Adventisti sedmog dana

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Ima li vecih praznika od rodjenja i vaskrsenja Sina Bozjeg,ovaplocene Reci Boga Oca,kroz koju sve postase u Duhu Svetome?

Postovanje Neo The Chosen One

Svakako da je rodjenje i vaskrsenje Sina Bozjega veoma vazno i znacajno za sve nas. To ni ne treba da se uporedjuje sa bilo kojim preaznikom niti s emoze uporediti.

Medjutim, Svevisnji i istiniti Bog je dao definiciju Subote, uvrstao je u Svoj vecni zakon i jasnonam je rekao zbog cega ju je odredio ljudima:

"SECAj se da svetkujes dan subotni. Sest dana radi i obavljaj sav svoj posao. A SEDMI JE DAN SUBOTA, POCINAK POSVECEN JEHOVI BOGU TVOJEMU.
TADA NEMOJ RADITI NIJEDNOGA POSLA... TA I JAHVE JE SEST DANA STVARAO NEBO, ZEMLJU, I MORE I SVE STO JE U NJIMA,
A SEDMI JE DAN POCINUO. STOGA JE JAHVE BLAGOSLOVIO I POSVETIO DAN SUBOTNI."
2. Mojsijeva 20,8-11. Stvarnost.

Bog jasno kaze da je Subotu uspostavio kao spomenik stvaranja. Zelis li ti da obiris taj spomenik?

Koga je Bog ovlastio da vrsi promenu? Nikoga!
 
Postovanje Neo The Chosen One

Svakako da je rodjenje i vaskrsenje Sina Bozjega veoma vazno i znacajno za sve nas. To ni ne treba da se uporedjuje sa bilo kojim preaznikom niti s emoze uporediti.

Medjutim, Svevisnji i istiniti Bog je dao definiciju Subote, uvrstao je u Svoj vecni zakon i jasnonam je rekao zbog cega ju je odredio ljudima:

"SECAj se da svetkujes dan subotni. Sest dana radi i obavljaj sav svoj posao. A SEDMI JE DAN SUBOTA, POCINAK POSVECEN JEHOVI BOGU TVOJEMU.
TADA NEMOJ RADITI NIJEDNOGA POSLA... TA I JAHVE JE SEST DANA STVARAO NEBO, ZEMLJU, I MORE I SVE STO JE U NJIMA,
A SEDMI JE DAN POCINUO. STOGA JE JAHVE BLAGOSLOVIO I POSVETIO DAN SUBOTNI."
2. Mojsijeva 20,8-11. Stvarnost.

Bog jasno kaze da je Subotu uspostavio kao spomenik stvaranja. Zelis li ti da obiris taj spomenik?

Koga je Bog ovlastio da vrsi promenu? Nikoga!

Onoga koji je Osnivac Crkve Hristove i Sin Njegov.

"Није човек створен ради суботе, него субота ради човека".


" Господу су додијали јеврејски празници и субота и на њих мрзи душа Његова (Иса. 1.13-14)
 
"SECAj se da svetkujes dan subotni. Sest dana radi i obavljaj sav svoj posao. A SEDMI JE DAN SUBOTA, POCINAK POSVECEN JEHOVI BOGU TVOJEMU.
TADA NEMOJ RADITI NIJEDNOGA POSLA... TA I JAHVE JE SEST DANA STVARAO NEBO, ZEMLJU, I MORE I SVE STO JE U NJIMA,
A SEDMI JE DAN POCINUO. STOGA JE JAHVE BLAGOSLOVIO I POSVETIO DAN SUBOTNI." 2
. Mojsijeva 20,8-11. Stvarnost.

Bog jasno kaze da je Subotu uspostavio kao spomenik stvaranja.

Koga je Bog ovlastio da vrsi promenu? Nikoga!
 
Poslednja izmena od moderatora:
BOG NASIGURNO NIJE UKINUO SUBOTU, JER ONA JE DEO NJEGOVOG VECNOG ZAKONA.

