Pravopis, pravopisne greške, jezičke nedoumice i pitanja

Kako glasi prvo lice jednine prezenta glagola BITI

  • bi

  • budem

  • bih

  • bejah

  • bicu

  • jesam


Rezultati ankete su vidlјivi nakon glasanja.
Мени јако смета у последње време веома популарна формулација ''најбољи дезодоранс икада'', ''најпознатији фудбалер икада''...и томе слично. Уопште није у духу нашег језика, и баш ме нервира! :evil:

Ah, jezik slabije materijalne kulture se prilagođava jeziku jače. Veliki put je prevaljen od Vuka i njegovog stila - današnji jezik prosto vrvi od nemačkih, latinskih, francuskih i engleskih fraza. To je normalno.

Na nama je da se odupremo onome što je loše, a da usvajamo korisno. A da li je ovo o čemu govoriš zaista loše? Nisam siguran, jer ne postoji ekvivalent sem opisnog (svih vremena = of all times :mrgreen: ), a frazem odgovara logici srpskog jezika. Meni smeta jedan drugi: Kada se jednom otvori... (Once opened...) - ovo jednom izlišno je u prevodu - predstavlja balast, dok je ikada nametanje oštrije logike i ekonomičnosti našem jeziku, koje su mu često slaba strana.


Jenny kiss'd me when we met,
Jumping from the chair she sat in;
Time, you thief, who love to get
Sweets into your list, put that in!
Say I'm weary, say I'm sad,
Say that health and wealth have miss'd me,
Say I'm growing old, but add,
Jenny kiss'd me.


2.jpg

(Ovde bi trebalo da je gos'n Japanac, ali nisam ga pronašao :mrgreen:)
 
Poslednja izmena:
A sta je sa onim: "NICIM IZAZVAN"?
Zar je to pravilno u nasem jeziku u kom koliko znam ide dupla negacija?

Pravilno je. :mrgreen: A ja ću pokušati ovde da dokažem da u srpskom jeziku i ne postoji dvostruka (logička) negacija.

Pitanjima dvostruke negacije u datom primeru bavio se Miloš Kovačević (inače, naš najbolji stilističar).

  • nepravedne i ničim izazvane sankcije; ničim utemeljeni zaključci;
  • nikad obrazložene; nikad prežaljeni; nikad pokorena;
  • nigde registrovane;

Sistemski, paradigmeni kriterion kao jedino ispravan oblik ovih sintagmi isključivo podrazumeva formu sa dvostrukom negacijom (ničim, neizazvane, nikad nezaboravljeni itd.). Međutim, ovako se stvara utisak da je navođenje i negacijskog prefiksa uz pridev i negacije uz podređeni član redundantno, pa se dvostruka negacija izbegava, a negativni prepozitivni element shvata se i sa ulogom gramatičkog negatora prideva. Jednostruko negiranje ovih sintagmi tako postaje jedini izbor pošto bi upotreba samog oblika negiranog prideva umesto cele sintagme protivurečila rekcijskom zahtevu glagolskog prideva za popunu pozicije izazivača (up. izazvati čime <- izazvan čime <- neizazvan ničim). Druga "gramatička" činjenica mogla je uticati na raširenost ovih sintagmi. A to je analogija s pravim pridevskim sintagmama, čiji je upravni član kavlitativni pridev

  • nimalo uzbuđen; o nimalo lepim temama; nimalo lakog životnog puta...

Jednostavnije i logčki preciznije objašnjenje ja bih dao frazemskom kvalifikacijom dvostruke negacije u srpskom jeziku (nema nikoga, ništa ne zna). Ustvrdiću da su te dvogube negacije fraze nastavše kontrakcijom dveju tvrdnji:

(1) Nema ikog. (2) Ima nikog ↔ (1') Nema. (2') Nikog. → (1+2) Nema nikog (frazem).
(1) Ništa zna. (2) Sve ne zna. ↔ (1') Ništa. (2') Ne zna. → (1+2) Ništa ne zna.(frazem).

