Хрватски владари

и, ко је био први хрватски краљ?
Како ко, па Томислав:D, оно јесте остало још само да му нађу круну, да виде ко му је доделио исту, када и где, све остало већ знају.
Na hr Wikipediji stoji: "Po Ljetopisu popa Dukljanina, Tomislav je naslijedio svog brata."
To je sve što se navodi o njegovom poreklu.Onda je, znači, po tebi njegov brat bio kralj?

Da, pominje se jedan Tomislav, ali................ kao srpski kralj:hahaha1::zcepanje::hahaha1:

Vladislav i brat mu Tomislav (iz dinastije Dervanovića ili Drvenarovića) behu unuci Budimira, odnosno praunuci Zvonimira, odnosno čukun-unuci Dervana koji je bio dux Winedorum, u tzv.Beloj Srbiji , zapisan kod Ajnharda i Fredegara kao knez srpske krvi- (dux, archont) a kod Porfirogenita kao "župan".(archont)...... dux gente Surbiorum que ex genere Sclavinorum.......
Kratko rečeno- Srbi.
Od jednog jedinog , severnog, napravi se cela dinastička loza južnih Srba.

U Dukljanskoj hronici, u odnosu na gornje imenoslovje, Zvonimir je Zvonimir, Budimir je Svetopelek, Vladislav je Vladislav, a Tomislav je Tomislav.

Ljetopis kaže tačno:

IX
Međutim preminuo je kralj Zvonimir i kraljevstvo je primio njegov sin po imenu Svetopelek.
..Kralj je još htio da se u njegovo doba ponovo zapamte, opišu i zabilježe granice i krajišta svih pokrajina i oblasti njegovog kraljevstva, riječima im je ovo iznio, ali u to vrijeme nije se našao niko, koji bi kralju dao siguran odgovor o ovoj stvari. Tada kralj, pun Božije mudrosti, i koristeći zdrav razum, posla mudrace i plemenite ljude kao glasnike časnom i apostolskom čovjeku, papi Stefanu, i caru Konstantinopoljskog grada Mihailu, moleći i tražeći da ga udostoje i pošalju po veoma mudrim ljudima stare privilegije, u kojima su zapisane granice i krajišta, pokrajine i oblasti ili zemlje.

.... Dvanaestog dana, pošto je završen sabor, rukom vikara Honorija i kardinala i episkopa kralj je krunisan, i to je krunisan po obredu rimskih kraljeva, i načinjeno je veliko veselje u narodu i u cijelom njegovom kraljevstvu.. Poslije ovoga prema sadržaju privilegija, koje su pročitane pred narodom, napisao je privilegije, podijelio pokrajine i oblasti svoga kraljevstva, i njihove granice i krajeve na ovaj način: prema toku voda koje teku sa planina i ulijevaju se u more na južnoj strani imenova Primorje (Gornja i Donja Dalmacija- prim-Srebr) , a prema vodama koje sa planina teku ka sjevernoj strani i ulijevaju se u veliku rijeku Dunav, nazvao je Srbija
Srbiju, pak koja se naziva i Zagorje, podijelio je u dvije pokrajine:jednu od velike rijeke Drine prema zapadnoj strani, sve do planine Pini, koju je nazvao još Bosnom. Drugu, pak, od iste rijeke Drine prema istočnoj strani sve do Lipljana i Laba, koju je nazvao Raškom...

Ovaj veoma sveti kralj vladao je pored toga četrdeset godina i četiri mjeseca, i rodio je sinove, i kćeri, i umro je sedamnaestog dana mjeseca marta, a sahranjen je u crkvi Svete Marije u dukljanskom gradu sa počastima i sa velikim ispraćajem tada ga je sakupljeni narod plačući ožalio. A u istoj crkvi, u kojoj je sahranjen, izabrali su njegovog sina Svetolika, tu su ga arhiepiskop i episkop posvetili i krunisali. Od toga dana, najzad nastao je običaj da se u istoj crkvi biraju i zaređuju svi kraljevi te zemlje.

X
Tako Svetolik primivši kraljevstvo, slijedio je stope svoga oca, i išao je putem Božijih zapovijesti, i sa svima je bio u miru. Rodio je sinove i kćeri, i umro je dvanaeste godine svoga kraljevanja. Zavladao je umjesto njega njegov sin Vladislav

XI
Primivši kraljevstvo, Vladislav, koji se isticao snagom, zaboravivši na svoga Gospoda Boga, i odstupivši sa puta svojih otaca, nije išao pravo ka gospodu, već se ukaljao mnogim nečistotama. I tako, dok je jednog dana išao da lovi, Božjim sudom pade u jamu i pogibe.

