hogarius
Elita
- Poruka
- 15.124
Oktroisan Ustav kralja Aleksandra I
Parlamentarizam se u Kraljevini SHS, bez obzira na postojanje predstavnickih ustanova u pojedinim jugoslovenskim zemljama pre ujedinjenja, gradjanska demokratija je bila nerazvijena. Sukobi nacionalnih burzoazija i obracunavanje sa revolucionarnim radnickim pokretom od pocetka ruse parlamentarnu fasadu potkopavajuci njenu osnovu. Kriza parlamentarnog sistema u Kraljevini SHS, nastala je kao rezultat nekoliko komponenata: klasne, nacionalne i krize politickog predstavnistva.
Ostri politicki sukobi izmadju paralamentarnih prestavnika Hrvatske i Srbvije, klminiraju 20. juna 1928. god. atentatnom radikala Punise Racica, kada je u Narodnoj skupstini usmrtio dva hrvatska poslanika i trojicu ranio.
Koristeci kao izgovor atentat u parlamentu, 6. januara 1929. kralj Aleksandar raspusta Narodnu skupstinu i zabranjuje rad svih politickih stranaka i sindikata, politicke skupove i uveo cenzuru. Sestojanuarska diktatura je zvanično okoncana 3. septembra l931. godine, donosenjem Oktroisanog ustava.
Ovaj ustav bio je drugi po redu u istoriji Jugoslavije. Doneo ga je kralj Aleksandar kako bi njime formalno okoncao licnu diktaturu. Formalno se primenjivao sve do kraja postojanja Kraljevine Jugoslavije, odnosno donosenja Ustava FNR Jugoslavije 1946. godine. Cilj donosenja ustava je bio da se koncentrisanjem vlasti kod kralja i ogranicavanjem parlamentarizma smiri politicki zivot i podstakne nacionalno jedinstvo. Rezultati su bili porazavajuci, a hronična politicko-nacionalna nestabilnost ostala je obelezje zivota u Kraljevini.
Ovaj uvod, cenim, dovoljan je da podstakne siru diskusiju o uslovima koji su preovladavali u ondasnoj kraljevini Juznih Slovena.
Parlamentarizam se u Kraljevini SHS, bez obzira na postojanje predstavnickih ustanova u pojedinim jugoslovenskim zemljama pre ujedinjenja, gradjanska demokratija je bila nerazvijena. Sukobi nacionalnih burzoazija i obracunavanje sa revolucionarnim radnickim pokretom od pocetka ruse parlamentarnu fasadu potkopavajuci njenu osnovu. Kriza parlamentarnog sistema u Kraljevini SHS, nastala je kao rezultat nekoliko komponenata: klasne, nacionalne i krize politickog predstavnistva.
Ostri politicki sukobi izmadju paralamentarnih prestavnika Hrvatske i Srbvije, klminiraju 20. juna 1928. god. atentatnom radikala Punise Racica, kada je u Narodnoj skupstini usmrtio dva hrvatska poslanika i trojicu ranio.
Koristeci kao izgovor atentat u parlamentu, 6. januara 1929. kralj Aleksandar raspusta Narodnu skupstinu i zabranjuje rad svih politickih stranaka i sindikata, politicke skupove i uveo cenzuru. Sestojanuarska diktatura je zvanično okoncana 3. septembra l931. godine, donosenjem Oktroisanog ustava.
Ovaj ustav bio je drugi po redu u istoriji Jugoslavije. Doneo ga je kralj Aleksandar kako bi njime formalno okoncao licnu diktaturu. Formalno se primenjivao sve do kraja postojanja Kraljevine Jugoslavije, odnosno donosenja Ustava FNR Jugoslavije 1946. godine. Cilj donosenja ustava je bio da se koncentrisanjem vlasti kod kralja i ogranicavanjem parlamentarizma smiri politicki zivot i podstakne nacionalno jedinstvo. Rezultati su bili porazavajuci, a hronična politicko-nacionalna nestabilnost ostala je obelezje zivota u Kraljevini.
Ovaj uvod, cenim, dovoljan je da podstakne siru diskusiju o uslovima koji su preovladavali u ondasnoj kraljevini Juznih Slovena.