NEGO, MOZES LI NAM NACI GDE POSTOJI ZAPOVEST DA TREBA DA PRAZNUJEMO NEDELJU?
"Večan" je i zakon o obrezivanju pa ipak vidimo da nije.
Nedelja nije zapovest, tj. zakon nego radost. Ako bi bila zakon, onda bi to značilo da smo još pod grehom, jer zakon je dat da otkrije greh.
SLAZEM SE DA ZAKON OTKRIVA I OSUDJUJE GREH, ALI GREHA IMA U SVIM VEKOVIMA PA I DANA, ON I DNAS OTKRIVA GREH. A PROKLETSTVO NAVLAZE NJEGOVI PRESTUPNICI A NE POSTOVAOCI.
Jeste, ali Bog reče "svi sagrešiše" što znači da nema toga ko može održati zakon (osim Hrista). A ko sagreši u jednoj odredbi zakona, sagrešio je čitavom zakonu,kako kaže apostol Jakov.
Obrati paznju na reci apostola Jovana: "I po tom razumemo da Ga poznasmo, AKO ZAPOVESTI NJEGOVE DRZIMO.
Koji govori poznajem ga A ZAPOVESTI NJEGOVE NE DRZI, LAZA JE , I U NJEMU IISTINE NEMA." 1. Jovanova 2,3.4.
Obratio sam. Ko je u Hristu i poštuje dve najveće zapovesti o ljubavi, taj je spašen i pečati svoju veru delima.
Emanuilo, nisi u pravu. Dekalog nikad nije bio senka nicega i nikoga.
Medjutim, obredni zakon, goisnji praznici, zrtve, jela i pica i ceo sistem ritual kod Jevrejskog naroda su predstavljali hrista.
Rimljanima 10,4. Јер је Христос свршетак закона: који Га год верује оправдан је.

Ja ovde ne vidim da se pravi neka razlika izmedju zakona. Zakon (na hebrejskom "tora") se odnosi na svih 613 odredbi iz SZ-a.
 
Poslednja izmena:
Emanuili, Pavle ne govori da je dozvoljeno slaviti paganske praznike nego kaze nije dozvoljeno nikakav praznik.
Nikakav. Niti Jevrejski niti praznjik Emanuilo.
Na primer praznik presnih hlebova.
Tada su se pripremali presni hlebovi i jeli. Praznik prvina.
Tada su se prinosile Gospodu prvine.
Na primer prsznik senica.
Tada su se gradile senice u kojima se stanovalo.
Na tim praznivima se prinodile i zrtve.
Dakle netreba vise da mesumo presne hlebove za te dane. Niti dau te praznicne dabe prinosimo snop prvine niti da gradimo senice.
Postojsla je pisebna zapovest da se ne radi i to su zvane subote.
Dakle kada dodju ti praznici mozemo dlobodno da radimo.
Ali ne kad dodje sedmicna subota.
Medjutim mnogi jevreji su bili i gnodtici pa su takodje drzali i neke neznabozacke praznike a i oni iz nejevrejstva takodje.
Dakle i oni netreba da drze bilo kakav drzhi praznik.
Zato se Pavle tako izrazava i obuhvata bilo koje praznike.

Ne trabunjaj, Glasniče. Kristalno je jasno da pod "praznicima" PAvle podrazumeva godišnje subote, pod pojmom "mladine" - mesečne,a pod pojmom "subote"-sedmične subote.
 
Postovanje Neo The Chosen One

Svakako da je rodjenje i vaskrsenje Sina Bozjega veoma vazno i znacajno za sve nas. To ni ne treba da se uporedjuje sa bilo kojim preaznikom niti s emoze uporediti.

Medjutim, Svevisnji i istiniti Bog je dao definiciju Subote, uvrstao je u Svoj vecni zakon i jasnonam je rekao zbog cega ju je odredio ljudima:

"SECAj se da svetkujes dan subotni. Sest dana radi i obavljaj sav svoj posao. A SEDMI JE DAN SUBOTA, POCINAK POSVECEN JEHOVI BOGU TVOJEMU.
TADA NEMOJ RADITI NIJEDNOGA POSLA... TA I JAHVE JE SEST DANA STVARAO NEBO, ZEMLJU, I MORE I SVE STO JE U NJIMA,
A SEDMI JE DAN POCINUO. STOGA JE JAHVE BLAGOSLOVIO I POSVETIO DAN SUBOTNI."
2. Mojsijeva 20,8-11. Stvarnost.

Bog jasno kaze da je Subotu uspostavio kao spomenik stvaranja. Zelis li ti da obiris taj spomenik?

Koga je Bog ovlastio da vrsi promenu? Nikoga!

Bog ga je sam promenio: Jevrejima 7,12. Јер, кад се промени свештенство, мора се и закон променити.

Kološanima 2,16. Да вас дакле нико не осуђује за јело или за пиће, или за какав празник, или за младине, или за суботе;
17. Које је све било сен од оног што хтеде да дође, и тело је Христово.
 