XII
A umjesto njega zavladao je njegov brat Tomislav, koji je bio snažan čovjek, ali nije bio kao njegov brat. Za vlade Tomislava ugarski kralj po imenu Atila pokrenuo je vojsku da bi zaratio s njim. No, kralj Tomislav, hrabar mladić i snažan ratnik, vodio je sa njim mnoge ratove i uvijek ga je nagnao u bijeg. Kralj Tomislav rodio je sinove i kćeri i umro je trinaeste godine svoga kraljevanja.

XIII
Njegov sin Sebeslav naslijedio je u kraljevstvu svoga oca. U to vrijeme dođoše Grci i opsjednuše grad Skadar.... kralj Ugara Atila uđe sa vojskom u Sebeslavljevu zemlju i oplijeni, razori i popali najveći dio njegove zemlje, i vrati se u svoje mjesto. ...... Njemu se rodiše dva sina blizanca; i jednog nazove Razbivoj, sto na latinskom znaci "rušenje ljudi", a drugog Vladimir. Vladao je dvadeset i četiri godine i, umro je.


:bye:
 
Poslednja izmena:
To bi moglo da bude zanimljivo. O Dubrovniku smo nesto i ucili u skoli, ali o Hrvatskim vladarima ne. Kao ni o Ratu za nezavisnost Amerike.

Како занимљиво!, гледајући ову серију о хрватским владарима имаћемо вероватно прилику да упознамо средњевековни Дубровник онакав какав никада није био, то што си учио о Дубровнику у школи неће ти бити потребно за гледање тог серијала:D .
Ту тек очекујем гомилу трагикомичних момената с обзиром да за хрватске владаре скоро да и нема података што се за Дубровник не би могло рећи.
 
Poslednja izmena:
Naprotiv, Dubrovnik ima ogromnu arhivsku građu, Može se do u detalje rekonstruirati povijest Dubrovnika, način života građana te odnose sa susjedima. Ne sumnjam ni da će kao i kod serije Hrvatski kraljevi gostovati strani povjesničari sa Oxforda, Sorbone,... Serija će biti svjetski hit.
 
Naprotiv, Dubrovnik ima ogromnu arhivsku građu, Može se do u detalje rekonstruirati povijest Dubrovnika, način života građana te odnose sa susjedima. Ne sumnjam ni da će kao i kod serije Hrvatski kraljevi gostovati strani povjesničari sa Oxforda, Sorbone,... Serija će biti svjetski hit.
То и кажем, значи биће теже за хрватске повјесничаре.

Ни ја не сумљам у то да ће причати о свему само не о Дубровнику.:mrgreen:
 
A okle to citiras, Srebrena?

Konkretno, iz "Letopisa sveštenika dukljanskog", to mi je verzija prevoda skinuta sa neta davno, verovatnije prema beogradskm nego prema vatikanskom rukopisu.
Mogu da ti na neki mejl pošaljem, Word format.

Nije ovaj Banaševićev rad
http://ponude.biz/knjige/n/NikolaBanasevic-Letopis popaDukljanina.pdf
nego čist tekst, čini mi se da sam ga sa scribda skinula. A možda je i ovaj, sad ću da skinem ponovo i proverim da li je to taj
http://www.***********/office/A3HDu99q/ljetopis_popa_dukljanina__prev.html

P.S.
Jeste, citati su iz prevoda sa 4shared linka
Isti je citat o Tomislavu koji navodi hr.wikipedija

tzv. Ljetopis popa Dukljanina ili Regnum Sclavorum, piše:
"Umjesto njega, vladao je njegov brat Tomislav... Za Tomislavova vladanja pokrene kralj Ugra imenom Atila vojsku da ga svlada. Ali je kralj Tomislav, hrabar mladić i snažan ratnik, vodio s njime mnogo ratova i uvijek ga natjerao u bijeg. I rodi Tomislav sinove i kćeri, i trinaeste godine svoga kraljevanja umre."[3]
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kralj_Tomislav

