Blogovi

ŠTA AKO SUTRA NE POSTOJI !!!??? Šta ako sutra ne postoji šta ako Bog nam već dane broji? Jesmo li išli svugde gde smo hteli ili nismo mogli, ili nismo smeli jesmo li rekli sve što srce je htelo ili se sve u tišinu sakrilo. Jesmo li dali sve što smo hteli dati ili smo čekali da nam se dato već vrati. Jesmo li rekli svima koliko nam znače ili smo mislili da i bez toga oni znaće. Jesmo li napravili sve o čemu smo sanjali ili smo se na najgore izgovore oslanjali. Jesmo li rekli istinu koju je neko trebao znati ili će u beskraj laž da nas prati. Prijatelju reci mi jesmo li napravili sve jesam li ti dovoljno pokazala da VOLIM TE !!!
Лепо понашање Када је хладно, бодљикаво прасе тражи другу бодљикаву прасад да леже заједно, да се збију, јер им је тако топлије. Да немају бодље, то би било лако. Али, бодљикава прасад имају дуге и оштре бодље. Када се збију у гомилу, боду једно друго. То није добро. А није добро ни када им је хладно. Зато се бодљикава прасад дуго муче док не нађу неко згодно растојање: да буду једно уз друго, а да се не боду. То растојање зове се ЛЕПО ПОНАШАЊЕ. То је лепо понашање: да ја не повредим тебе, да ти не повредиш мене; да помогнемо једно другом, да и мени и теби буде лепо.
"Ako želiš da vidiš promenu u svetu, ti moraš postati ta promena." Mahatma Gandi "Ono smo što neprestano činimo. Izuzetnost stoga nije samo čin, već navika." Aristotel Veoma važna stvar kada se radi o ličnom razvoju je raditi, a ne pričati o tome šta ćete raditi. Čoveka niko ne može zavarati kao što on može samog sebe. To sam negde procitao. A najlakše je zavarati sebe tako što ćete samo pričati o tome šta želite, umesto da se pokrenete ka svom cilju. Ponašanje je najbolje merilo toga kakva ste vi osoba, mnogo više od vaših reči! Da li ste sami iskusili nekada da pričate jedno a činite drugo? Ja jesam. Od velike je važnosti preneti ono što želite iz sveta uma u fizički svet. A to ćete uspeti samo svojim ponašanjem. ;)
"Dakle, ti bi želeo da razgovaraš sa mnom?" reče Bog. "Ako imaš vremena" rekoh. Bog se nasmeši."Moje je vreme večnost" . "Šta si me hteo pitati?" "Šta te najviše iznenađuje kod ljudi?" Bog odgovori: "Što im je detinjstvo dosadno. Žure da odrastu, a potom bi želeli ponovo biti deca. Što troše zdravlje da bi stekli novac, pa potom troše novac da bi vratili zdravlje. Što razmišljaju mučno o buducnosti, zaboravljajući sadašnjost. Na taj način ne žive ni u sadašnjosti ni u budućnosti. Što zive kao da nikada nece umreti, a onda umiru kao da nikada nisu živeli." Bog me uhvati za ruku. Ostadosmo na trenutak u tišini. Tada upitah: "Kao roditelj, koje bi životne pouke želeo da tvoja deca nauče?" Osmehujući se, Bog...
(Iz dnevnika) Dan - srpska nova godina 2009 Mislim, biće ovo divno veče. Neka čašica pića, dobar film i jedno od onih večeri, kada čovek poželi da ništa ne radi i da se malo opusti. Za staru-novu godinu I onako nisam ništa planirao, a verovatno ni ona mene (stara-nova godina). Baš sam se prijatno opustio u fotelji, kada je pozvonio mobilni telefon. -Ćao tata, šta radiš? Jel planiraš nešto večeras? Poziv moje ćerke me je malo iznenadio, obično ne zove, već ja nju zovem. Znači nešto nije u redu. -Ne, nisam ništa planirao za večeras. Što pitaš? -Znaš mami nije dobro od kada je došla s' posla, a ja ne znam šta da joj radim. Nije htela da ide kod lekara. Moja ćerkica je devojčurak sa 14 g. Pubertetlija, tinejdžer i nazovite to kako...
...osim mene i tebe samoborje ne postoji nista osim mramorje u mramoru iscrpljenom kamenu proviruju rijeci a ko ce da ih sprijeci da tokom rijeke kazu i mrtvi neke crtam i ja tako jedan mali mramorcic da oproljecuje se ako proljece dodje .... doslo ili ne imati ce nesto brzak da glodje ....dolje ispod Pirlitora Vidosava prodato ceka da i nju sahrani ruka neka jer srpskoj nemoci uvijek trebaju Jude pa i njenoj izdaji neka se ne cude
....ili Mirabel :heart: Danas je Medjunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama,ustanovljen 1999,25.novembra,od strane UN.Od tada do danas,nažalost..malo se šta promenilo. Prvi put sam čula ime Minerva čitajući grčku mitologiju,i nekako mi se dopalo zbog sklopa slova koji tera jezik da se malo potrudi,a ja sam se smejala svaki put kad ga *prelomim*,pri svakom pravilnom izgovoru,i sećam se ,da sam vrlo često znala od toga praviti igru.Minerva -boginja !! Nije mi bilo ni malo do igre i smeha,kada sam ponovo naišla na to ime,ovog puta dato ženi,...postojećoj,opipljivoj,rodjenoj da bude srećna i voljena,da daruje život i da ga brani.Minerva - uboga!! Jedna na Olimpu i jedna na zemlji,jedna od ljudi stvorena,druga stvorena zarad...
Da mogu Probuditi stari sjaj i znati ponovo preći prag, odgoditi skori kraj i biti ponovo tebi drag i naći siguran stari trag, biti anđeo i biti vrag, da mogu ... uljepšao tvoj bih dan i za se našao neki trag ... da mogu.... Masimo Savic ( i ja ) ;)
Danas smo se sreli, nasmejao si se ! Ili nisi ... ? Otopio si me pogledom, to jesi ! I ... nastavili smo dalje, svako u svom smeru ! Okrenula sam se, i ... ti si ! Sada sam se ja nasmejala i vratila se... tebi u susret ! Bože, kako si me zagrlio i kako poljubio ! Ne, ne mogu da verujem , štipam se po obrazu i znam... Neprijatno mi je, sva gorim ... Od čega me je sram ! Od tebe... sebe... Ipak od magle ! Ili svega neizrečenog ... Ma baš me briga !
Noć me obično ponese tebi jer snovi obično bude moje najlepše želje i da zore ponekad tako brzo ne svanu i ko so na živu ranu kanu na želju nedosanjanu nikada se budio ne bi
Kad mi dodjes ti
- Kad mi dodjes ti ja cu od srece skociti vrisnuti mozda samar ti opaliti Sigurno te ljubiti plakati i smejati se ujedno Iz zagrljaja pustiti te necu danima plovicu s tobom svim okeanima ti si jedino sto me na svetu zanima Pricacu ti sve price neispricane one precutane srcem te pokrivati usnama te hraniti pravicemo najobicnije gluposti Ponesto dodacemo u obicno ludosti zagrljaje pune radosti uzivati u mladosti Srcem cemo pevati vrelim telom cu te grejati oci ce se tvoje smejati Nemir
Ne znam za ceo "zapad" ali radi se o engleskom govornom području. Dakle, Amerika, Britanija, Australija, to su države koje flagrantno zlostavljaju svoju žensku populaciju. O čemu se radi? Oni recimo imaju reč "citizen", što bi se prevelo kao građanin. I sad, recimo Obama drži govor i kaže "Citizens of New York", što bi se reklo "Građani Njujorka". A šta je sa građankama, moliću lepo? Kad Vojvodina može da ima građane i građanke, Srbija može, Beograd može, zašto oni zapostavljaju svoje sitizenke? Čak nemaju ni reč koja ih imenuje. Smatram da bi to što pre trebalo da se postavi kao pitanje u Ujedinjenim Nacijama. Očekujem da se ovi naši progresivni političari koji se lepo sete da kad god izgovore reč "građani" kažu da misle i na...
Lako je tebi kad imaš brata.....
Lako je tebi kad imaš brata... Lako je tebi kad imaš brata, pa može da te štiti i brani. Kad se u dvorištu igrate rata, on uvek stoji na tvojoj strani. Od svih je bolji. Od svih je jači. Zato brat tako mnogo znači. Lako je tebi kad imaš brata: smeš da se praviš važan pred svima. U bioskopu nema karata, on samo trepne i - već ih ima. Na utakmici nigde mesta, on samo migne - tri klinca digne. Poznaje svakog konduktera. Poznaje svakog poslastičara. Ima u gradu tristo drugara. Meni je teško jer nemam brata, pa pazim s kim se igram rata, jer nije svako na mojoj strani, spreman da uvek baš mene brani, A kad se s drugom decom potučem, obično deblji kraj izvučem. Kod kuće radim sam za dvoje i što je moje i što nije moje: i ugalj vučem, i...
Ostali Baksuzi su imali slobodan dan...
