Pakao na rumunskom je jad, iad, potiče od sl. jad.
https://dexonline.ro/definitie/iad
Eto ti i grčki Hades odakle je.
- - - - - - - - - -
Kognat i pozajmljenica kao sredstvo manipulacije
Lažni utisak kognata. Pravilo fonološkog kvantnog skoka (IPTTL - Instant phonetic time travel law ili pravilo gluvog telefona).
Kada je jedan narod široko teritorijalno rasprostranjen kao slovenski, onda ne može čuditi zaimanje istih slovenskih reči od strane većeg broja stranih jezika jer narod koji zauzima veliko prostranstvo u kontaktu je sa većim brojem drugih naroda. Te strane reči kasnije se pronalaze u većem broju jezika i mogu se pogrešno proglašavati kognatima - rečima paralelnim potomcima zajedničke reči-pretka, umesto pozajmljenicama koje su pretrpele fonološke promene tipične zakonitostima jezika u koji su pozajmljivanjem dospele.
Doktrina za otimanje jezičke baštine velikih naroda i za njihovo brojevno i teritorijalno potiskivanje u daljoj prošlosti
Kao zakonitost je opšte prihvaćeno da ukoliko je reč prošla kroz sve fonološke promene koje prate istorijski razvoj određenog jezika, ta se reč smatra kognatom reči sa kojom je poredimo, odnosno, smatra se da su imale odvojen razvoj iz zajedničkog "praindogermanskog" korena.
Hiljadu godina za jedan dan - fonološki kvantni skok
Mi smo, međutim, pokazali na primeru susednih jezika (mađarskog, šiptarskog i grčkog) da se novousvojena reč, dakle pozajmljenica iz slovenskog jezika u ove jezike vrlo brzo prilagođava prema fonološkim osobinama jezika primaoca. Na primer, prilikom usvajanja pozajmljenice - Mladen u engleskom jeziku postaje Malden, Vlah u turskom jeziku postaje Eflak, grad i brazda u mađarskom postaju gardoš i barazda, gradine u šiptarskom postaju gardine prilagođavajući se hiljadugodišnjem jezičkom razvoju jezika recipijenta tokom izuzetno kratkog vremena, praktično, na dnevnom nivou, kao u igri "gluvih telefona". Tako prilikom pozajmljivanja reč put od hiljadu godina pređe za jedan dan.
Prema tome, ovo je zakon: Osobine jezika, tj. artikulacijske preferencije jednog fonološkog sistema, mogu novu reč naglo prevesti kroz sve faze jezičkog razvoja. Ranije smo o ovome diskutovali po pitanju slovenskih reči, koje su doživele navodnu metatezu likvida: južnoslovensko gradina dalo je albansko gardine. To nisu procesi za koje je potrebno 1000 godina, već pet minuta i jedan jedini govornik (koji će umesto infarkt da kaže infrakt), a svi da prihvate. Evo, budući da sam ga prvi u istorijskoj i komparativnoj lingvistici uočio, proces ću nazvati instant phonetic time travel.
Prema tome, svaka reč koja se danas na osnovu ispraćenih glasovnih promena određenog jezika svrstava kao kognat, sledeći isti kriterijum može se smatrati i pozajmljenicom.
Da vidimo, koje su ideje vodilje i u kojoj meri indogermansko jezičko stablo važi, a u kojoj meri se jezici ponašaju kao gramatički kosturi na koje se po modelu anti-kreola lepe reči iz jezika sa kojima su u dodiru stvarajući lažni utisak kognata.
Šta se postiže proizvoljnim optiranjem za kognat, odnosno pozajmljenicu? Suština ove manipulacije.
Rekonstrukcija reči se obavezno zaustavlja kada se dođe do tzv. kognata iako slovenska jezička sredstva omogućavaju dalju etimologizaciju tj. semantičko i leksičko uprošćavanje i uopštavanje korena. Zašto se ovo ne dozvoljava, a ukazivanjem na kognate se odbacuje? Zato što bi smislenost daljeg slovenskog uprošćavanja reči koja ima "kognate" ukazalo na slovensko prvenstvo te reči, odnosno da su kognati, zapravo, pozajmljenice iz slovenskog jezika. Ovako prikazano prvenstvo slovenske reči ukazalo bi na slovensko prisustvo u južnoj i Centralnoj Evropi, koja je političko-istorijski rezervisana za Germane i njihove deklarativno kulturne uzore, ali političke satelite: male Rimljane i male Grke. Veliki Sloveni su pretnja i zato se svim političkim sredstvima, uključujući istoriografiju kao ideološko sredstvo, neprestano dele, umanjuju, istorijski udaljavaju od Evrope, smeštaju u močvaru iza planina, kulturno prigušuju, obeznačavaju i nipodaštavaju.
Za mame i tate koji žele deci da ukažu koje su to slovenske i srpske reči usvojili Romani, Germani i Grci po dolasku u slovenske krajeve Evrope
Naša je kultura počela da tone u Starom veku, nastavila u Srednjem da bi potpunu inferiornost dokučila sa Novim vekom.
Međutim, sudeći po usvajanju naše agrarne i metalurške terminologije, što bi u civilizacijskom smislu praistorije bilo "pretty much it" (ukupnost tadašnje kulture, tj. sve što tadašnja kultura i podrazumeva) od strane drugih neslovenskih naroda mi Sloveni-Srbi smo u kasno praistorijsko doba, po logici stvari (i Mariju Alineiju) bili superiorni nad Grcima, Latinima i Germanima.
Daćemo kao primer pedesetak germanskih, romanskih ili grčkih reči koje su mogle doći iz srpskog jezika:
- hum, humka (humus), ledina (Land, land), grad, gradina, ograda tj. bašta (garden, Garten, giardino), livada (livadion), plug (plough, plow), orati, (o)ralo (aro, arare), mulj (mud), kaljuga, kaljača, kal (Caligula), blato (Baltic), oblak od obvlak (Wolke), kras, krš, kršiti (Karst), krsnuti tj. rasti, kršan (crescere, croissant),
- voće od ovoće od ovoštje, vosak (Obst, ovest), trešnja (kerasian, cerise, cherry, Kirsch), oliva tj. maslina od oliti, olivati (olive, oil), sliva ili šljiva od slivati (lividus tj. modar), slina od slivati tj. pljuvačka (saliva), brati (nalazimo u nazivu bobica - berry),
- sejati, sevati, usev (sow), seme (semen), olovina tj. pivo (ale), okurak tj. krastavac (Gurcke), opiti, opijati (opium),
- stoka < steći, up. blago (live stock), krdo tj. stado (herd), stado (stud [stad]), kobila (lat. caballus,
grč. kabállēs), paša, pasti, pastir (pasture, pastor), bumbar od brmbar (bumble), kotka tj. mačka (cat, Katze), štene, ćeno (canis), jagnje (agnus, amnos, yean),
- breg (Berg), klisura, klis, klizati (clausura, κλεισούρα), grotlo, grlo < grdlo (grotta), granica, grana (Grenze), strana tj. zemlja, stranac, stranstvo (estrano, strange, étrange, extraño),
- ruda, rđa (ruber), oganj (ignis, agni), šlem od slem (helm), olovo, livati (lead),
- knez (Koenig, king), kralj<krelja<hrelja<hrliti<krilo (Chrelios, Carlo, Carolus, Charles), Grk, Grci (Graecos, Greek), Sloven (schiavo, slave, ciao, esclavo, eslavo "Borrowed from Medieval Latin sclavus (“slave”), from Late Latin Sclavus (“a Slav”), from Byzantine Greek Σκλάβος (Sklábos) (or borrowed from the Greek directly), itself probably from earlier Σλαβῆνος (Slabênos), from plural Σλαβῆνοι (Slabênoi), from Proto-Slavic *slovene. ").
- važno, vaga, važiti (Waage), liti, litra (λίτρα, libra, livre, liter), banja od badnja, badanj, badati tj. dupsti (bagno, baden, bathe, baða), gresti, gredem, greda (gradus, gredior, progres), daska (desk), hvost, fosna (pfosten), plah, plašt (Plache), ljubiti, ljubav, libiti (libero, liberare, libertas) itd. itd. (
videti na ovoj temi obilje primera sa diskusijom).
Takođe, tu verovatno pripada terminologija rodbinskih odnosa i svakako dobar deo toponomastike.
S druge strane, svi ti varvarski narodi nisu gotovo ni jednu reč za ribe i životinje usvojili od Slovena jer su imali svoje, budući da su bili lovci, ribolovci.
PS. Doduše imamo primere za štrk tj. roda (stork), roda (ardea), mrmot, up. mrmak (marmot).
Sakupio i premijerno na svet izdao
Mrkalj