Pitanja koja se cesto postavljaju u vezi Subote i nedelje

1. Zar ne treba da praznujemo nedelju u cast Hristovog vaskrsenja?
Istina je da je Hristos vaskrsao u prvi dan nedelju, ali nikad se sedmicni dan ne posvecuje uspomeni nijednog dogadaja, osim sto je Bog Subotu uspostavio kao podsetnik na sedmicu stvaranja. Ne postoji zapovest da praznujemo svake sedmice dan Hristovog vaskrsenja, a postoji zapovest da praznujemo Subotu. Mnogi znacajni nogadjani su se desavalu u razne dane sedmice, ali ipak ti dani nisu proglasini sedmicnim praznicima.
Krstenje je uspomena na Hristovo stradanje, a nije nedelja?

2. Zar nije dovoljno drzati bilo koji dan u sedmici?
Zaista nije. Jer Bog nije rekao praznuj jedan od sedam ili bilo koji, nego je preciziradao da drzimo sedmi dan Subotu 2. Mojsijeva 20,8-11.

3. Zar nije Subota nacinjena za Jevreje?

Zaista nije! Kao sto smo videli da je Bog Subotu uspostavio na kraju sedmice stvaranja.
Bog nije subotu nazvao jevrejskom nego :"A sedmi je dan Subota odmor Gospodu Bogu tvojemu". 2. Mojsijeva 2010. Subota je Gospodnja, a nije Jevrejska.
Drugo, 2500 godina od stvaranja do postanka Jevreja, Subota je svetkovana kad Jevreja nije ni bilo. Onda kako bi i mogla Subota biti Jevrejska?
Hristos je to lepo objasnio: "Subota je nacinjena za coveka." Marko 2,27.

4. Mi nismo pod zakonom nego pod blagodacu
To je istina. "Jer svi sagresiste i izgubili su slavu Bozju. I opravdace se zabadava blagodacu njegovom, otkupom Isusa Hrista." Rimljanima 3,23.24. Medjutim Pavle nastavlja: "Tako i vi drzite sebe da ste mrtvi grehu a zivi Bogu... Jer greh ne}e vama obladati jer niste pod zakonom, nego pod blagodacu. A sta hocemo li gresiti kad nismo pod zakonom nego pod blagodacu? Boze sacuvaj!" Rimljanima 6,11.14.15.
Pod zakonom su prestupnici. Zakon njih osudjuje, a ptravi hriscani nisu prestupnici zakona i zato nepadaju pod njegovo odmazdu. Tako hriscani nisu oslobodjeni od poslusnosti Bozjem zakonu iako su spaseni miloscu Bozjom.

5. Da li je moguce drzati zakon?
Kada covek ne bi mogaso drzati zakon onda ga Bog ne bi ni postavio.
Onaj ko je dao zakon daje i silu onima koji je traze da mogu ziveti u skladu sa Njegovim savrsenim principima. "Ako je Hristos u vama onda je telo mrtvo greha radi, a Duh zivi pravde radi." Rimljanima 8,10.
Apostol Pavle je izjavio: "Sve mogu u Hristu Isusu koji mi moc daje." Filibljanima 4,13.

6. Zar drzanje zakona nije legalizam?
Ako neko veruje da drzanjem zakona moze zasluziti spasenje, to je legalizam.
Medjutim, ako neko iz ljubavi prema Bogu cini ono sto je pravu, a sto je vec izrazeno u Bozjem zakonu, to nije legalizam. Ziveti u skladu sa Bozjim zakonom je plod novorodjenja, a nije legalizam. Hriscanin drzi zakon zato sto je Bozjom miloscu spasen, a ne drzi ga da bi zasluzio spasenje.

"Ovde je trpljenje svetih, koji drze zapovesti Bozje i veru Isusovu." Otkrivenje 14,12.
Poslusnost Bozjem zakonu i blagodat, nisu supriotni nego se savrseno slazu, jer Bog koliko kod je milostiv, toliko isto je i pravedan.

