NASTAVAK
Rani hriscani
"Sedmi dan Subotu uzdizao je Hristos, apostoli i prvi hriscana, sve dok Ladoikejski sabora nije ukinuo njeno praznovanje." "Dissertation on the Lord's Day," pp. 33, 34
Praznovanje Subiote u cetvrtom veku
"Bio je opsti obicaj Istocnih Crkava, kao i nekih Crkava na Zapadu... izgleda da je Subota praznovana vise nego sto predpostavljamo... ne samo da su Isdtocne Crkve bile optuzene da judaiziraju (Judaizam); nego su se sakupljali zajedno u Subotu da slave Gospoda Isusa Hrista, Gospoda Subote." "History of the Sabbath", Part 2, par. 5, pp.73, 74. London: 1636. Dr. Heylyn
Orjent i vecina ostalog sveta
"Stari hriscani bili su vrlo pazljivi u svetkovanju Subote, ili sedmog dana... Potpuno je jasno da su sve Orjentalne Crkve, kao i veliki deo sveta, praznovao Subotu kao praznik... Atanasdije izvestava nas da su drzali verske skupove u Subotu, ne zbog uticaja judasjizma, vec da slave Isusa, Gospoda Subote. To isto tvrdi i Josif Flavije." "Antiquities of the Christian Church," Vol.II Book XX, chap. 3, sec.1, 66. 1137,1138.
Abisinija
"U drugoj polovini toga veka Sv. Ambrozije Milanski zvanicno je izjavio da Abisinki episkop, Museus, putovao je skoro na sve strane u zemlji Seres (Kina). Za vise od sedamanaest vekova Abisinska Crkva neprekidno je slavila Subotu kao sveti dan cetvrte zapovesti." Ambrose, DeMoribus, Brachmanorium Opera Ominia, 1132, found in Migne, Patrologia Latima, Vol.17, pp.1131,1132.
Arabija, Perzija, Indija, Kina
"Mingana dokazuje da su Abisinski hruiscani 370. godine, Crkva koja je drzala Subotu, bila toliko popularna, da je i njen famozni direktor, Musacus, putovao po Istoku podizuci Crkve u Arabiji, Persiji, Indiji i Kini." "Truth Triumphanat,"p.308 (Footnote 27)
Italija, Milano
"Ambrozije, ugledni biskup u Milanu, kaze kada je on bio u Milanu da je svetkovao Subotu, ali kad je bio u rimo praznovao je nedelju. Ovo je proizaveli izreku: ‘Kada si u Rimu, cini ono sto Rim cuini'." "The History of the Sabbath" (1612)
Spasnki sabor u Elviri 305. godine pos. Hr.
Kanon 26. sabora u Elviri otkrio je da je Crkva u Spaniji u ono vreme drzala sedmi dan Subotu. "Kao sto se post svake Subote: Reseno je, da greska bude popravljena sto se tice posta svake Subote." Ovaj zakljucak sabora je u direktnoj suprotnosti pravilu koje je Rim u to vreme imao koji je naredio da se posti u Subotu.
Spanija
Vazno je da spomenemo da u severoistocnoj Spaniji blizu Barcelone nalazi se grad koji se zove Sabadel, u pustoj pokrajini, u kom su ziveli "Valdenzani, subotari".
Persija 335-375. (40 godina progonstava pod Sapurom II)
Opste primedbe protiv Hriscana bile su: "Oni preziru naseg suncevog boga, imaju bogosluzenja u Subotu, skvrnu svetu zemlju time sto sahranjuju mrtve u nju." Truth Triumphant," p.170.
"Oni preziru naseg boga sunca. Zar nije Zoroastra, sveti osnivac nasih verovanja uspostavio nedelju hiljadu godina pre u cast suncu i potisnuo subotu Starog zaveta. Pa ipak, hriscani imaju sveta bogosluzenja u Subotu." O'Leary, "The Syriac Church and Fathers," pp.83, 84.
Origen je rekao: "...odgovara svima koji su pravedni medju svetima da dr`e takodje i Subotu. Ostavljen je jo{ po~inak, to jest, dr`anje Subote narodu Gospodnjem." (Jevrejima 4:9. (Homily on Numbers 23, para. 4, in Migne, Patrologia Græca, Vol. 12, cols. 749, 750).
Neki budisti~ki monasi 220. godine, ~itaju}i spise Starog zaveta prihvatili su i svetkovali Subotu.
Postojala je Crkva u Milanu koja je svetkovala Subotu: "U Crkvi u Milanu, po sim procenama Subota je bila svetkovana.. Oni su se sastajali u subotni dan da slave Gospoda Isusa Hrista, Gospodara Subote." (Dr. Peter Heylyn History of the Sabbath, London 1636, Part 2, para. 5, pp. 73-74)
"Na Istoku bio je obi~aj da se svetkuje Subota kao i dan Gospodnji i odrzavati sveta Bogoslu`enja; a dok s druge strane ljudi sa Zapada, odani Gospodnjem danu zanemarili su svetkovanje Subote." (Apollinaris Sidonii Epistolæ, lib. 1,2; Migne, 57) Ovo pokazuje kako su hri{}ani progresivno napu{tali biblijske istine i prihvatali paganske obi~aje.
