Zasto svetkujemo nedjelju?

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Pitanje subote i nedelje se već duze vreme postavlja od strane samozvanih tumača svetog Pisma: “Kako to da hrišćani ne svetkuju subotu, nego svetkuju nedelju kad u Deset bozijih zapovesti piše...” itd.
Prvo: Hrišćani veruju da je Hristos uspostavio Novi Zavet ili bolje svezu između Boga i ljudi, stoga više ne slede stari Zavet ni u čemu, pa ni u poštovanju subote. Ovo pak ne znači da Stari Zavet nema svoju ulogu u spasenju. Na njega se gleda kao na pripremu dolaska Hristovog, prvo kao spasitelja, a zatim i kao sudije na kraju istorije. Na taj način se gleda i na subotu: kao prasliku spasenja i vaskrsenja.
Čini se da oni koji navode deset Bozijih zapovesti zaboravljaju da je Hristos rekao da je onaj ko samo pogleda drugu zenu vec ucinio preljubu, a o krađi i drugim gresima i da ne govorimo. Hristos je mnogo vise produbio Zapovesti načinivši od njih veliki zadatak za ljudski rod. A ko ga moze ispuniti?
E sada, Hristos jeste postovao subotu da ne bi imao greha pred Jevrejima, ali su ga oni opet uhvatili i osudili.
I nije se tu sve završilo, koliko ja znam. Hristovi sledbenici (apostoli i njihovi učenici) behu proganjani i ubijani, ali srećni i radosni jer je Hristos vaskrsao. I to treći dan po pismu-u nedelju. Ima li šta radosnije? I da li onda treba svetkovati subotu?
Drugo razmislite da li bi svetkovanje subote išta značilo prvim hrišćanima, koji su morali da se sklanjaju i kriju od progonitelja? Gde bi se oni sklanjali i kako ako bi svetkovali subotu? Naime, zar ne bi bilo čudno što tamo neki Jevreji ne idu u Hram već se okupljaju po kućama? Na kraju vaskrsenje je velika pobeda nad smrću, mnogo veća nego izlazak Jevreja iz Egipta.
I opet: Hrišćani nedeljom molitveno slave POBEDU NAD SMRĆU I GREHOM. Zato se hrišćani i okupljaju tog dana na molitve u crkvama. A ako se pogleda i malo dublje u zivot Crkve, moze da se uoci da se proslavlja i svaki dan. Posebno u manastirima.
Ovako ja gledam na to pitanje na osnovu čitanja Svetog Pisma i različitih knjiga koje su pisale o toj temi.
 
Ocigledno ti nisi citao prave argumente nego teras pos vome.

Bozji zakon je nedeljiv. Djavo pokusava da unisti bozji zakon unistivsi samo ejdnu zapovest.
On sadrzi 10 vecne zapovesti. Subota je stvorena kako keze Isus za Adama za coveka koju je on trebao da svetkuje citavu vecnost.
Subota nigde u nopvom zavetu nije ukinuta vec su je i apostoli i Isus svetkovali.
Apostoili i dalje priznaju desetz zapovestis to je jasno iz Novog zaveta.
Nedelja nikada nije uspostavljena za vreme apostola.
I izvestaji istorije nam pokazuju da je se uspostavljanjem nedelje poceo Car Konstantin a nastavili su katolici i to je bnjihovo delo koje su svi prihvatili.
Nedelja je katolickla ustanova.
Katolici sami priznaju to.
Posto je subota bila dan neznabozackog boga sunca kojeg su ranije evropski naropdi slavili.l
Nedelja se na latinskom, nemackom, engelskom jos uvek zove dan sunca.

Apostol jovan posle 40 godina od isusove smrti nedelju us vom jevandjelju i dalje naziva prvi radni dan.

Isus je svetkovao suzbotu pocinbuvsi i u grobu a po zalasku subote na osvitak prvog radnog dana je ustao da zavrsis voje delo.

Posle njegovog vaskrsenja bio je 40 dana na zemlji ucivsi ucenike iz Svetoga pisma.
Ne nalzaimo ni jedan primer ili rec koji nam kaze da se desila promena sa subote na nedelju ili da su svetkovali nendelju kao dana Gospodnjeg ili neke promene.

Ako neko hoce da svetkuje nedelju zbog vaskrsenja neka to radi, sa time nema niko problema.

ALI NIKO NEMNOZE D AUKIDA ZAPOVEST BOZJU ZARAD ZAPOVESTI LJUDSKE.
Markus 7:8 Jer ostaviste zapovesti Božje, a držite običaje ljudske...

Isus je uspostavio Veceru Gospodnju u cetvrtak.
Treba li zbog toga da slavimo cetvrtak?

Apoostoli i ucenici su imali bogosluzenja svaki dna i lomlejnje hleba.

Sto pokazz7uje da niko nemoze svojevoljno da odredi neki dna za bogosluzenje.

Neki kazu da se jedno bogolsuzenje odrallo unendelju jer se i ovako odrzavalo svaki dan!
Posto je Petar sutra dan trebao da ide na put, hriscani su se okupili sa njime i odrzali oprostajn i sastanak, jer u to vreme kada je neko otuptovao dugo se nije vise vracaoi ili nikada jer su putovanja trajala dugo I uvece po zavrsetku subote sto nam pokzauje da to nikako nije bilo uobicjaneo bogosluzenje. Ocigledno je Petar najverovatnije trebao da pocne putovanje po zavrsetku subote u radnom danu nedelji je trebao da krene.
 
Svetkujem nedelju jer sam pravoslavac. Drugo, ja licno smatram da to toliko nije bitno, bila subota ili nedelja, vazno je da se jedan dan posveti Bogu, tj odmoru Bozijem. Bog kaze i sedmi dan odmori. Nekom nedelja pocinje i u sredu, pa se odmora sedmog dana, tj. u utorak. I za Boga valjda ne postoje dani, kod njega nema prostora i vremena. Onda kalendar se menjao tokom vremena. Ko zna mozda je danas petak.

Trece, Bog ima razna imena: Jahve, Eloh, Alah, Isus itd. Ja verujem u sva imena Bozija, jer to je jedan te isti Bog. Jahve=Eloh=Alah=Isus.

I da, ''Sedmi dan je stvoren za coveka, ne za Boga'' Sve zapovesti Bog je stvorio za coveka, za njegovo dobro, a ne za sebe.
 
Pa ako pravo slavis Boga onda je bitno koji dan slavis.
A to je onaj koji je Bog odredio.
Inace nisi pravi pravoslvac.

Ovde nikome nije problem nedelja.
Nego zapovest Bozja o suboti koja nemoze da se ukida.
A ako neko hoce da slavi nedelju radi cega god, neka cini kako mi volja.
 
Evo me opet. Pa ne bih baš da ponavljam iste argumente. Dosadno je malo. Jedino bih te pitala par sledećih stvari: da li uopšte znaš da je jedan od prva tri prevoda Biblije nakon uspostavljanja kanona bio na Staroslovenski? Da su zbog toga što su preveli Sveto Pismo Novoga Zaveta na staroslovenski, braća Ćirilo i Metodije stradali od strane tada rimskog patrijarha. Da su i onda germanski biskupi trazili da se zabrani prevođenje Svetog Pisma na narodni jezik, uključujući i njihove, germanske jezike?
A zašto ti ovo pričam? Pa jednostavno: niko nikada od tih američko-nemačkih nazovi teologa ne navodi slovenske nazive za dan Nedelju i Uskrs. Kada bi to uradili onda bi njihov argument o danu sunca pao u vodu. A kako to sloveni kazu? Evo ovako:

Ruski: Воскресенье (nedelja) i Воскресение (Uskrs)
Poljski: Niedziela i Wielkanoc (Uskrs)
Slovački: Týždeň (nedelja) i Veľká noc (Uskrs)
Ukrainski: Неділя (nedelja) i Великдень (Uskrs)
Češki: Neděle (nedelja) i Velikonoce (Uskrs)
Bugarski: Неделя (nedelja) i Великден (Uskrs)
A za Hrvatski, Bošnjački, Srpski je ista (sa različitim varijantama: Nedelja ili nedjelja i Uskrs ili Vaskrs
Makedonski: Nedela (nedelja) i Велигден (Uskrs)
Beloruski: Нядзеля (nedelja) I Вялікдзень (Uskrs)
.
Zato ako uzimamo argument jezika šta kazes na ovaj? I da li ovde ima pominjanja ikakve boginje Ištar? Baš je zanimljivo uočiti: nema! A o suncu (ili Suncu) nema ni reči čak ni u nazivu dana! U najvećem broju naziva za nedeljni dan ističe se odmor (nedelja=ne delati=ne raditi), najveći broj naziva za Uskrs je Velika noć ili Veliki dan, dok Rusi i Srbi (Hrvati, Bosnjaci, Crnogorci) kazu Voskresenye ili Vaskrsenje (Uskrs).
A pazi Sloveni su primili hrišćanstvo od Grka. Ne od Latina. Mada su istorijski, zapadni Sloveni bili pod uticajem Latina (Katoličke crkve) dok su istočni i juzni bili pod uticajem Istočne crkve. I opet ne nalazimo tragove boginje Ištar u nazivu Uskrsa na slovenskim jezicima.
Grci Uskrs nazivaju Pasha… Itd.
Zanimljivo bi bilo da mi odgovoriš i sledeće (pošto nikako i nikome da odgovoriš): ako je Zakon Boziji nedeljiv onako kako ti kazes zasto se onda ne zrtvuju mladi jaganjci? Ili zasto se ne obrezujemo? Ali mi nemoj odgovarati da se mi obrezujemo u Duhu, jer ako treba da sledim zapovest o suboti do slovce, onda i zapovest o obrezivanju ili zrtvovanju jaganjaca bi trebalo slediti na isti način. To vazi i za sve ostale zapovesti date u Svetom Pismu.
I ako apostoli na svom prvom saboru doslovce govore o tome da Zakon ne treba više slediti (ne izdvajajući subotu ili deset Bozijih zapovesti) da li to onda znači da su svi hrišćani do tvog rođenja ili bolje da kazem rođenja Helen Vajt ili Čarlsa Tejz Rasela nisu spaseni? Da su onolike ljudske zrtve date u odbranu Hrista i hrišćanstva uzalud? Hmmmmm!:eek:
 
Pa ti za koje kazes da su zabranjivali bbiliju su tada svetkovali nedelju, nisu oni radi nedelje zabranjivali bibliju.

Da je ona njih potvrdjivala nebi je oni zabranbjivali.

Cirilo i metodije su ziveli u 9 veku kada je katolicisam uz pomoc Cara Konstantina vec odavno uzspostavio nedelju.
Mi danas imamo daleko starije spise novog zaveta od tih o kojima ti pricas i nema ni reci o nedelji.

U nekim jezicima je ostala nedelja kao dan sunca. latinski, nemacki, ebngelski.
ne u svim.


Prihvatanja hriscanstva u evropi je tada bilo kao danas Evropa.
Svi su jurili da prihvate hriscanstvo da bi bili prihvaceni da bi bolje psolovali itd. Kao danas sto jure u evropu.

Isti slucaj samo drugo ime.

Kao i danas sto moraju da menjaju mnoge zakone da bi usli u EU tako su i tada samo na religioznom polju.

I tada su morali da menjaju verske obicaje, a sa onim praznicima ili vaznijim, koji su imali probleme oni su ih uskladili sa neznabozackim.

Mesto subote uzeli su nedelju.

Poceo je car konstantin sa katolicima i Papizam je to dovrsio.

Nedleja je njihovo delo ne Bozje.
Ko slavi nedelju slavi paski dan.

Ovde je rec samo o suboti a o mnogim drugim neznábozackim praznicima kao uskrs, i slicno necu ni da govorim.

Setili se da uspostave uskrs jer im je trebalod apokriju taj neznabozacki praznik na taj dan i stavili uskrs na taj dan.

Mnogi praznici koje hriscani danas slave nisu ni postojali do tada vec su nastali u to vreme.

Problem je sto su ljudi lenji pa nece da pogledaju istorijske izvore u vezi toga ili sto veruju slepo svojem kleru ili crkvi.

Katolici kazu ovako:

Sve sto je trebalo cinbiti u subotu, mi smo rpeneli na Gospodnji dan... Eusbius, Commentaria in Pslamos 91, P. G. 23, 1172.

Zasto bi prenosili nesto ako se to do tada izmedju 3-5 veka nije praktikovalo???


Mario regitzi, poznati katolicki liturgista, pise:

Posto su hriscani poceli da uzivaju mir, Rimska crkva , da bi olaksala paganskim masama prihvatanje vere, nasla je za pogodno da ustanovi 25 decembar kao rpaznik Hristovog rodjenja (Bozic) da bi hriscane odvratila od paganskog praznika kojis se slavio 25 dezembar u cást nepobedivog sunca, Mitre pobednbika tame.
Citat Y S B. Sunday observance in Early Cristianity, p. 260.

TO TI JE TADASANJI EU; izmisli novi zakon, novi praznik da pokrijes stari..

Bog nije dao osam ili devet zapovesti nego 10.

Jer koji sav zakon odrzi a sagresi u jednome, kriv je za sve.
Jakov 2,10.

POGLEDAJTE ISTORIJSKE IZVORE:

Konstantin je 306 posle Hrista u Brritaniji proglasen kao Augustus i potpisnik je edikta kroz kojeg je vrhovni kajser Galerijus 311. promovisao podnosenje hriscana.
Kroz njegovu Konstantinovu pobedu nad Maxentiusa kod Ponte Molea (Moliv most) isrped Rima 312 zauzeo je celi zapad. I kroz nadvladjivanje Liciniusa 324 osvojio je Univeralnu monarhiju.
Preokretom od obozavatelja SUNCA obratio se hriscanstvu .
Tako su nastale postepne etape religiozne politike.
330 krajem njegove vlade pojcala se tendencija da se neznabostvo ogranicici i da se hriscanstvo ucini drzavnom religijom.
K. je umro u pripremi rata sa Persijancima posto je primio krstenje.
Veliki HERDER LEKSIKON STRANA 635.

Tek 4 veka je nedelja PROGLASENA danom odmora.
Prvo je starozavetni Subotni mir i blagoslov prenesen zakonski na nedelju, prvo kroz KONSTANTINA 321.
Ucesce nedlejom u Bogosluzenju pocinje 313 godine (Synode v. Elvira) kao zapovest.
Islam je svesno (namerno) postavio petak kao glavni dan Bogoslkuzenja nasurpót (hriscasnkoj)nedelji i suboti.
DER GROSSE HERDER LEKSIKON strana 831.

Ovde imatre sliku tog teksta iz herder leksikona:



Kada je Konstantin prihvatio hriscanstvo i svi su hteli onda.
Onda su se desile promene.
Jedna od tih promena je ZAKONSKI uvodjenje nedelje sa katolicma.
Dotle se nedelja nikako nije slavila kao Dan vaskrsenja ili odmora i slicno.
To pocinje u 3 veku.
Dotle je uvek subota bila dan odmora.
Zbog olaksanja neznaboscima napravljeni su mngi ustupci.
Promenjena je subota na nedelju a onda prekrstvana da je to sada kobajagi radi vaskrsenja iako postoji praznik uskrs.
Posto se u to vreme u hriscastvu jos uvek svetkovala i subota pocela je i nedelja, islam nasuprot tome uzima petak.

Nedelja je progurana kao danas EU ZAKONI.
Ista prica se ponavlja.

Ista prica ce se ponoviti kada se verski zakoni o nedelji budu uskoro nasilno sporovodili i kada svako ko ne bude svetkovao papsku nedelju bude krsilac drzavnog zakona.

Kada pogledate istoriju, ocigledno su katolici uspostavili nedelju sa Konstantinom.

Zasto ostali hriscani slave katolicki papski dan namesto Bozje subote koja se do 4 veka slavila u hriscastvu???

Promenili su na dan sunca da bi neznabosce lakse pridobili u hriscanstvo a i valjda samom Caru konstantinu kao dotadasnjem obozavaocu sunca u dan nedljni olaksali?

Promenili Bozju zapovest???






.








.
 
BOZJI DAN ODMORA SUBOTA U NASIM GENIMA

Zasto se svuda u svetu praktikuje sedmicni ciklus odmora?

Zato sto nas nasi poslodavci i drzava voli?

Ne, zato sto znaju da ono sto bi oni najvise voleli, da covek radi bez odomra ili da se redje odmara, mozda jednom dva puta u mesecu, nije moguce.

Jer sve sto je izvan sedmicnog ciklusa iscrpljuje coveka i smanjuje mu ucinak., i sto vise i vise radi bez odmora, ucinak se sve vise i vise smanjuje i duplira. a covek razboljeva i iscrpljuje.

Oni znaju da je coveku pa i zivotinjma takodje potreban sedmicni ciklus rada i odmora da bi njegove sposobnosti i ucinak bili ponovo na vrhu i da bi ucinak mogao da bude konstantan.

U Francuskoj su za vreme kada su konji vukli tramvaje uveli desetodnevni ciklus odmora mesto sedmicni, pa su zivotinje bile tako iscrpljene da su stalno padale po ulicama da su ponovo vratili na sedmicni ciklus odmora zivotinja.