7. D a li je Pavle u Korintu savetovao da se praznuje nedrelja?
Svakako da nije.
"A za milostinju svetima, kao sto uredih po crkvama Galadskim ovako i vi ciniota.
Svaki prvi dan nedelje neka svako od vas ostavi kod sebe i skuplja koliko moze, da ne bivaju zbiranja kad dodjem." 1. Korincanima 16,1.2.
Neki dobri hriscani misle da Pavle govotri o bogosluzenjima u nedelju. Medjutim nije tako. On savetuje vernicima da svako kod svoje kuce u nedelju pocne da odvaja darove za pomoc siromasnima koje je on uzimao i delio siromasnima. U ono vreme bila je velika glad u Jerusalimu i utu svrhi Pavele je sakupljao pomoc. Dela 11,28-30; Rimljanima 15,25-28. On ovde i ne spominje nikakvo praznovanje niti bogosluzenja.
 
Bog ga je sam promenio: Jevrejima 7,12. Јер, кад се промени свештенство, мора се и закон променити.


Emanuilo, potpuno se slazem sa tim, Onda kada se PROMENILO SVESTENSTVO, PROMENIO SE I ZAKON O SVESTENSTVU I ZRTVAMA.
TAKO OD HRISTOVOG STRADANJA VISE SE NE PRINOSE ZRTVE NITI SE PRAZNUJU GODISNJI PRAZNICI KOJI SU UKAZIVALI NA NJEGOVU ZRTVU.
SENKA OBREDA ISPUNILA SE NA HRISTU, ALI TO NEMA VEZE SA SUBOTOM.
------------------
Kološanima 2,16. Да вас дакле нико не осуђује за јело или за пиће, или за какав празник, или за младине, или за суботе;
17. Које је све било сен од оног што хтеде да дође, и тело је Христово.

APSOLUTNO JE TAKO, SVE STO JE UKAZIVALO NA HRISTOVU ZRTVU, BILO DA SU PRAZNICI, JELA, PICA, ZRTVE KOJI JESU BILI SJEN HRISTOVE ZRTVE, HRISTOVOM SMRCU SU PROMENJENI JER SU TADA NASLI SVOJE ISPUNJENJE, ALI SUBOTA JE DATA PRE POJAVBE GREHA I ONA NEMA VEZE SA OTKUPLJENJEM NEGO JE USPOMENA NA STVARANJE. TAKO KAZE SAVRSENI BOG KOJI JU JE USPOSTAVIO.
 
2. Zar nije dovoljno drzati bilo koji dan u sedmici?
Zaista nije. Jer Bog nije rekao praznuj jedan od sedam ili bilo koji, nego je preciziradao da drzimo sedmi dan Subotu 2. Mojsijeva 20,8-11.
Rimljanima 14,
5. Тако један разликује дан од дана, а други држи све дане да су једнаки: сваки да буде уверен за своју мисао.
6. Који разликује дане, Господу разликује; и који не разликује дана, Господу не разликује. Који једе, Господу једе: јер хвали Бога; и који не једе, Господу не једе, и хвали Бога.

4. Mi nismo pod zakonom nego pod blagodacu
To je istina. "Jer svi sagresiste i izgubili su slavu Bozju. I opravdace se zabadava blagodacu njegovom, otkupom Isusa Hrista." Rimljanima 3,23.24. Medjutim Pavle nastavlja: "Tako i vi drzite sebe da ste mrtvi grehu a zivi Bogu... Jer greh ne}e vama obladati jer niste pod zakonom, nego pod blagodacu. A sta hocemo li gresiti kad nismo pod zakonom nego pod blagodacu? Boze sacuvaj!" Rimljanima 6,11.14.15.
Pod zakonom su prestupnici. Zakon njih osudjuje, a ptravi hriscani nisu prestupnici zakona i zato nepadaju pod njegovo odmazdu. Tako hriscani nisu oslobodjeni od poslusnosti Bozjem zakonu iako su spaseni miloscu Bozjom.
Jeste, ali Bog reče "svi sagrešiše" što znači da nema toga ko može održati zakon (osim Hrista). A ko sagreši u jednoj odredbi zakona, sagrešio je čitavom zakonu,kako kaže apostol Jakov.

5. Da li je moguce drzati zakon?
Kada covek ne bi mogaso drzati zakon onda ga Bog ne bi ni postavio.
Onaj ko je dao zakon daje i silu onima koji je traze da mogu ziveti u skladu sa Njegovim savrsenim principima. "Ako je Hristos u vama onda je telo mrtvo greha radi, a Duh zivi pravde radi." Rimljanima 8,10.
Apostol Pavle je izjavio: "Sve mogu u Hristu Isusu koji mi moc daje." Filibljanima 4,13.
Ako bi mogli da tvorimo zakon, onda bi to značilo da se ne spasavamo blagodaću i verom nego delima,a Pavle kaže da se delima neće nijedno biće opravdati.

Rimljanima 3,23. Јер сви сагрешише и изгубили славу Божију..
Galatima 3,22. Али писмо затвори све под грех, да се обећање даде кроз веру Исуса Христа онима који верују.
 
APSOLUTNO JE TAKO, SVE STO JE UKAZIVALO NA HRISTOVU ZRTVU, BILO DA SU PRAZNICI, JELA, PICA, ZRTVE KOJI JESU BILI SJEN HRISTOVE ZRTVE, HRISTOVOM SMRCU SU PROMENJENI JER SU TADA NASLI SVOJE ISPUNJENJE, ALI SUBOTA JE DATA PRE POJAVBE GREHA I ONA NEMA VEZE SA OTKUPLJENJEM NEGO JE USPOMENA NA STVARANJE. TAKO KAZE SAVRSENI BOG KOJI JU JE USPOSTAVIO.

"Odmor ili počinak Božji" ne možemo shvatiti doslovno, jer se to protivi osnovnom pojmu o Bogu kao savršenom i svemogućem biću koji nikada ne prestaje stvarati i raditi, kao što to i Biblija potvrđuje (Isa. 40.28;Jovan 5.16-17). Bogu, dakle nisu bila potrebna 24 - ti sata odmora i počinka; Pa ako Božji počinak ne možemo shvatiti doslovno, onda nema razloga ni da sedmi dan, dan Njegovog odmora shvatimo kalendarski.

Taj sedmi dan predstavlja period kad je Bog stvorivši čovjeka prestao poslije čovjeka stvara neke nove vrste bića, a Njegov blagoslov izliven na sedmi dan jest blaženo stanje cele tvorevine koja se kupala u Božjoj blagodeti i blaženstvu sve dok Adamov grijeh nije uneo nesklad u tu divnu blaženu harmoniju.

Zapovest o držanju subote nije postojala pre greha. Ne postoji zapisano to. Uostalom, i nelogično je da postoji zakon pre greha, jer zakon je tu da otkrije greh, a ako nema greha, šta ima zakon da otkriva?
 
APSOLUTNO JE TAKO, SVE STO JE UKAZIVALO NA HRISTOVU ZRTVU, BILO DA SU PRAZNICI, JELA, PICA, ZRTVE KOJI JESU BILI SJEN HRISTOVE ZRTVE, HRISTOVOM SMRCU SU PROMENJENI JER SU TADA NASLI SVOJE ISPUNJENJE, ALI SUBOTA JE DATA PRE POJAVBE GREHA I ONA NEMA VEZE SA OTKUPLJENJEM NEGO JE USPOMENA NA STVARANJE. TAKO KAZE SAVRSENI BOG KOJI JU JE USPOSTAVIO.

Gospodine Miko nemojte vise da se brukate......:hahaha:
 
Rimljanima 14,

Jeste, ali Bog reče "svi sagrešiše" što znači da nema toga ko može održati zakon (osim Hrista). A ko sagreši u jednoj odredbi zakona, sagrešio je čitavom zakonu,kako kaže apostol Jakov.

pA JA UPRAVO TAKO VERUJEM. vERUJEM DA NE MOZEMO SVOJOM SILOM, BNEZ HRISTA, DRZATI ZAKON, ALI BOZJOM POMOCU MOZEMO.

Nadam se da si citao ove Pavlove reci:
"Sta cemo dakle reci? Hocemo li gresiti OSTATI U GREHU, da se blagodat umnozi" BOZE SACUVAJ!
jer koji umresmo grehu kako cemo jos ziveti u njuemu
?...
Jer greh nece vama obladati, jer niste pod zakonom nego pod blagodati. Hocemo li gresiti kad nismo pod zakonom? nego pod blagodaqcu? Boze sacuvaj" Rimljanima 6,1-15
-----------------------------
Ako bi mogli da tvorimo zakon, onda bi to značilo da se ne spasavamo blagodaću i verom nego delima,a Pavle kaže da se delima neće nijedno biće opravdati.

Rimljanima 3,23. Јер сви сагрешише и изгубили славу Божију..
Galatima 3,22. Али писмо затвори све под грех, да се обећање даде кроз веру Исуса Христа онима који верују.

Emanuilo, Pavle to svakako ne kaze. Pavle nedvosmisleno govori da se ne spasavamo zakonom nego blagodacu i verom u Gospoda nasega Isusa Hrista.

Ali on takodje nedvosmisleno govori da onaj koji je primio spasenje koje mu je ponudjeno kroz blagodat GospodaIisusa, ON VISE NE OSTAJE U GREHU, NEGO DOZIVLJAVA NOVORODJENJE I ZIVU U SKLADU SA ZAKONOM A NE OSTAJE DA BUDE BEZAKONI.
Tako je drzanje zakon plod vere u Hrista, a ne plod vfladstitih dela.

Isus je jasno rekao: "Nece svaki koji mi govori: Gospode! Gospode! uci u carstvo nebesko;
NO KOJI CINI PO VOLJI OCA MOJEGA KOJI JE NA NEBESIMA." Matej 7,21.
Volja Bozja izrazena je u Dekalogu.
 
"Odmor ili počinak Božji" ne možemo shvatiti doslovno, jer se to protivi osnovnom pojmu o Bogu kao savršenom i svemogućem biću koji nikada ne prestaje stvarati i raditi, kao što to i Biblija potvrđuje (Isa. 40.28;Jovan 5.16-17). Bogu, dakle nisu bila potrebna 24 - ti sata odmora i počinka; Pa ako Božji počinak ne možemo shvatiti doslovno, onda nema razloga ni da sedmi dan, dan Njegovog odmora shvatimo kalendarski.

Taj sedmi dan predstavlja period kad je Bog stvorivši čovjeka prestao poslije čovjeka stvara neke nove vrste bića, a Njegov blagoslov izliven na sedmi dan jest blaženo stanje cele tvorevine koja se kupala u Božjoj blagodeti i blaženstvu sve dok Adamov grijeh nije uneo nesklad u tu divnu blaženu harmoniju.

Zapovest o držanju subote nije postojala pre greha. Ne postoji zapisano to. Uostalom, i nelogično je da postoji zakon pre greha, jer zakon je tu da otkrije greh, a ako nema greha, šta ima zakon da otkriva?

Emanuilo,
poznato mi je d apostoje ljudi koji tvrde da je biblijski izvestaj o stvaranju siumbolican.
To sam cuo od katolika i Jehiovinih svedoka. Nije mi poznato da li i pravoslavni veruju u to.

Izvestaj o stvaranju je ISTORIJA a nije prorocanstvo. Mojsiju je otkriveno sta i kako je bilo.
Zato ono sto pis u prva dva poglavlja, nista nije simbolicno nego doslovno.

Kad Biblija kaze da "Bog pocinu u sedni dan", onda je to tako i nikako drugacije.
Sad, da li je Bogu bio potreban odmor, svakako da nije, jer On se ne umara, ali on je time pokazao sta od coveka ocekuje.

Zato je u taj dan "pocinuo, posvetio ga i blagoslovgi" sto znaci da ga je isdvojio od drugih dana sedmice.

Ti kazes da je Bozji zakon dat posle greha.
Ponovo ne citas sta pise u Bibliji.
Zar ne kaze apostol Jovan: "SVAKI KOJI CINI GREH I BEZAKONJE CINI; GREH JE BEZAKONJE." 1, Jovanova 3,4.

Ako nema zakona, ni greh ne moze postojati. Greh je prestup zakona. Zato Bozji zakon postojao je od pocetka.
Samo nije postojao napisan, nego se usmeno prenosio od pokolernja na pokolenje.

Slazem se sa tobom da Bog Adamu nije dao izricitu zapovest da praznuje subotu, ali mu je svjim primerom
pokazao sta ocekoje od njega. Zbog njega se i Bog odmarao.

Drugo, u cetvrtoj zapovesti sam Bog je objasnio od kada postoji subota i zbog cega ju je dao ljudima.
Bog je povezao Subotu sa stvaranjem i ponovio ono sot je rekao u 1. Mojsijevoj 2,3 "I blagoslovi Bog sedmi dan, i posveti ga, jer u taj dan pocinu."

Za mene je ovo dovoljno i jasno da se u cetvrtoj zapovesti radi o istom danu koga je Bog prilkom stvaranja ustanovio.
 
Pa sedmodnevni odmor je Bog stvorio za coveka i ugradio ga u njegovu genetiku. I ne samo az coveka nego i za zivotinje.

Bog je prestao da stvara sedmoga dana ne zatos to mu je potreban odmor.

Nego zatos to nam je dao primer u tome.

Raspravljati o ovome je prvi raztred osnovne skole pa me cudi da oivi koji imaju primat neznaju i nerezumeju ove stvari?????????

U Francuskoj uv reme kada su konji vukli tramvaj su uveli mestzo sedmodnevnice desteodnevnicu.

Ne sdamo ljudi nego i zvotinje su bile iscrpljene i konji su padali po ulicama pa su ubrzo posle toga ponovo uveli sedmodnevnicu.
6 dana radi sedmi odmaraj.

Svaki covek koji redovno radi zna da se posle 5,6 radnih dana oseca iscrpljenim i fizicki i psihicki,

To strucni ljudi dobro znaju i znaju kada bi drugacije sproveli da se radi da bi se lojudi vise razboljevali i da bi ucinak pao mnogo vise nego sa semicnim odmorom.

To je ono sto nas spasava da imamo slobodne vikende inace nista nas nebi spasilo.

Sedmicni odmor i je ugradjen u nasu genetiku prilikopm stvaranja.

Bog je stvorio subotu za coveka prilikom stvaranja koju je trebao da postuje u vecnosti.

I sada treba da ju postuje kao sto ce to ciniti i uv ecnosti.
 
Nasi postovani pravoslvci nazalost nemaju ovde za cilj da se otrkije ili sazna istina nego da se ona sakrije, popljuje, opogani i oni koji vole istinu i koji zive istinu i za istinu omalovaze vredjaju itd..

Oni nazalost ne biraju sredtva i metiode sluzeci se svakavim izmisljanjima i izvrtanjima istine.

Meni je zao da se ovkavi zovu hriscanima apostolske crkve?

Oni nemaju osnove Jevdndjelja u svojem ponasanju i karakteru a zovú se nekim sledbenicima apsotolske crkve???

Oni samo pokazuju da su u svom Hriscaskom napredku nisu pomakli ni za H.

Oni neznaju da Bozja rec kaze sledece: MIR IMAJTE SA SVIM LJUDIMA JER BEZ OVOGA BOGA NECTE VIDETI.

Ljudi koji nemaju sitinu moraju da se sluze svakvim bezobrazlukom protiv istine.
 
A to znaci da nemas pojma o religiji.
Biblija je za tebe strana kao i Kuran.
O Danilu i Otkrivenju neznas nista.

Pa nikakvo cudo nije sto s etoliko nerviras kad ti pod nost stavljaju argumente oni koji znaju.

Aloi ovo ne kaem ja niti ijedan adventista nego kaze onaj koji je najvisi Autyoretet.
Pa ni9 njega ne slusas,

"SECAj se da svetkujes dan subotni. Sest dana radi i obavljaj sav svoj posao. A SEDMI JE DAN SUBOTA, POCINAK POSVECEN JEHOVI BOGU TVOJEMU.
TADA NEMOJ RADITI NIJEDNOGA POSLA... TA I JAHVE JE SEST DANA STVARAO NEBO, ZEMLJU, I MORE I SVE STO JE U NJIMA,
A SEDMI JE DAN POCINUO. STOGA JE JAHVE BLAGOSLOVIO I POSVETIO DAN SUBOTNI." 2
. Mojsijeva 20,8-11. Stvarnost.

Bog jasno kaze da je Subotu uspostavio kao spomenik stvaranja. Zelis li ti da obiris taj spomenik?

Koga je Bog ovlastio da vrsi promenu? Nikoga!


Mene je prijatelju vrlo teško iznervirati. A još teže to može da pođe za rukom običnom prinaučenom subotarskom pamfletaru, koji svaki svoj post boji kao da je u obdaništu!:dash:

O Otkrovenju i Danilu mogao bih dosta toga da te naučim. Ali pošto se to kosi sa stavovima tvoje proročice Elene, ... ne bih da mi se uzrujavaš previše.
Izmešaćeš nesrećo te bojanke, pa na šta će ti onda pamfleti ličiti!?
 
Emanuilo, Pavle to svakako ne kaze. Pavle nedvosmisleno govori da se ne spasavamo zakonom nego blagodacu i verom u Gospoda nasega Isusa Hrista.

Ali on takodje nedvosmisleno govori da onaj koji je primio spasenje koje mu je ponudjeno kroz blagodat GospodaIisusa, ON VISE NE OSTAJE U GREHU, NEGO DOZIVLJAVA NOVORODJENJE I ZIVU U SKLADU SA ZAKONOM A NE OSTAJE DA BUDE BEZAKONI.
Tako je drzanje zakon plod vere u Hrista, a ne plod vfladstitih dela.

Isus je jasno rekao: "Nece svaki koji mi govori: Gospode! Gospode! uci u carstvo nebesko;
NO KOJI CINI PO VOLJI OCA MOJEGA KOJI JE NA NEBESIMA." Matej 7,21.
Volja Bozja izrazena je u Dekalogu.

Volja Božja izražena je u celom zakonu. Da li ti držiš čitav zakon?
Volja Oca našega je da ljubimo jedan drugog i Boga. To je sav "zakon".
 
Emanuilo,
poznato mi je d apostoje ljudi koji tvrde da je biblijski izvestaj o stvaranju siumbolican.
To sam cuo od katolika i Jehiovinih svedoka. Nije mi poznato da li i pravoslavni veruju u to.

Izvestaj o stvaranju je ISTORIJA a nije prorocanstvo. Mojsiju je otkriveno sta i kako je bilo.
Zato ono sto pis u prva dva poglavlja, nista nije simbolicno nego doslovno.

Kad Biblija kaze da "Bog pocinu u sedni dan", onda je to tako i nikako drugacije.
Sad, da li je Bogu bio potreban odmor, svakako da nije, jer On se ne umara, ali on je time pokazao sta od coveka ocekuje.

Zato je u taj dan "pocinuo, posvetio ga i blagoslovgi" sto znaci da ga je isdvojio od drugih dana sedmice.

Ti kazes da je Bozji zakon dat posle greha.
Ponovo ne citas sta pise u Bibliji.
Zar ne kaze apostol Jovan: "SVAKI KOJI CINI GREH I BEZAKONJE CINI; GREH JE BEZAKONJE." 1, Jovanova 3,4.

Ako nema zakona, ni greh ne moze postojati. Greh je prestup zakona. Zato Bozji zakon postojao je od pocetka.
Samo nije postojao napisan, nego se usmeno prenosio od pokolernja na pokolenje.

Slazem se sa tobom da Bog Adamu nije dao izricitu zapovest da praznuje subotu, ali mu je svjim primerom
pokazao sta ocekoje od njega. Zbog njega se i Bog odmarao.

Drugo, u cetvrtoj zapovesti sam Bog je objasnio od kada postoji subota i zbog cega ju je dao ljudima.
Bog je povezao Subotu sa stvaranjem i ponovio ono sot je rekao u 1. Mojsijevoj 2,3 "I blagoslovi Bog sedmi dan, i posveti ga, jer u taj dan pocinu."

Za mene je ovo dovoljno i jasno da se u cetvrtoj zapovesti radi o istom danu koga je Bog prilkom stvaranja ustanovio.

ISPRAVAK : Jehovini Svjedoci nemaju stav da je izvještaj o stvaranju simboličan, nego tumače nekoliko biblijskih stihova na različit način od Adventista.
 
Ne trabunjaj, Glasniče. Kristalno je jasno da pod "praznicima" PAvle podrazumeva godišnje subote, pod pojmom "mladine" - mesečne,a pod pojmom "subote"-sedmične subote.

A gde ih to podrazumeva???

Pazi ovo:

5 Četrnaestog dana prvog meseca uveče, pasha je Gospodnja. 6 A petnaestog dana istog meseca praznik je presnih hlebova Gospodu; sedam dana jedite hlebove presne. 7 Prvi dan neka vam bude sabor sveti, nikakav posao ropski ne radite. 8 Nego za sedam dana prinosite Gospodu žrtve ognjene; a sedmi dan neka je sabor sveti; ne radite nijedan posao ropski.

Prvi dan je dan odmora sedam dana narod praznuje i sedmog dana opet odmara.

Dakle tada kada pocinjepr paznik prvog dana odmara i zadnjeg.

Ako praznik pocne u utorak Utorak se ne radi i zavrsava u ponedeljhak i ponedelhak se ne radi.

To su te godisnje subote.

Medjutim onih dana izmedju se praznuje ali se nekaze da se neradi.
Kako se onda tih 5 radnih dana zovu?

Zar nije praznici?

Pa naravno da jeste.
Zato se praznicne subopte nazivaju posebno; SABAT odmor.

Dokostali praznicni dani, praznici.

Tako da Pavle govori o tim praznicima svim onim stvarima koje su se tada radile i subotama koje su spadale u praznike kao nesto posbeno.

Dakle nemoguce je u rec praznik sve obuhvattiti.

Zato Pavle posbeno spominje subote i praznike.
Naravno to tebi ne odgovara i neces da priznassistinu.

Ali sitina je istina i dalje.
 
Poslednja izmena:
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top