Laodikejski sabor (366) izdao je zapovest: " Kanon 29. "Hri{}ani ne treba da judaiziraju svetkovanjem Subote, nego treba da rade na taj dan, radije da slave dan Gospodnji da se odmaraju ako je mogu}e, kao hri{}ani. Me|utim, ako bi se bilo ko na{ao da judaizira (odmara se) neka bude proklet od Hrista." (Mansi, II, pp. 569-570, see also Hefele Councils, Vol. 2, b. 6) Ovaj kanon je u neposrednoj suprotnosti sa ~etvrtom zapove{}u koju je Bog napisao i izgovorio, a kojom obavezuje sve ljude da svetkuju sedmi dan Subotu.
Isto tako istori~ar Sokrat svedo~i: "Sve Crkve {irom sveta imaju svetu pri~est u Subotu svake sedmice, pa ipak hri{}ani Aleksandrije i Rima, na osnovu nekakvog starog predanja, odbijaju da to ~ine. Egip}ani iz okoline Aleksandrije, kao i stanovnici Tebe, odrzavaju svoja Bogopslu`enja u Subptu, a ne sudeluju u svetim tajnama kao ostali hri{}ani." (Socrates, Ecclesiastical History 5, 289)
Istori~ar Sozomen pi{e: "Narod Konstantinopolja, i gotovo svugda drugde, im Bogoslu`enja u Subotu, kao i u prvi dan sedmice, {to nije obi~aj u Rimu i Aleksandriji. Ima vi{e gradova i sela u Egiptu gde se narod okuplja na Bogoslu`enja u Subotu uve~e." (Sozioman Eclesiatical History, 7,19)
Hri{}ani su u petom veku svetkovali subotu. (Lyman Coleman Ancient Christianity Exemplified, Ch. 26, Sec. 2, p. 527). Svakako, u vreme Jeroma (420) odani Hri{}ani su radili u nedelju. (Dr. White, bishop of Ely, Treatise of the Sabbath Day, p. 219).
Avgustin od Hipo, odani postovalac nedelje svedo~i da je Subota bila po{tovana u ve}ini delova hri{}anskog sveta. (Nicene and Post-Nicene Fathers (NPNF), First Series, Vol. 1, pp. 353-354)
Nedelja je postepeno uvo|ena. Stari hri{}ani su bili pazljivi u svetkovanju Subote... plan je da sve Orjentalne Crkve, i ve}i deo sveta, svetkuje Subotu kao dan bogoslu`enja... Atanasije svedo~i da su Bogoslu`enja imali u Subotu, ne zbog toga {to su se bili suo~ili sa judejizmom, nego da slave Isusa,Gospoda od Subote, to isto svedo~i i Epifan." (Antiquities of the Christian Church, Vol. II, Bk. xx, Ch. 3, Sec 1, 66. 1137,1136).
Crkve koje su po{tovale Subotu osnovane su u Persiji u podru~ju Tigra i Eufrata. Vernici su svetkovali Subotu i davali desetak svojmim Crkvama. (Realencyclopæie fur Protestantishe und Kirche, art. Nestorianer; see also Yule The Book of Ser Marco Polo, Vol. 2, p. 409).
Abisinsku Crkvu u Etiopiji, koja je ostala verna svetkovanju Subot, jeziuti su ulozili truda da je priklju~e Rimokatoli~koj crkvi. Abisinski legat na sudu u Lisabonu, poricao je da oni svetkuju Subotu da bi imitirali Jevreje, ve} zbog toga {to slu{aju Hrista i apostole.(Geddes Church History of Ethiopia, pp. 87-88).
Tvrdi se da je Abrozije Milanski drzao Subotu u Milanu, a nedelju u Rimu. Tako je proiza{la izreka: "kad si u Rimu, ~ini onako kako Rim ~ini." (Heylyn, op. cit., 1612) Hilin tvrdi da je Crkva u Milanu od ~etvrtog veka bila centar svetkovatelja Subote na Zapadu. (ibid., part 2, para 5, pp. 73-74). Vekovima je Subota bila po{tovana u Italiji, jer je sabor u Frioli (791) u 13. kanono govorio o sve{tenicima koji su je praznovali.
"Svim Crkvama naredjujemo da praznuju Gospodnji dan, da se svetkuje, ne u ~ast Subote koja je pro{la, ve} u ~ast prvoga dana u sedmici nazvanog Gospodnji dan. Kada je re~ u Suboti koju Jevreji svetkuju, poslednji dan u sedmici, a koji na{i seljaci praznuju." (Mansi, 13, 851)
Izmedju Milana i Liona postojale su grupe vernika koje su svetkovali Subotu kojima su pripadali Patinus i Irinej. Polikarpov naslednik, koji je bio Jovanov u~enik, a oni su i sami drzali Subotu. (The Catholic Encyclopedia (C.E.), art. Montanists, vol. X. pp. 522-523))
Savr{ena pravda ne mo`e se dobiti nikakvim legalnim ceremonijama. Me|utim, Hristos nije ukinuo Dekalog, on je uvek na snazi, ~ovek nikad nije oslobi|en od dr`anja zakona."
(ANF, Bk. IV, Ch. XVI, p. 480)