planina (Kopaonik).
Zanimljivo je da "narod sa mora", Šardana, ima sunčev disk na šlemu: