Pumpaj Dinstanović
Zaslužan član
- Poruka
- 104.999
O ovome se već može razgovrati.
Važnije je pratiti kulturu i jezik. Etnonimi su sekundarnog značaja.
Onda je rasprava nemoguća, zato što u vremenu o kojem raspravljamo jednostavno nemamo tragova jezika koji su koristili Srbi - ama baš nikakvih. Period od pojave slovenske pismenosti u IX stoljeću pa do XII stoljeća je relativno oskudan, pa tako kao što sam već i naglasio nemamo na osnovu čega možemo diskutovati o jeziku Srba u vrijeme njihovog doseljavanja na Balkansko poluostrvo, pa i uopšteno starih Slovena prije ere pismenosti. Filološka istraživanja se u tom kontekstu ograničavaju na same tragove i hvataju se za najmanje niti - proučavanje toponima.
O kulturi sve što možemo učiniti jeste zaključivanje na osnovu mrva sačuvanih iz mahom vizantijskih izvora; detaljna slika kulture Južnih Slovena i Srba VI, VII i VIII stoljeća, pa na kraju krajeva i u stoljećima koji su dalje išli, jednostavno nije moguća. Ovdje moram naglasiti jedan problem koji čini mi se stalno zaboravljaš, a to je velika oskudnost u izvorima, koja dobrim dijelom i ograničava sve što se može reći za spornu epohu.
Stoga, nikako ne mogu etnonimi biti od sekundarnog značaja, kada o tome što si kao važnije naveo jednostavno praktično ne može biti ni govora.
Stanovništvo koje je živelo na Balkanu pomešalo se sa stanovništvom koje se vratilo na Balkan.
Da li je ovo izmišljeno?
Dakako da jeste. O kakvom crnom vraćanju na Balkan pišeš?

Inače, kada već i sam citiraš Živkovićev rad; evo šta piše o tom miješanju:
* Т. Живковић, Словени и Ромеји, Историјски институт САНУ, Београд 2000, 142-143.Такође, присуство једног jасног, чисто издвојеног антрополошког типа, такође говори o монолитностии очувању етничког јединства Словена у IX веку. Сходно томе, проистиче закључак o слабом мешању староседелаца са Словенима од VII до X века. Процес брахикранизације, који се може објаснити утицајем неког другог етничког супстрата, управо казује да се спајање две етничке групације догодило после XI века. Такође, овај процес потврђује претходно изнетомишљење даобласти средишњег Балкана, пре свега Србије, нису биле ни издалека потпуно опустеле и да се ромејско становништво, истина у брдским пределима, очувало све до XI века, када долази до његове миграције. Језичке позајмице у румунском и албанском језику, које се односе напољопривреду, преузете од Словена, показују на промене начина живота дотадашњих сточара и њихове ближе контакте са Словенима. Самим тим, заостало ромејско становништво, упуштајући се у ближе додире са бројнијим Словенима, током XI, XII и XIII века, постепено се славизирало. Историјски, археолошки, антрополошки и лингвистички подаци међусобно допуњују ову слику и не можемо приметити да се они налазе у било каквојсупротности.
Važno je naglasiti da je ovakvo stanovište u međuvremenu u značajnoj mjeri ublažio (ipak je tada još bio dosta 'zelen'

Iz Živkovićevog magistarskog:
"Књигом није обухваћен простор Војводине из разлога што за добараног средњег века готово не постоје наративни историјски извори наоснову којих би било могуће пратити токове славизације. Сами археолошкии антрополошки подаци могли би довести до могућих заблуда илипогрешног тумачења. "
"У историјској науци преовладава мишљење да Словени уопштенападају на Византију готово искључиво са доњег Дунава,
али управо овај упад из 548. године указује, како се чини, на правац продирања са средњегтока реке."
"У историографији се дуго одржаломишљење да je процес словенског насељавања јужно од Дунава отпочео већ
од краја Маврикијеве владавине (582-602)
236
a да je окончан током Фокиног
царевања (602-610). Ипак, византијски писци не доносе вести које би моглепотврдити овакво стајалиште. Штавише, извори тог времена ништа неказују o судбини већих градова на простору северног и средљег Илирика -Сингидунума, Виминацијума, Наиса, Јустинијане Приме, ЈустинијанеСекунде или Јустинополиса. Реч je o великим градским насељима, некиод њих су седишта епископа,"
"Такорећи, једини наративни извор за Словене који су населилиБалканско полуострво северно од Македоније, јесте спис De adrninistrandoimperio
цара Константина VII Порфирогенита (944-959)."
Значи, као што сам и претпоставио. Ниједан историјски извор не указује на насељавање Словена на простору данашње Србије (ван античке Далмације).
Ako govorimo o pisanim izvorima, to je tačno. Međutim, arheologija i druge pomoćne nauke, među njima i već navedena interpretacija toponima, može pružiti odgovore tamo gdje istorijska nauka nije u mogućnosti (postoje i drugi izvori, osim pisane riječi). Postaviću ovdje nešto što sam ti već ranije postavljao na ovu temu (sken Tandoorija Masale):
![]()
Aleksandar Loma, Illyricum Slavicum. Prvih pola milenija slovenstva na severozapadnom Balkanu u svetlu lingvistike, Juznoslovenski filolog, 50, Beograd, 1994, str. 140.
Obrati pažnju na konkretno dio u kojem spominje panonsku Bistricu.
Ovdje bih ti ukazao još na to da nedostatak izvora ne znači da nam je sada dopuštano fabrikovati svakake priče, koje bi stizale do nivoa fantazmagorija recimo srpskih autohtonista, koji upravo nedostatak izvora koriste da bi rupe dopunile svojim izmišljotinama. Ako nemamo nikakvih pisanih izvora za određenu oblast odnosno period, onda se moramo potruditi da ga što objektivnije rekonstruišemo, na taj način da bude i u potpunosti u skladu sa izvorima koji su sačuvani/poznati.
To što su VII i VIII stoljeće ere mračnog doba u vizantijskim izvorima ne dopušta da iz nekakvih emotivnih pobuda (da li si obratio pažnju na Radićev intervju koji sam postavio sa Pravoslavlja), zbog nekakvih iracionalnih nacionalističkih potreba izmišljamo cijelu jednu povijest, koja nema uporište u istorijskim izvorima.
Takođe, preporučujem ti i da pažljivo i sa razumijevanjem iščitaš Živkovićev rad, te razumiješ što on zapravo želi reći (na ovaj način kako si ga selektivno izdvojio, ispade kao da na neki način on pruža potporu tvojim zaključcima o postojanju misteriozne nacije Iks negdje na prostoru pozno-antičke Srbije, a koja bi ako sam te dobro razumio navodno nosila isti etnonim kao i Srbi daleko na sjeveru - što naravno nije tačno, Živković je na vrlo pažljiv i naučan način obrazložio proces slovenskog doseljavanja na Balkansko poluostrvo [pa i srpskog]).
On je posebno značajan, zato što donosi i sažima najnovija naučna saznanja iz antropoloških studija i primjenjuje ih u svojim tezama.
A sada ti meni odgovori, zbog čega raspravljamo o tome a ignorišeš ono oko čega smo i počeli? Ne vidim kakve ovo ima veze sa antičkim Dačanima...

Poslednja izmena: