Zivot posle zivota?

ISTINA O DUSI:

Stvaranje coveka :

I stvori Gospod Bog coveka od praha zemaljskoga, i dunu mu u nos duh zivotni ; i POSTA covek dusa ziva.
1 Mojsijeva 2,7.


Prah zemaljski nije sporan ali su sporni DUH ZIVOTNI i DUSA ZIVA iz ovog teksta gore.

Da bismo bolje razumeli ovaj stih stvaranja coveka da unesemo ove kljucne reci iz jevrejskog originala !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

ONDA IZGLEDA TO OVAKO :

I stvori Gospod Bog coveka od praha zemaljskoga, i dunu mu u nos RUAH i posta covek NEFES
1 Mojsijeva 1,27.


ZAPAZIMO DA BOG NE UDAHNJUJE U COVEKA DUSU NEGO RUAH; ZIVOTNU ENERGIJU I TADA POSTAJE COVEK DUSA ZIVA SA TELOM...


Reč RUAH pojavljuje se 379 puta u starom Zavetu sa velikim brojem znacenja.
Duh, vetar, dah, hrabrost, razum, osecanje, volja, namera,ljutina, raspoloženje, moralni karakter, sediste osecanja,.
ON COVEKU NE DAJE BOGOLIKOST JER GA IMAJU I LJUDI I ZIVOTINJE.

Jer sto biva sinovima ljudskim to biva i STOCI, jednako im biva ; kako gine ona tako ginu i oni, i svi imaju ISTI duh RUAH i covek nije ništa bolji od stoke.
Propovednik 3,19.


Šta biva sa ljudima i zivotinjama kad Bog oduzme i kada daje RUAH ?

Uzmes im duh RUAH, GINU i u prah svoj vracaju se.
Posaljes duh RUAH svoj, postaju…
Psalam 104,29,30.


Nisu živi kada im Bog uzme RUAH duh zivota .

RUAH napusta telo prilikom smrti. Psalam 146,4.
I vraca se Bogu propovednik 12,7.
Ali to nije nešto sto može da misli i deluje i oseca.
To je samo ISTA iskra zivota u coveku i u ZIVOTINJAMA ali ništa zivo.

Iskra zivota koja u sklopu sa telom daje zivo biće od tela i kostiju nazvano ziva dusa.

Druga važna reč je NEFES !

Ona se pojavljuje u Starom Zavetu 745 puta i prevodi se sa preko 40 razlicitih pojmova.

Kao na primer, dusa, zivot, osoba, duh, srce,volja, zadovoljstvo, pa čak i smrt i LES.
4 Mojsijeva 5,2. 9,6.7.10


Da li NEFES ima besmrtnost u sebi ?

SAM BOG NAM DAJE ODGOVOR :

Gle sve su duse NEFES moje , kako dusa NEFES oceva tako i dusa NEFES sinovlja moja je, koja dusa NEFES zgresi ona će poginuti.
Jezekija 18,4.


Dusa NEFES dakle nije besmrtna, ona može poginuti.
To kaže lično Bog, koji sam jedini ima besmrtnost.
1 Timotija 6,16.


I nefes, dusa nije neki duh koji ulazi u coveka jer Bog ne udahnjuje Nefes dusu koja zanci zivo bice, nego ruah, zivotnu energiju u coveka koja kao produkt RUAH + TELO = NEFES, STO ZANCI ZIVO BICE:

RUAH + TELO - RUAH = 0

TELO+ RUAH - TELO = 0

RUAH + TELO = 1. NEFES ZIVO BICE...
---------------------------------------------------------------------------------------------------------

Ovo gornje nije tačno. I ja sam u jednom radu čitao laži po netu i upecao se. Kako me je ispreskakao čovek koji je znao hebrejski.
 
OVO SAM LIČNO JA PISAO A NIJE TAČNO (posle sam skontao) z:hm:
Nefeš-vitalna duša
Duša (grč. ψυχή, jev. nefeš), opšteslovenska reč koja ima isti koren kao i reč duh; u najširem smislu (i po biblijskom shvatanju), duša predstavlja unutrašnjeg čoveka, koji je
udahnut telu, izraz koji se sreće u Bibliji još pre stvaranja čoveka (1 Moj 1,20); u užem smislu, ona daje život telu, njom se čovek razlikuje od drugih Božijih stvorenja na nivou elementarne prirode (duša prirodna); duša, zajedno sa telom je ono što čoveka čini čovekom, slobodnim, neponovljivim I besmrtnim.
“Vječni stvori čovjeka od zemljanoga praha i udahne mu u nosnice dušu života (nišmat hajim, nešama) i čovjek postade živa duša (nefeš).” (Post2,7)
Premda se i za ostala bića kaže da imaju nefeš, ostaje činjenica da je samo čovek posebno stvoren ovakvim zahvatom. On ima iskru božanskoga u sebi. Zohar, sveta knjiga kabale, to tumači: „I udahne mu u nosnice duh života i čovjek postade živa duša. Ko duva, iz sebe duva.” (Berešit raba 14, 9)¹.
Ruah- duh
Čovjek ima I ruah (duh) “ I vrati se prah u zemlju, kako je bio, a duh (ruah) se vrati Bogu, koji ga je dao. (Prop 12, 7) Knjiga Propovednikova, dakle, jasno kazuje da čovjek, poput Boga, poseduje ruah, koji ga nadživljava i vraća se Bogu.

Ruah je okrenut zemaljskom Rajskom vrtu. Tu se, ovaj duh, želeći da uživa u zadovoljstvima veličanstvenog Vrta zaodeva ogrtačem, koje je kopija tela u kojem prebiva na ovom svetu. Prilikom Šabata, Mlađaka I u danima svetkovina on se penje u vrhovne sfere, prepuštajući se tamo neizmernim užicima, a zatim se vraća u Vrt.²
______________________
¹ Eugen Veber, Talmud, Narodna Knjige ALFA, Beograd, 1990.
² Gershom G. Scholem, Zohar – knjiga sjaja, IP BABUN, Beograd, 2009.

3
4
Jevrejska reč rua'h, koja se obično prevodi kao duh, ima izvorno značenje vetar; u prvoj knjizi Postanja (1,2) duh Božji (rua'h) lebdi nad vodenom pustoši; taj vetar (duh) ima raznoliku moć: on može da ruši kuće, drveće i da potapa lađe na otvorenom moru (Jezekilj, 13,13; 27,26), može da svojim vrelim dahom suši zemlju i čini je neplodnom (Izlazak, 14,21), ali takođe i da razlije po zemlji vodu koja daje život (Prva knjiga o carevima, 18,45). Prema drevnoj jevrejskoj misli, ruah ljudskog bića bio je dah, podaren od Boga; prisustvo ruaha konstituisalo je živo biće (nefes), a njegov gubitak značio je smrt (Post. 2,7). Ruah je prebivao u nozdrvama, ali je nefes, kada je bivao lokalizovan, smeštan u krv (Post. 9,4; Lev. 17,11), glavu, srce ili unutrašnje organe
U Septuaginti, grčka psihe je poistovećena s jevrejskim nefesom, a pneuma s ruahom. Starozavetni hebrejski pojam ruah elohim (duh božji) je mnogo dublje razvijen kao grčki pneuma theou (duh božji, sveti duh) u Novom zavetu.

Nešama - nadduša
Nešama se može poistovetiti sa Dušom Sveta (grč: ψυχή κόσμου; lat: anima mundi) je kosmološko učenje o postojanju duše sveta. Baš kao što čovek ima dušu, odnosno duhovni princip u sebi, tako neki filozofi i svemiru pripisuju duhovni princip, koji oblikuje događanja čija se razložnost ne može protumačiti samo prirodnim silama.

Učenje o duši sveta iz drevne grčke kosmologije, preko pitagorejstva, dospeva u antičku grčku filozofiju. Predstavu o oduhovljenoj prirodi ili duši sveta nalazimo kod jonskih mislilaca, pitagorejaca, Platona, Aristotela, stoičara, Plotina, pa na izvestan način i kod Demokrita i Epikura u obliku najfinijih atoma koji daju život.¹

_______________________
¹Branko Pavlović, Filozofski rečnik (odrednica duša), Plato, Beograd, 1997.
 
2:7 וַ ִ
u·iitzr
and·he-is-forming
יְהוָה
ieue
Yahweh
הִי אֱ
aleim
Elohim
אֶת
ath
»
־
-
הָאָדָ
e·adm
the·human
עָפָר
ophr
soil
. מִ
mn
from
־
-
הָאֲדָמָה
e·adme
the·ground
ח0ַ וַ ִ
u·iphch
and·he-is-blowing
And the LORD God
formed man [of] the dust of
the ground, and breathed
into his nostrils the breath
of life; and man became a
living soul.
7
יו 0 אַ ָ ְ
b·aphi·u
in·nostrils-of·him
מַת נִ ְ
nshmth
breath-of
י חַ ִ
chiim
lives
וַיְהִי
u·iei
and·he-is-becoming
הָאָדָ
e·adm
the·human
לְנֶפֶ
l·nphsh
to·soul
ה חַ ָ
chie
living
:
Ukratko dunuo je Nešemu a čovek je postao Nefeš. :rtfm: Ruah se ne pominje.

p.s. nešema se može prevesti i kao inteligencija.
 
Nije tačno. evo sam pročitaj. :rtfm:
בְּאַפָּיו, נִשְׁמַת חַיִּים; וַיְהִי הָאָדָם, לְנֶפֶשׁ חַיָּה.

Pa u tom stihu, ali u mnogim drugima, imamo Ruah koji oznacava istu stvar kao i Nesema...

Ruah je sija a nesema vrat...

http://biblos.com/genesis/2-7.htm

egsocrirsta:Vječni stvori čovjeka od zemljanoga praha i udahne mu u nosnice dušu života (nišmat hajim, nešama) i čovjek postade živa duša (nefeš).” (Post2,7)

Ruah i Nesama imaju iste sinonime i koriste se za iste stvari.

Ruah i Nesama imaju znacenje dah zivota ne dusu; NEFES oznacava dusu ali ne RUAH I NESAMA vec dah, zivota, odem.

Tako Bog udahnjuje u coveka Ruah ili Nesama DAH ZIVOTA I covek postane NEFES dusa ziva...

Dakle kada se spoji nesama ili ruah sa telom, produkt toga je dusa ziva. Zivo bice...

Bog ne udahnjuje u coveka dusu (zivo bice), vec dah zivota i tek kada se dah zivota spoji sa materijom, nastaje ziva dusa. bice...

Da je to tako sam si ovde potvrdio:

egsozrista
Čovjek ima I ruah (duh) “ I vrati se prah u zemlju, kako je bio, a duh (ruah) se vrati Bogu, koji ga je dao. (Prop 12, 7) Knjiga Propovednikova, dakle, jasno kazuje da čovjek, poput Boga, poseduje ruah, koji ga nadživljava i vraća se Bogu.

Upracvo si rekaod a onos to bog daje coveku RUAH ili NESAMA se vraca Bogu. Zivo bice umire, nemag jer mu je potreban spoj sa materijom da bi bilo svesno.

Samo sto ti dajes neka objasnjenja koja nemjau veze sa Biblijskim tekstom.

Bog daje coveku reuah a onda tek tada covek nastaje zivo bice. Covek ne dobija zivo bice u sebi, vec odem, dah zivota, ili energiju koja pokrece telo i onda nastaje zivo i sveno bice posle toga...

A TAJ ISTI RUAH IMAJU I COVEK I ZIVOTINJE:

Jer sto biva sinovima ljudskim to biva i STOCI, jednako im biva ; kako gine ona tako ginu i oni, i svi imaju ISTI duh RUAH i covek nije ništa bolji od stoke.
Propovednik 3,19.

http://biblos.com/ecclesiastes/3-19.htm

Sto jos jednom potvrdjuje da je rec o zivotnoj energiji, dahu ziovta, ne nekom duhu koji zivi u nama.
 
Poslednja izmena:
Onda koristi reč Nešema kako i stoji napisano i ne serinjaj po Svetom Pismu.

p.s. kod mene demagogija ne prolazi znaš ono....piše Nešema a u stvari se mislilo na Ruah, pa ćemo od sada čitati Ruah. :besan2:

Pa zasto bih i Ruah zapostavio?

U nekim stihovima imamo Ruah a u nekima Nesema za istu stvar.

Ruah je sija nesema je vrat...
 
Poslednja izmena:
Ruah i nesema su ista stvar, i to ne mozemo da zanemarimo.

Oznacavaju istu stvar, dah zivota.

SAM SI TO POTVRDIO.

egsozrista
Čovjek ima I ruah (duh) “ I vrati se prah u zemlju, kako je bio, a duh (ruah) se vrati Bogu, koji ga je dao. (Prop 12, 7) Knjiga Propovednikova, dakle, jasno kazuje da čovjek, poput Boga, poseduje ruah, koji ga nadživljava i vraća se Bogu.

Jer sto biva sinovima ljudskim to biva i STOCI, jednako im biva ; kako gine ona tako ginu i oni, i svi imaju ISTI duh RUAH i covek nije ništa bolji od stoke.
Propovednik 3,19.

http://biblos.com/ecclesiastes/3-19.htm

Sto jos jednom potvrdjuje da je rec o zivotnoj energiji, dahu ziovta, ne nekom duhu koji zivi u nama.

ONO STO JE COVEK DOBIO OD BOGA NEKADA SE ZOVE RUAH A NEKADA NESAMA I TO SE SE VRACA BOGU I NESTAJE ZIVOT, TO JEST ZIVO BICE...

NESAMA ILI RUAH nisu nesto zivo sto ulazi u covekovo telo.

Nikako neki duh...

Kada covek dobije Ruah ili Nesama onda postaje NEFES. Zivo bice. Ali u njega ne ulazi zivo bice, vec spoj Ruaha to jest Nesame sa telom, materijom,dobijamo zivo bice. Telo ozivlajva.

Kada iz coveka izadje Ruah to jest Nesama, nema vise zivog bica.

Uzmes im dah RUAH, GINU i u prah svoj vracaju se.
Posaljes duh RUAH svoj, postaju…
Psalam 104,29,30.


http://biblos.com/psalms/104-29.htm

http://biblos.com/psalms/104-30.htm
 
Poslednja izmena:
DUSA ,DUH…. Sta se desava nakon smrti…


Postoje samo dva koncepta u vezi sa tim sta se desava sa dusom kad covek umre…

Biblijski i Platonski koncept o besmrtnosti duse… njega su usvojile vecine istocnjackih religija… kao i reinkarnaciju…

A Biblija govori suprotno tome… i to je u stvari ISTINA u vezi duse…

( al treba verovati da je Biblija Bozja rec i da je Bozja rec ISTINA)
a sad je to potpuno drugatema… u 20 veku je dokazano nadahnuce Biblije tj da je ona nadahnuta od Boga, da je ona Bozja rec…

Sad o tome sta je DUSA najpre…

Biblija ovako kaze… :
Postanje ili 1. Mojsijeva 2:7 Jehova Bog, stvori coveka od praha zemaljskoga i udahnu mu u nos dah zivota;

i covek posta dusa ziva . "

Znaci pise da je covek POSTAO DUSA…. A ne da ima dusu kao neki zasebni deo … kao sto neki veruju…

CEO COVEK je DUSA ….

A postoji i DUH, to je zivotna snaga …

Tako da bi se moglo reci da je COVEK = DUSA + DUH


i Rec dusa u Bibliji ukazuje na ljude, zivotinje ili zivot...

I kad covek umre, onda dusa umire takodje... Jezekilj 18:4 "dusa koja zgresi, ona ce umreti..."

isto vazi i za zivotinje... sa razlikom sto su zivotnije i stvorene da budu smrtne...

A DUH se vraca Bogu kao sto kaze stih:

Propovednik 12:9 prije nego što se prah vrati u zemlju, što je i prije bio; i duh se
vrati Bogu, koji ga je dao.

Znaci Bogu se vraca samo DUH, tj zivotna snaga a ne dusa kako mnogi veruju…




A DUH je zivotna snaga ,je ono sto se vraca Bogu, u simbolicnom smilsu, tako da se moze reci da buduci zivot coveka zavisi od Boga, tj da je covek koji umre u memoriji Boga, njegov dnk...;
dal ce ga se setiti i vaskrsnuti ga kada bude vreme vaskrsavanja na zemlji...

Znaci da kad covek umre nema nicega, kao sto i kaze Propovednik (Solomon) u knjizi Propovednika ( gde govori o stanju mrtvih)

Propovednik 3:20 Sve na jedno mjesto ide. Sve je od praha stvoreno, i sve se u prah vraća.

Propovednik 9:5 Jer živi znaju da će umrijeti, ali mrtvi ništa ne znaju; njima nema više ni plaće, jer se na uspomenu njihovu zaboravlja.

Prop 9:6 I ljubav njihova, i mržnja njihova, i zavist njihova već su propale; oni neće više imati nikakva udjela ni u čemu što pod suncem biva.

Prop 9:10 Sve što tvoja ruka svojom snagom može učiniti, učini; jer nema ni djela, ni misli, ni znanja, ni mudrosti u predjelu smrti u koji ideš.

ovi stihovi govore o stanju mrtvih, znaci kad covek umre nema nicega, jer on kao dusa umire...

Jedina nada za umrle je vakrsenje ljudi na Zmlji , a to ce Bog uraditi u buducnosti...

A to je pokazao da je moguce kad je Isus u 1 veku vaskrsavao mrve na zemlji... kao i njegovi ucenici ...

Time je Bog pokazao sta da je sposoban to uraditi i da to zeli uraditi..

Znaci prema Bibliskom ucenju dusa tj covek je je smrtan/na i samo Bog moze ponovo vaskrsenjem vratiti u zivot coveka.. ..

Jer ako je dusa besmrtna onda ne bi bilo potrebno vaskrsenje tj vracanje u zivot … a vaskrsenje je temeljna Biblijska nauka…

S tim sto postoje dve vrste vaskrsenja prema Bibliji

Prvo vaskrsenje je vaskrsenje na nebu .. I to je samo za odredjen broj ljudi njih 144 000, koji vaskrsavaju na nebo, dobijaju duhovna tela i besmrtnost…
Njih Bog bira direktno….

A ostale ljude ceka vaskrsenje na zemlji… Jovan 5 :28,29
I taj broj je neogranicen…
Otkrivenje 7 :9-14 opisuje to veliko mnostvo ljudi koje prezivljava veliku nevolju iI dobija vecni zivot na zemlji….


Psalam 37:11 krotki ce naslediti zemlju i uzivace u izoblju mira…”
Psalam 37 :29 “Pravednici ce posedovati zemlju I zauvek ce na njoj ziveti “.
 
Poslednja izmena:
”Duša“ i ”duh“

Mnogi vjeruju da se te reci odnose na nešto nevidljivo i besmrtno što postoji u nama. Oni misle da prilikom smrti taj nevidljivi deo coveka napušta telo i nastavlja živeti. Buduci da je to vjerovanje toliko rašireno, mnogi se iznenade kad saznaju da Biblija takvo nesto uopste ne uci. Sta su onda prema Božjoj Reci duša i duh?