Na istom, hr&wiki linku dalje se falsifikuje>
Uz to, u djelu Regnum Sclavorum (poznatom pod nazivom Ljetopis popa Dukljanina; smatra se dosta nepouzdanim) se opisuje krunidba jednog slavenskog kralja (koji se ne naziva Tomislav ni u latinskoj verziji, niti u tzv. hrvatskoj redakciji) krunom koju mu je poslao bizantski car na polju Dalmi. Prema pretpostavci Ivana Kukuljevića-Sakcinskog, krunidba kralja Tomislava je obavljena na Duvanjskom polju.
a to krunisanje u Delmi/Dalmi odnosi se u Letopisu na Tomisavljevog dedu, i opisano je u 9.poglavlju. dok je Tomislav opisan u 12.poglavlju
*vidi se u mom prethodnom postu.Jos je jedna podvala na hr.wiki da je( dedu Svetopeleka) krunisao "vizantijskicar", kad poglavlje 9 opisuje obred po rimskom yakonu i prisustvo kako rimske tako i istocnoromejske crkve.
 
Poslednja izmena:
:rotf: Da, samo manje je poznato da je taj isti autor serijala Na rubu znanosti ujedno i diplomirani profesor povijesti.

Pogledao sam sinoć na tv prvu epizodu i serija je čisti šit. Evo i zašto.
1. Pomenuti glavni junaci nemaju titule kneževa već vojvoda.
2. Ranohrišćanske crkve zidali su Romeji a ne hrvati.
3- Kao vic je izjava da su hrvatski kneževi (sic!) nosili franačko oružje.
4. U primorskim gradovima ne žive nikakvi Hrvati već latinsko i grčko stanovništvo.
5. Žitelji Travunije, Neretve itd, su Srbi, kao što i car- lažac piše.
6. Bitno da je u prvoj epizodi kibla mokraće istresena Srbinu na glavu. A i on ima znakovito ime - Radovan.
 
A okle to citiras, Srebrena?

Evo kod našeg Srbina - fra Miošića-Kačića, skoro istovetni rodoslov kao u Letopisu (samo je sad Budimir Budimir, a ne Svetopelek, inače sa značenjem "sveto dete", heiligekind), uz moj komentar da je Miočić izmešao hrišćanske misionare iz prethodnih vremena sa misionarima poznijeh vekova, stavio ime je lično ime "Ćirilo" kao profesiju.

books


books

books
http://books.google.rs/books?id=0lY...=en#v=onepage&q=kačić miošić sarmski&f=false

U Miošićevom tekstu teritorija koju naziva "arvackom", i to "sva arvacka" (samo teritorij, nikako neki narod) obuhvata Liku,Krbavu i (Gorski) Kotar. Toliko samo.
Na prethodnim stranama ove teme dala sam i Lukarijev spisak vladara.
 
Poslednja izmena:
Да закључим излагање о Томиславу Првом , кога је осмислио повјесничар Фрањо Рачки, у свом циклусу кривотворина сербске повијести, тако што је српског владара Томислава Дрвановића приказао као хрватског 1871.године,а Вј.Клаић дизајнирао Рачкову творевину.
(Томислав Други рукотворина је Анте Павелића "четр'ес'прве".)

Мркаљ је оставио добар текст на линку на овим странама
http://povijest.net/v5/teme/forum-c...jovidi-i-granice-hrvatske-u-tomislavovo-doba/

Slijed događaja kojima će Tomislav od anonimnog vladara u prvoj četvrtini X. stoljeća narasti do nacionalnog junaka pokrenuo je F. Rački 1871. godine.(29) Dnevna se politika spojila s historiografijom kad je u pravaškom tjedniku Hrvatska lipa V. Klaić objavio članak pod nazivom Tomislav, prvi kralj Hrvatski.”(30) Dajući oduška mašti Klaić je širim slojevima pružio sliku koja će se do danas zadržati u narodnoj svijesti. Poetskim zanosom on je opisao kako “… vidimo Tomislava sred priestolnice Biograda, gdje ga je odabrana kita velmoža hrvatskih obkružila, kako mu dvorski častnici pružaju žezlo i mač.”.