Vidimo da svaka od komponenta u sredini (1') i (2') predstavlja deo informacije iz kojeg se naslućuje celina -
u prvom slučaju: (1') Nema. ≈ nepostojanje; (2') Nikog ≈ nepostojanje ljudi.
u drugom slučaju: (1') Ništa. ≈ nepostojanje; (2') Ne zna. ≈ nepostojanje znanja neke osobe.​

Iz ovoga je jasno da dve negacije u srpskom jeziku nisu logički suprotstavljenje već se potenciraju. :)

Da vidimo postoje li sugestivni delovi u našem problemu:
Ničim izazvan. Svim neizazvan. -x→

Zaštonema sugesticnog značenja razdvojenih delova? Izazvan se doživljava kao pridev, a značenje prideva sa negacijom imaju kompleksniju interpretaciju u moždanoj kori od glagola - nema direknu opreku. Da li je gramatički pravilno reći "uvek nesmotren" ili "konstantno nepažljiv" ili je ispravno reći "nikad nesmotren" i "nekonstantno nepažljiv". Zato nema dvostruke negacije kod prideva izazvan - ne postoji pridev neizazvan.

(Moj) zaključak: U srpskom jeziku ne postoji dvostruka logička negacija već frazem nastao kontrakcijom dveju prostih logičkih i međusobno potencirajućih se negacija po tipu "obadvojice". :hvala:


Inspiraciju za ovo tvrđenje crpeo sam iz svoje analize kontrahovanih žargonskih frazema tipa:

(1) Jedna varijanta u 3. licu jednine:
Eno ga(, to je/stoji) pandur.
Evo je(, to/ovde je) tvoja kapa.
Eno(, to/ ) je murija.
(i ređe: ) Vidi ga (- to je) majmun. itd.
Standardno: npr. Eno ga: pandur. / Eno ga - pandur. / Eno ga. Pandur. itd.

(2) Dve varijante u 3. l. množine:
Eno ih (- to/tu su) maturanti. / Eno(, to/tamo/onde) su maturanti.
Eno ih (- to/tu su) devojke. / Eno(, to/tamo/onde) su devojke.
Evo ih (- to/tu su) palačinke. / Evo(, to/tu/ovde) su palačinke.
Standardno, samo za prvi oblik: npr. Eno ih - maturanti! itd.

(3) Jedna varijanta u 1. l. (retko 2. l.) jedine i množine:
Eno(, to) sam (ja) na TV-u.
Eno(, to) smo (mi) u novinama.​


Možda će dvoguba negacija otići s vremenom - eto još jedne ideje za Hrvate :mrgreen: - kao što su do danas otišla obadvojica i štap koji puca na tri polovine...

... ničim izazvane i nikad povrativše se... :bye:
 
Poslednja izmena:
u srpskom jeziku postoji cini mi se 6 glagola koji se pisu sastavljeno sa NE. To su :
nemoj
necu
nikada
nemam
e mene zanima koja su ostala dva.
Razlog zasto vas ovo pitam gledao sam juce VB i Radisa dobio pismo i pisalo ''nebrini dobrosmo ''
pita ga veliki brat sta je tu pogresno napisano i on kaze ''nebrini'' treba da stoji ne brini i VB kaze tako je.
E jeli tako jeli i ''nebirni'' u onoj grupi od 6 ili nije.
Ako nije onda je VB nepismen a ne Radisa druga rijec treba da je odvojeno dobro i smo to je jasno ali za ovo prvo nisam siguran.
 
Okej znaci iz ove grupe gore treba da izbacim nikada onda ostaje.
Necu , nemam, nisam,nemoj i jos dva? Zanima me koja su to dva? Jel nedam isto tu ?
A ne birni nije u toj grupi .Hvala na razjesnjenu.
Evo jedno zapazanje danas gledam telektekst i pise 13:45 interviju sa ( i pojavila se greska pa ponovo pise interviju koja je ubrzo ispravljenja ) medjutim to dva puta interviju me naglano da se zapitam kako bi izgledalo da se vodi interviju o intervijuju ili intervijuvu heehe zapetlja jezik nego kako bi bilo pravilo napisano. Interviju o intervi... cisto mi bilo interesantno.
 
Poslednja izmena:
Ahaaaaa...:rumenko: ...citirao si Sokolicu pa sam pomislila da si njoj rekao da je blizu, ali da je odgovor 'hajde'....e dokle je doslo kad mi sto se 'bavimo' jezikom (ili bar volimo) ne mozemo da se sporazumemo :zcepanje:

Pa neee znam onda odgovor, mislim, mogu sad da krenem da se raspitujem po googlu, al' nije posteno...
'Hajde' mi je logicno, a ako nije, onda bih rekla da ga ni nema...:confused:

Po onom sistemu, sto ja ne znam, to ni ne postoji :manikir: hehhehehe

Saaalim se, bas me sad interesuje, da odas odmah ili da vidimo kako drugi razmisljaju? :zper:
 

Back
Top