Ime koje je grad nosio šest vekova, u upotrebi je od prvih pisanih  tragova o naselju (početak XIV veka) do 1935. godine, kada dobija naziv  Petrovgrad, po kralju Petru I Karađorđeviću. Današnje ime dobija nakon  Drugog svetskog rata, po revolucionaru Žarku Zrenjaninu. Ne postoje  verodostojna objašnjenja o poreklu i značenju imena Bečkerek, koje se  izgovaralo u raznim varijantama. Odstupanja se mogu protumačiti delom  kao greške u pisanju, a delom kao različiti dijalektički izgovori jedne  iste reči. Sama reč "Bečkerek" bila je predmet mnogih tumačenja i  objašnjenja. Neki istoriografi izvode reč iz imena naroda Pečeneza.
Barany Agoston u knjizi "Torontalvarmegye Hajdana", izdatoj u Budimu  1845, pominje da su Bečkereku dali ime Pečenezi, koji su naseljavali  krajeve između Haemusa (latinsko ime za planinu Balkan, u Bugarskoj) i  Dunava. Istoričar Sentklarai tvrdi da je osnivač ovog naselja pleme Beče  i Gregor, početkom XIV veka. Turski putopisac Evlija Čelebija opisuje  naselje kao "Beš Telek" ("pet dinja"- pet poluostrva između begejskih  meandara na kojima se razvilo naselje).
Feliks Mileker u delu "Geschichte der Stadt Veliki Becskerek", štampanom  u Vršcu 1933. godine, podelio je ovaj naziv na dve zasebne reči: Beče i  Kereke, što bi značilo: "Bečeova šuma". Poznato je da je ugarski  feudalac Imre Bečei osnovao obližnji grad Bečej 1311. godine, da je ovde  posedovao lovišta, te ova tvrdnja nije bez osnova. Po jednom autoru,  ime Bečkerek slovenskog je porekla i potiče od reči Peč (stena) i  Kereks, odnosno Kirche, što bi značilo "Kamenita crkva".
Petrovgrad
Na sednici gradskog veća grada Velikog Bečkereka, 29. septembra 1934.  godine, narodni poslanik dr Toša Rajić podneo je predlog o promeni imena  grada. U vezi sa ovim, između ostalog, rekao je: "Godine 1918. naš kraj  je oslobođen i ujedinjen u nacionalnu državu, pod vođstvom nacionalne  dinastije Karađorđevića. Naš grad, koji je kroz vekove i uz ogromne  žrtve vodio borbu da očuva nacionalno obeležje ovih krajeva, bio je uvek  veran izražaj naših nacionalnih težnji i stremljenja. Tu svoju borbu za  nacionalnu i državnu slobodu vodio je časno, ali pod imenom koje je  nametnuto našem narodu i koje mu je bilo uvek strano i tuđe. To ime se  moglo razumeti i tolerisati u jednoj državi u kojoj smo mi, silom  istorijskih okolnosti, morali živeti, a koja je bila najizrazitiji  protivnik naših nacionalnih i državnih ideala. U 1918. godini, kada smo  se oslobodili i kada smo stvorili jednu jedinstvenu nacionalnu državu,  mi smo dužni da našem gradu damo ime našeg Vladaoca Oslobodioca i ime  nade našeg naroda, budućeg Vladara Kraljevine Jugoslavije: Petrovgrad,  kao simbol naše velike nacionalne budućnosti i našeg aktivnog  nacionalnog života u ovim krajevima. Uveren sam da će ova promena imena  našega grada biti jedan postupak više za naš aktivan i konstruktivan  nacionalni život".Predlog je gradsko veće usvojilo aklamacijom, jednoglasno.Odluka  Gradskog veća odobrena je na višoj instanci 18. februara 1935. godine,  od kada grad nosi ime Petrovgrad.    
Zrenjanin
Tokom Drugog svetskog rata, nemačka okupaciona vlast, mada nezvanično,  vraća gradu ime Veliki Bečkerek (Gross Becskerek). Zvanično ime,  Petrovgrad, grad zadržava sve do 2. oktobra 1946, kada, na dvogodišnjicu  oslobođenja, dobija ime Zrenjanin, po revolucionaru i narodnom heroju  Žarku Zrenjaninu.
sa sajta grada Zrenjanina