Lep jesenji dan, previse topao i suncan za kraj oktobra...... Volim slike, volim da ih gledam, da im se divim, valjda zato sto ne umem ni da crtam ni da bojim...... Galerija je vec tri dana otvorena za posetioce, vrvi od sveta, prosto da ne poverujem........ Slike po zidovima, lepo rasporedjene, svaka pod odredjenim uglom i svetlom koje joj odgovara, istice je.. Setam od slike do slike, pred svakom zastanem, odgledam ,saberem utiske i onda sledeca........... Izlazu akademci, samouki, naivci....... Zastajem pred jednom (pred kojoj se tiska poveca gomila) i dah mi zastaje. Predivno, oci ne mogu da poveruju! Seoski motiv, negde iz nekog macvanskog sela, vidi se i po nosnji i svemu sto karakterise Macvu, ali ono na slici, ono nije...
Oda jednoj mladosti
Jedna mladost,jedan svijet nade, raste tiho u srcu tvom... drugi za te ovaj svijet grade, s malo prave istine u tom. Pričaju ti priče i svaka ima svoj sretan kraj, al prešućuju da taj svijet krade baš tvog sunca sjaj... Jedna mladost,jedan san sreće, al do nje još dalek,dug je put.. i dok srce na svoj put kreće u taj svijet ocvao i žut, odjednom će shvatiti sve.. kako nigdje nema plamena tog.. poput mrtve rijeke svijet teče bez cilja svog.. Tko zna,možda na me čeka neki drugi svijet?! Tko zna... I u mraku kadkad nikne divan cvijet Možda,tko zna..jedna od sretnih jedna od tisuću bit ću baš ja.. tko da zna.. tko da zna...
WISH YOU WERE HERE
So,so you think you can tell Heaven from Hell,------------------------------------------------------- I ti misliš da znaš,šta je pakao a šta raj? Blue skies from pain.----------------------------------------------------------------------------------------------- Šta je plavo nebo a šta bol? Can you tell a green field from a cold steel real?------------------------------------------------------Misliš li da znaš šta je zeleno polje a šta hladne metalne šine? A smile from a veil?--------------------------------------------------------------------------------------------------Šta je osmeh,šta je veo? Do you think you can...
Ako mozes da sacuvas svoju glavu kad svi oko tebe gube svoje i okrivljuju te za to; Ako mozes da verujes sebi kad svi u tebe sumnjaju i sam pridodajes njihovim sumnjama; Ako mozes da cekas a da ti ne dosadi cekanje, ili,ako si prevaren - da sam ne varas, ili,ako si omrznut - da sam ne mrzis, a da pritom ne izgledas predobar ili premudar; Ako mozes da sanjaris a da snovi ne ovladaju tobom, Ako mozes da mastas a da ti mastanje ne bude cilj, Ako mozes da se suocis sa uspehom i neuspehom i smatras te dve varke kao da su potpuno iste; Ako mozes da podneses da istinu koju si rekao izvrnu nitkovi,kako bi od nje napravili zamku za budale, ili da posmtras propast onoga cemu si posvetio sav zivot i da,pogrbljen,s dotrajalim alatom opet novo...
"Grlili ste me, a ipak niste znali gde sam. U tom očajničkom neznanju, tražili ste da odredite svoje mesto u meni. Jedno je: platiti ulaznicu, a drugo: platiti izlaz." Upoznali smo se kada je Vladan prvi put dosao kod Mirjane,kod nas,ili kako vec da se izrazim,ne znam.Deda je imao zelju da upozna buduceg zeta.Barem jednog. Na fakultetima su bila zavrsena predavanja i ispitni rokovi,leto,a moja sestra u suzama i zelji da vidi decka.Tata je bio izricit:”Ne moze!”,ali je deda saosecao:”Neka dodje on kada je Mihajlo na poslu.Ne sme ti nista.”Tako je i bilo.Vladan je sa drugom iz kraja,zaludjenikom za automobilima,bivsi fudbaler,a tada rekreativac.Drustvo je negde petkom iznajmljivalo neku salu za mali fudbal.Posle toga se redovno islo...
NECU PLAKATI VISE
Grudi me peku Nesto se u meni uzasno slomi Suze mi teku Uzasni su mi dani ovi… Tesko je reci Sta me to vise boli: Nepoverenje ili osuda niska… Ne znam kako je do ovoga doslo A bila sam ti uzasno bliska… Boli me ljubav I moja suza sto te je takla Boli i pece A da ti ni usne nisam dotakla. Svet mi se srusi U jednom trenu... Zar tako osudjujes Voljenu zenu? Svi snovi moji Koje sam sanjala ikad Pomislih: Ostvariti se nece nikad! Boli me …I tesko prolazi tuga… Treba mi uteha Treba mi topla rec druga. Sva moja mastanja o tebi Istopise se u trenu… Zar tako nisko bacas Voljenu zenu? I placem, placem I suze brisem A kazem samoj sebi: Necu plakati vise! Proci ce i ova bol Svanuce novi suncan dan, Samo me voli Uprkos svemu I budi sa mnom...