KAKO SE U BIBLIJI KORISTI IZRAZ ”DUŠA“

Najpre razmotrimo izraz ”duša“.Biblija jeizvorno napisana uglavnom na hebrejskom i grckom. Kad su pisali o duši, biblijski pisci koristili su hebrejsku rec nefeš ili grcku rec psykhé. Te se reci u Bibliji pojavljuju više od 800 puta, a u osnovi se odnose na: (1) ljude, (2) životinje ili (3) život covjeka ili životinje. Osvrnimo se na neke biblijske stihove sa ta tri razlicita znacenja.

Ljudi.
1. Mojsijeva 2:7 “Jehova Bog je stvorio coveka od zemaljskog praha i udahnuo mu u nozdrve dah zivota i covek je postao ziva dusa.”
Znaci da je covek postao DUSHA, COVEK je DUSHA .
A duh ili dah … kasnije se objasnjva sta su…
’U danima Nojinim svega se nekoliko ljudi, to jest osam duša, spasilo prošavši kroz vodu‘ (1. Petrova 3:20). U ovom stihu rec ’duše‘ ocito se odnosi na ljude — Nou, njegovu ženu, njegova tri sina i njihove žene. U 2. Mojsijevoj 16:16 navedena su uputstva koje su Izraelci dobili u vezi sa sakupljanjem mane. Receno im je: ”Nakupite toga (...) svaki prema broju duša koje su mu u šatoru!“ Dakle, kolicina mane koju su trebali sakupiti zavisila je o broju clanova porodice. Još neke biblijske primjere koji potvrdjuju da se rec ”duša“ odnosi na osobu nalazimo u 1. Mojsijevoj 46:18, Isusu Navinu 11:11, Delima apostolskim 27:37 i Rimljanima 13:1.

Životinje. U biblijskom izvještaju o stvaranju citamo: ’Bog je rekao: ”Neka vodama provrvi mnoštvo živih duša i neka leteca stvorenja lete nad zemljom, svodom nebeskim!“ Bog je takodje rekao: ”Neka zemlja pusti iz sebe žive duše po vrstama njihovim, stoku, druge životinje što se micu i divlje životinje zemaljske po vrstama njihovim!“ I bilo je tako‘ (1. Mojsijeva 1:20, 24). U ovim se recima za ribe, stoku i divlje životinje koristi ista rec— ”duše“. Ptice i druge životinje naziva se dušama u 1. Mojsijevoj 9:10, 3. Mojsijevoj 11:46 i 4. Mojsijevoj 31:28.

Život osobe. Ponekad se rec ”duša“ odnosi na ljudski život. Jehova je rekao Mojsiju: ’Pomrli su svi koji su progonili dušu tvoju!‘ (2. Mojsijeva 4:19). Šta su progonili Mojsijevi neprijatelji? Htjeli su mu oduzeti život. Pre toga, Rahela je radjala svog sina Benjamina ”dok je duša njezina izlazila jer je umirala“ (1. Mojsijeva 35:16-19; vidi 18. stih). Rahela je tada izgubila život. Zapazi takodje što je Jovan rekao o Isusu: ”Po ovom smo upoznali ljubav: po tome što je on dušu svoju položio za nas“ (1. Jovanova 3:16). Isus je dao svoju dušu, odnosno život, za ljude. Ocito je da se u ovim biblijskim stihovima rec “duša“ odnosi na život osobe. Još neke primere o tome naci cemo u Mateju 10:39, Jovanu 15:13 i Delima apostolskim 20:10.