A Tibor Živković je skoro uradio obimno delo koje je obuhvatilo sve , odnosno obe, verzije Dukljaninovih prepisa, i dok se na latinskoj verziji
Vladislavljev brat zove Thomislavus, u onoj naškoj ime mu je POLISLAV
str 66a pdf izdanja
http://www.scribd.com/doc/27256737/Gesta-Regum-Sclavorum-I


Сада бих о о Крешимиру, такође преузетом из сербске повијести, неким запажањима Александра Ј.Вукосављевића о 30.глави ДАИ..Био је млађи син српског владара Тешимира (од глагола тешити, давати утеху), рођеног као посмрче. (по Летопису дукљ. свештеника препричавам ). Старији син Прелимир је наследио престо.(Значи, Павлимир звани "Лепи" (Белло) био им је деда.), а после њега син Хвалимир, тако да је сам Крешимир имао врло малу област под управом, и био је незадовољан тиме.

dai1.png


dai2.png
 
Poslednja izmena:
Да закључим излагање о Томиславу Првом , кога је осмислио повјесничар Фрањо Рачки, у свом циклусу кривотворина сербске повијести, тако што је српског владара Томислава Дрвановића приказао као хрватског 1871.године,а Вј.Клаић дизајнирао Рачкову творевину.
(Томислав Други рукотворина је Анте Павелића "четр'ес'прве".)

Мркаљ је оставио добар текст на линку на овим странама
http://povijest.net/v5/teme/forum-c...jovidi-i-granice-hrvatske-u-tomislavovo-doba/



A Tibor Živković je skoro uradio obimno delo koje je obuhvatilo sve , odnosno obe, verzije Dukljaninovih prepisa, i dok se na latinskoj verziji
Vladislavljev brat zove Thomislavus, u onoj naškoj ime mu je POLISLAV
str 66a pdf izdanja
http://www.scribd.com/doc/27256737/Gesta-Regum-Sclavorum-I


Сада бих о о Крешимиру, такође преузетом из сербске повијести, неким запажањима Александра Ј.Вукосављевића о 30.глави ДАИ..Био је млађи син српског владара Тешимира (од глагола тешити, давати утеху), рођеног као посмрче. (по Летопису дукљ. свештеника препричавам ). Старији син Прелимир је наследио престо.(Значи, Павлимир звани "Лепи" (Белло) био им је деда.), а после њега син Хвалимир, тако да је сам Крешимир имао врло малу област под управом, и био је незадовољан тиме.

dai1.png


dai2.png

Nemoj se, dijete, više sramotiti. Njekoliko poveznica & površnoga znanja hrvatske književnosti ne mogu
se takmiti s djelima Ivana Lučića, Vjekoslava Klaića, Ferde Šišića, Stjepana Antoljaka, Nade Klaić,
Radoslava Katičića, Tomislava Raukara, Nevena Budaka,...

Nije sramota ne znati, nu, sramota je ustrajati u neznanju ...

Ovo su knjige, dok je tvoja literatura razine Umpah paha

vjekoslav-klaic-povijest-hrvata-slika-15778497.jpg


007404.jpg


herceg_bosna200911171156370.jpg


proizv3460.jpg


raukar_hrvatsko_srednjovjekovlje.jpg


66325-l.jpg


Ostalo ostavi Vitezu od kisele štrudle i sličnima ...
 
Poslednja izmena:
Nemoj se, dijete, više sramotiti. Njekoliko poveznica & površnoga znanja hrvatske književnosti ne mogu
se takmiti s djelima Ivana Lučića, Vjekoslava Klaića, Ferde Šišića, Stjepana Antoljaka, Nade Klaić,
Radoslava Katičića, Tomislava Raukara, Nevena Budaka,...

Nije sramota ne znati, nu, sramota je ustrajati u neznanju ...

Ovo su knjige, dok je tvoja literatura razine Umpah paha

vjekoslav-klaic-povijest-hrvata-slika-15778497.jpg


007404.jpg


herceg_bosna200911171156370.jpg


proizv3460.jpg


raukar_hrvatsko_srednjovjekovlje.jpg


66325-l.jpg


Ostalo ostavi Vitezu od kisele štrudle i sličnima ...

Koja literatura! Iz nje izbija posvemašna croatska umudrenost, naročito je Šišić relevantan, al što ćemo. Kad netko isuče ovako jake argumente ostali mogu sa mišomorom se sakrit u mišije rupe jer, ako budu nečega drugog se poduhvatili, skrhana urvina može zapotegnut teže topuzine u vidu i glede historika što obdjelavaju svoje misletine u serijalu Croatian Kings mada nisu u pitanju nikakovi vitezovi, jelte, negti vojvode, al je zato tu Srbin proskribiranog imena Radovan da se na njega, valjda u Solinu, izruči kibla izlučevina sve sa drugog sprata...Tcccc.
 