Ništa više nije isto kao pre... Druga vremena, drugi ljudi. Neke druge vrednosti životne, nešto što ja nikada neću umeti i moći da razumem i da shvatim. Ova zemlja više nije ista, ljudi nisu isti. Ne umem više da primam, nema mesta u meni. Gledam neke drage ljude oko sebe, većinu više ne prepoznajem. Umro nam Patrijarh, njih to ne zanima, hoće HTV. Kažu, bio je star, vreme mu je! Nemaju ljudi više duše. Rekoh nedavno, ko bez duše... Po nekada, zasvetli mi neka zvezdica na nebu, ali brzo nestane. Da li ja ne umem da je nađem pogledom, ili je samo jedna od milion zvezda padalica, ko će ga znati. Jedino gde mogu sebe da smirim, to je ovo pisanje, koje me vodi u neki svet, koji sanjam svojim dečačkim snom. Bojim se buđenja, počeo sam da se...
BILO BI KOMICNO DA NIJE TRAGICNO
Da nema zida u kojeg si se zazidao,hlada ne bi imao, na zarkoj pripeci samotan bi lutao. Bilo bi komicno da nije tragicno sve sto nisi skrivao a tragikomicno sve sto si ocutao. Da nije vetra u granama, ti nikad muziku ne bi slusao da meseca nije ti ni zvezdu ne bi video, i sluha da imas, opet ne bi znao kad ljubav nije ljubljena i stida da imas, opet se nikad ne bi postideo. * Ti si obicna ptica kukavica, i ne razumes pesmu sheve sto si izvija i plovi nad zrelim klasjem zita, jos manje razumes sto joj se pesma ori u neko vece - dok grabljivi jastreb za njenim tragom hita. Ti si jezero bez toka, i zato mrzis moje reke tok, tragom mojim, ne mozes nikada ici, tokovi tvoji su bez talasa, granicom omedjen si rok - i gde god krenuo...
Svako ima nekog svog
Ne trazim ja nista od tebe vise ni od srca ovakvog mog. Nit' mi dusa vise bolom zebe znam da svako ima nekog svog. ( Ko zasluzi ima... ) Ne vidim ja u svetlosti i visinama tvog lika obrise i treptaj oka. Ja voljno krecem ka daljinama korak do koraka,skok do skoka. ( Ko zasluzi stize... ) Sa koje strane sveta mi dolaze da me pohode cudne utvare ? Ne molim ih vise...nek' ne odlaze postaju moje drugarice stare. ( Ko se boji ne postoji... ) Na kom sam cvetu ja leptir bila u polju sarenom ,mirisnom,cvetnom? Jesam li ikada imala krila u mom zivotu ni po cem' izuzetnom? ( Ko oseca pati... ) Zar zbog ljubavi jos neko pati u neka snena,maglovita jutra? Ko krene,ne treba da se vrati nek' nema vere u bolje sutra. ( Ko je krenuo stici...
Хармонике без руке у поласку оседланих и бицикла без ноге велике су пропасти зарад лажне слободе. Лицемери без лица, душа располућених, фотографи без очију ноктима слуђени, дижу мостове и болнице пушкама без нишана у лудницама ових игара. А онда дирке хармонике постану само бројеви, а педала од бицикла, обична цифра преживеле а давно умрле фигуре, из фотографске партије шаха. Том фигуром се читаву деценију играше сви капетани и војводе, из луднице последњих редова, земље ове што увек дубље тоне, зарад лажне части и слободе!
„Знаш, потпуно сам задовољна…“,каже, са накарминисаним осмехом. Косу боје кајсије притискају велике сунчане наочаре. Клати зелену огрлицу савршено усклађену са бојом својих панталона. „Ово је живот о коме сам сањала…“, док јој мека кожа њене напарфимисане јакне вијуга линијом струка. Подиже шољицу прстима на којима је сваки нокат филигрански украшен и по навици, мери мој плави, испрани џемпер. „…и не бих га мењала…“, каже, док јој се стидљива девојчица у оку скрива од мог погледа.
Neke ljubavi traju izmedju dve čašice pre i dve čašice posle i onda odlaze u ljubavu prošle A neke ljubavi traju duže od boksa cigareta i o njima pevaju kao da su sa drugog planeta Dok neke ljubavi traju godinama medju nama ljubavi naše prave od krvi i mesa od besa i stresa ljubavi dodirljive i žive i dok one takve neodoljive i nezamenljive golim srcem prekrivaju krov naše kuće mi sanjamo nemoguće
Back
Top