U citavoj Bibliji izrazi ”besmrtan“ ili ”vecan“ nigde ne koriste u povezanosti s rrecju ”duša“. Umesto toga, Biblija kaže da je duša smrtna, što znaci da umire (Jezekilj 18:4, 20) Jezekilj 18:4 “…Dusa koja zgresi, ona ce UMRETI “.
Zato Biblija za onoga ko je umro jednostavno kaže da je ’mrtva duša‘ (3. Mojsijeva 21:11).

“DUH”

Sta Biblija kaze o duhu…
. Neki ljudi misle da je ”duh“ samo druga rec za ”dušu“. Medjutim, to nije tacno. Biblija jasno pokazuje da ”duh“ i ”duša“ nisu isto. Po cemu se oni medjusobno razlikuju?

Biblijski pisci koristili su hebrejsku rec ruah ili grcku rec pneúma kad su pisali o ”duhu“. Sama Biblija otkriva znacenje tih reci.
Na primer, u Psalmu 104:29 piše: ’Uzmeš li, Jehova, duh [ruah] njihov, umiru i u prah se svoj vracaju.‘
A u Jakovu 2:26 stoji da je ”telo bez duha [pneúma] mrtvo“.
Dakle, u ovim recima ”duh“ oznacava ono što telu daje život. Telo bez duha je mrtvo. Stoga u Bibliji rec ruah nije prevedena samo s ”duh“ nego i s ”dah“, odnosno životna sila. Na primer, u vezi s potopom Nojevih dana Bog je rekao: ’Ja cu pustiti vode potopa na zemlju da unište svako stvorenje pod nebom u kojem je dah [ruah] života‘ (1. Mojsijeva 6:17; vidi i 1. Mojsijevu 7:15, 22). Prema tome, ”duh“ se odnosi na životni dah, nevidljivu silu, koja sva živa bica održava na životu. Znaci DUH ( kao iI dah ) je zivotna snaga.

Duša i duh nisu isto. Telo treba duh iz istog razloga iz kojeg radio treba struju — da bi funkcionisalo. Kad u radio staviš baterije i ukljuciš ga, struja pohranjena u baterijama ga, takoreci, oživi. Ali bez baterija radio je ”mrtav“. Isto se dogadja i kad se radio koji je prikljucen na struju iskopca iz uticnice. Slicno tome, duh je sila koja našem tijelu omogucava da živi. Osim toga, duh, poput struje, nema osecanja i ne može razmišljati. To je neosobna sila. No bez tog duha, odnosno životne sile, naša bi tela ’umrla i vratila se u svoj prah‘, kao što je rekao psalmista.

Govoreci o smrti coveka, Propovjednik 12:7 kaže: ”Tada se prah [koji ostane od njegovog tijela] vrati u zemlju, gdje je i bio, a duh se vrati pravome Bogu, koji ga je dao.“ Kad duh, odnosno životna sila, napusti telo, telo umire i vraca se tamo odakle je došlo — u zemlju. Tako se i životna sila vraca tamo odakle je došla — Bogu (Job 34:14, 15; Psalam 36:9). To ne znaci da ona doslovno putuje na nebo. Umjesto toga, to znaci da za umrlu osobu svaka nada u buduci život zavisi od Jehove Boga. Moglo bi se reci da je njen život u Božjim rukama. Samo joj Bog može ponovno dati duh, odnosno životnu silu, i tako je vratiti u život.
Bog ce to uciniti za sve one koji su umrli! (Jovan 5:28, 29). Kad bude uskrsenje, Jehova ce umrloj osobi naciniti novo telo i vratiti je u život tako što ce u njega udahnuti duh, odnosno životnu silu.

Znaci DUSHA je covek ili zivot.
Nije zasebni deo coveka…
A DUH je zivotna sila ili snaga koja podrzava zivot coveka i nema svojstva coveka….
 
...
MV5BMjEzNzMzNzQzNl5BMl5BanBnXkFtZTcwNjExMTE3Mw@@._V1._SY317_CR9,0,214,317_.jpg
...http://www.imdb.com/title/tt1191111/?ref_=fn_al_tt_1
 

Back
Top