Priprema se od iste ekipe novi serijal "Republika" o usponu, životu i padu Dubrovačke Republike. Nema sumnje da će to bit razgrabljeno u svijetu obzirom na to da je Dubrovnik poznati brend u svijetu.

Тек ће ту да се лаже. А Србе ће да спомену само у контексту '91.
А могуће и да смо изазвали и Велику трешњу(земљотрес).
 
Застарела ти литература, бане Сурбане.
Узми мало Мужића;)

:rotf:
Јел ово краљ Михајло Стонски Војислављевић краси омот ове повјесничке трагедије.
Будак остаје будак.

A Мужић пужић?:zcepanje:
Он се уопште не либи ничега.Ево како је преписао део о српском кнезу Мутимиру, из времена мисије Ћирила и Методија:

ivanmuzicomutimiru.png


Фин прилог да је наш Мутимир (што му папа пише писма) владао и том грбавом Крбавском.
Али и озбиљна индиција да су фалсификатори прочитали ДАИ, па је, тамо поменут Властимир сербски (отац Мутимира) преиначен, потезом пера, у Трепимира.Мазну повијест док трепнеш и отрпе срамоту мирно, отуда династија Трепимира Трпимировића.


Мада немам и ја све, ево, волела бих овај навод да имам у оригиналу, да га читам sotto voce

Томазео: Nuovo dizionario della lingua italiana
....... под одредницом „serbico“ пише:

„Српски језик није дијалект, него је један од четири славенска језика; милозвучнији је од пољског и чешког, језгровитији је од руског; српске песме могу се упоредити са најљепшим пјесмама било ког народа. Говор Босне и Херцеговине и планинске Далмације говор је српски; хрватски је дијалекат, као и раса, једна дегенерација“
(према: С. Божић, Српски лист – Српски глас, гласило Српске народне странке на Приморју 1880-1904, магистарски рад у рукопису, Београд, 1996, 93-94).
 
Poslednja izmena:
Друга занимљивост је да се човек кога би савремени хрвати постхумно да прогласе за краља и то хрвтског, уопште није звао Звонимир.
...
Дакле, како читати СВИНИМИР написано на латинском који нема графеме за глас з и за глас њ, али свакако има графему за глас С, која се налази на почетку овога имена? Свинимир или Свињимир или Свињомир?
Samo jedna brza informacija jer sam upućen u neke stvari koje vas muče, a nisu ovdje riješene. Riječ je o ovdje spomenutom Zvonimiru/Suinimiru/Svinjimiru(!). Naime, skupilo se valjda dosta povjesničara i "povjesničara" da vijeća o tom problemu, ali zaboravilo se na jednu pomoćnu filološko-povijesnu disciplinu koja jedina može dati odgovor na to pitanje. Riječ je o tekstologiji. Da, postoje ljudi koji se bave tekstovima, a da ih pri tome ne zanima puno ili uopće čiji je bio ili je li uopće bio Zvonimir. Ti ljudi traže odgovor na pitanje odnosa jezika i grafije kojom je taj jezik zapisan, a u ovom slučaju nedvojbeno se može reći da je prilično jaka i održiva hipoteza da se iza Suinimira krije Zvonimir, a ne Svinjimir. To se također ne može vidjeti iz samo jednog dokumenta, nego iz puno šire slike - iz pravilnosti na koje se nailazi u nizu dokumenata. Istina je da je jako vjerojatno da oni koji su prvi vidjeli Zvonimira u Suinimiru nisu znali ništa o ovim stvarima, kao i to da oni koji danas gorljivo brane tu hipotezu također ne znaju puno o tome, ali to nije toliko važno kad se ipak na kraju da utvrditi da su vjerojatno u pravu. Donosim ovdje jedan paragraf iz članka Dragice Malić Skrivene veze hrvatske glagoljičke, ćiriličke i latiničke grafije. Oni koji žele mogu vidjeti cijeli članak na sljedećem linku (od str. 549): http://www.stin.hr/download/zbornik.pdf

"Treba ovdje spomenuti i najstarije zapise hrvatskih osobnih i mjesnih imena te rijetkih općih riječi u latinski pisanim ispravama 11.–12. stoljeća. I u njima se nekadašnji poluglas (u ono doba već šva, za koji se pretpostavlja da mu je izgovorno mjesto između e i a) uz bilježenje grafemom e bilježi i s i, što na temelju pretpostavljenog izgovornog mjesta šva neće biti posljedica nastojanja da se registrira izgovorno stanje. Prije će biti – imamo li na umu poligrafičnost srednjovjekovnih hrvatskih skriptorija, uvjetovanu praktičnim potrebama komuniciranja između raznopisamskih hrvatskih sredina – posljedica nastojanja da se preslika glagoljička grafija. Od takvih primjera na prvome mjestu treba spomenuti zapis imena hrvatskoga kralja Zvonimira u likovima Suinimir(o), Suynimir, Suuinimir, Suuynimir... (glagoljički je zapis na Bašćanskoj ploči Zъvъnimir, pri čemu je prvi poluglas pogrešno umetnut u početni suglasnički skup zv- < zvъ-), zatim osobna imena Budico, Budizo, Budiz, Budicius pored Budeç (u onovremenom glag. liku očito Budьcь – vokalizirano Budac), Bratizo (glag. BratьcьBratac), pa lokalitet u okolici Zadra (in) Brauizo (glag. Bravьcь – vokalizirano Bravac), lokalitet u okolici Splita Chilmizo s i uz slogotvorni l i na mjestu jakog poluglasa (glag. Hьlmьcь – vokalizirano Hlmac/Humac), pa opća riječ sitnicus, sitinicus pored setnicus, setinicus (glag. sьtьnikь – vokalizirano satnik). Grafija il, ir/ri za slogotvorne l, r javlja se i drugdje (uz ostale mogućnosti: ol, ul, er/re), npr. Cirgne (= Črńe), Cirnecha pored Cernecha (= Črneha), filius Girdei (= Grde), Gridosca (= Grdoša) pored Gerdo (= Grdo), Girgo (= Grgo), Tirpimir pored Terpimir (= Trpimir, kralj), pa toponim Tilsto Cossa (= Tlstokosa, tj. Tustokosaad uineam Tilsto Cosse u okolici Splita iz isprave Petra Crnoga iz 1080.) i dr."

Prepisivao sam iz pdf-a (jer se ne može iz njega kopirati), pa se ispričavam ako ima pogrešaka ili ako se neki znakovi ne prikazuju (oni znatiželjniji uvijek mogu pogledati isto na linku). Jedno pojašnjenje (jer se ne govori eksplicitno o tome u citiranom tekstu) - poluglas ima oblik "štapića", zato su ga prepisivači najlakše identificirali s latiničkim i.

Informacije su svuda oko nas... samo ih treba pronaći...
 
Samo jedna brza informacija jer sam upućen u neke stvari koje vas muče, a nisu ovdje riješene. Riječ je o ovdje spomenutom Zvonimiru/Suinimiru/Svinjimiru(!). Naime, skupilo se valjda dosta povjesničara i "povjesničara" da vijeća o tom problemu, ali zaboravilo se na jednu pomoćnu filološko-povijesnu disciplinu koja jedina može dati odgovor na to pitanje. Riječ je o tekstologiji. Da, postoje ljudi koji se bave tekstovima, a da ih pri tome ne zanima puno ili uopće čiji je bio ili je li uopće bio Zvonimir. Ti ljudi traže odgovor na pitanje odnosa jezika i grafije kojom je taj jezik zapisan, a u ovom slučaju nedvojbeno se može reći da je prilično jaka i održiva hipoteza da se iza Suinimira krije Zvonimir, a ne Svinjimir. To se također ne može vidjeti iz samo jednog dokumenta, nego iz puno šire slike - iz pravilnosti na koje se nailazi u nizu dokumenata. Istina je da je jako vjerojatno da oni koji su prvi vidjeli Zvonimira u Suinimiru nisu znali ništa o ovim stvarima, kao i to da oni koji danas gorljivo brane tu hipotezu također ne znaju puno o tome, ali to nije toliko važno kad se ipak na kraju da utvrditi da su vjerojatno u pravu. Donosim ovdje jedan paragraf iz članka Dragice Malić Skrivene veze hrvatske glagoljičke, ćiriličke i latiničke grafije. Oni koji žele mogu vidjeti cijeli članak na sljedećem linku (od str. 549): http://www.stin.hr/download/zbornik.pdf

"Treba ovdje spomenuti i najstarije zapise hrvatskih osobnih i mjesnih imena te rijetkih općih riječi u latinski pisanim ispravama 11.–12. stoljeća. I u njima se nekadašnji poluglas (u ono doba već šva, za koji se pretpostavlja da mu je izgovorno mjesto između e i a) uz bilježenje grafemom e bilježi i s i, što na temelju pretpostavljenog izgovornog mjesta šva neće biti posljedica nastojanja da se registrira izgovorno stanje. Prije će biti – imamo li na umu poligrafičnost srednjovjekovnih hrvatskih skriptorija, uvjetovanu praktičnim potrebama komuniciranja između raznopisamskih hrvatskih sredina – posljedica nastojanja da se preslika glagoljička grafija. Od takvih primjera na prvome mjestu treba spomenuti zapis imena hrvatskoga kralja Zvonimira u likovima Suinimir(o), Suynimir, Suuinimir, Suuynimir... (glagoljički je zapis na Bašćanskoj ploči Zъvъnimir, pri čemu je prvi poluglas pogrešno umetnut u početni suglasnički skup zv- < zvъ-), zatim osobna imena Budico, Budizo, Budiz, Budicius pored Budeç (u onovremenom glag. liku očito Budьcь – vokalizirano Budac), Bratizo (glag. BratьcьBratac), pa lokalitet u okolici Zadra (in) Brauizo (glag. Bravьcь – vokalizirano Bravac), lokalitet u okolici Splita Chilmizo s i uz slogotvorni l i na mjestu jakog poluglasa (glag. Hьlmьcь – vokalizirano Hlmac/Humac), pa opća riječ sitnicus, sitinicus pored setnicus, setinicus (glag. sьtьnikь – vokalizirano satnik). Grafija il, ir/ri za slogotvorne l, r javlja se i drugdje (uz ostale mogućnosti: ol, ul, er/re), npr. Cirgne (= Črńe), Cirnecha pored Cernecha (= Črneha), filius Girdei (= Grde), Gridosca (= Grdoša) pored Gerdo (= Grdo), Girgo (= Grgo), Tirpimir pored Terpimir (= Trpimir, kralj), pa toponim Tilsto Cossa (= Tlstokosa, tj. Tustokosaad uineam Tilsto Cosse u okolici Splita iz isprave Petra Crnoga iz 1080.) i dr."

Prepisivao sam iz pdf-a (jer se ne može iz njega kopirati), pa se ispričavam ako ima pogrešaka ili ako se neki znakovi ne prikazuju (oni znatiželjniji uvijek mogu pogledati isto na linku). Jedno pojašnjenje (jer se ne govori eksplicitno o tome u citiranom tekstu) - poluglas ima oblik "štapića", zato su ga prepisivači najlakše identificirali s latiničkim i.

Informacije su svuda oko nas... samo ih treba pronaći...

To je za većinu komedijaša jednostavno stratosfera.
Za njih je bolja obavijest o daljnjim hrvatskim projektima:
http://www.slobodnadalmacija.hr/Moz...ype/ArticleView/articleId/197146/Default.aspx
 
Није лош овај твој линк, Сурбане.
Каже аутор Домагој: Kod “Hrvatskih kraljeva” sam se mučio s nedostatkom povijesnih izvora.
:zskace:

Јел њему право име Божидар Бурић? Да му пронађемо прадеду?:deda:
Биће тешко:пуна Шумадија Бурића, а и Црне Гора.


Ne znam da ikoga može povrijediti to što priznajemo da ne znamo kada su Tomislava točno okrunili i gdje. Važno je to što znamo da je bio sposoban vladar, kaže Domagoj Burić.

http://www.jutarnji.hr/domagoj-buri...jevima-nisam-radio-domoljubni-igrokaz/980980/
 
знанственим ''пројектима'' или пропагандним ''пројектилима''.. или је то код вас исто :lol:

To kažu autori romana o vlastitoj proščlosti.
Evo Britannice, koja nije nepogrješiva ni najdetaljnija, no ipak je unekoliko pozdana:

Hrvatska
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/143561/Croatia/223953/History#ref476634

Srbija
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/654691/Serbia/228354/Media-and-publishing

Bosna
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/700826/Bosnia-and-Herzegovina/277548/The-arts#toc223949
 

Back
Top