Ne samo za coveka vec i za ZIVOTINJE vazi taj genetski ciklus odmora.

OVDE IMATE TAJ LINK KADA JE U FRANCUSKOJ PROMENJENO NA DESETODNEVNCICU NAMESTO SEDMICU:
http://www.univie.ac.at/igl.geschichte/europa/FR/Gretzel/Revolutionskalender.htm

2.Mo 20:10 A sedmi je dan odmor Gospodu Bogu tvom; tada nemoj raditi nijedan posao, ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni ZIVINCE TVOJE , ni stranac koji je među vratima tvojim.

5.Mo 5:14 A sedmi je dan odmor Gospodu Bogu tvom; nemoj raditi nikakav posao ni ti, ni sin tvoj ni kći tvoja, ni sluga tvoj ni sluškinja tvoja, ni VO tvoj ni MAGARAC tvoj, niti koje ZIVINCE tvoje, ni došljak koji je kod tebe, da bi se odmorio sluga tvoj i sluškinja tvoja kao i ti.

Postoje mnogi razlozi zasto covek slabi i razboljeva se a jedan je zato sto en postuje ovaj ciklus.
 
Zašto se ovakve Istorisjke cinjenice ne naglasavaju,već se ocutvajau, negiraju itd???

Zasto su one ciljano nepoznate vecini???

Zato sto bi pokazale da veliko hrišćanstvo ne sledi Bozje i hrišćasnke principe, već papske.

Mnostvo ljudi bi se onda zapitalo i pocelo da razmišlja i vratilo pravim hrišćasnkim vrednostima kada bi se istina iznela.

Nazalost istina se smatra samo onim što mediji iznesu.
Pa kad mediji ne iznose onda nikoga ne zanima.

Ali manjina Bozjeg ostataka je uvek postojala i postojace koja cuva i znja ISTINU.
I kada je bila i bude progonjena istina, i tada je postojala i postojace uvek taj ostatak.
 
Da citiram.
Subota nikada nije bila sen hrista nego znak stvaranja. Da ljudi nisu zgresili i danas bi subotu svetkovali.
Subote o kojima Pavle ovde govori su 7 praznicne subote i sve ove ceremonije koje su ukazivale na Hrista.
Ali ne sedmicna subota koja je deo moralnog zakona koju su jevreji posebno svetkovali.Pogeldajte stihove ovako.
3 Mojsijeva 23 glava 7,8,21,25,28,35,36, stih.
Ovi dani odmora jevrejski subote su bili praznici slavili su se osim subota Gospodnjih
3 Mojsijeva. 23.38.
Na to misli Pavle ne na sedmicnu subotu.
Ona je kao dei Bozjeg zakona nedeljiva i jevreji ju nisu svetkovali li radi Hrista vec radi stvaranja.
2 Mojsijeva 20. 8-11.
 
Ovo mi je pisao jedan jevrejin u vezi tih praznicnih subota osim sedmicne subote, ovo je jedan od tih praznika a ovo vazi za svih 7:

''I ovo treba da bude zakon za sva vremena nad vama: da u sedmom mesecu, na deseti dan u mesecu, vi ćete naneti bolove svojim dušama ( apetititima mnozoina), i nesmete raditi ikakav (bilo kakav) posao bilo gde da ste bilo da ste u sopstvenoj zemlji ili ne ,i stranac koji boravi među vama nes me raditi ... To će biti sahbbat da se odmarete , a vi ćete naneti bol svojim dušama i apetitima),Po Ovoj satuti(Zakona ) ZAUVEK.,,Leviti 16,29.31

Mi danas se postimo neradimo za taj dan i tuzni smo kao Izreal pre 3500 godina..
Biblijki delovi koji Pominju Yom HaKipurim kao zakon Savet Naredbu Boga YHWH

Lev 16,1-34
Lev 23,26-32
Brojevi 29,7-11
Lev 25,8-10 (Jubilee godina)
Ex 30,1-10 (esp. v.10)

To su ste praznicne subote o kojima govori Pavle.
Ne sedmicna subnota
 
Pa ako pravo slavis Boga onda je bitno koji dan slavis.
A to je onaj koji je Bog odredio.
Inace nisi pravi pravoslvac.

Ovde nikome nije problem nedelja.
Nego zapovest Bozja o suboti koja nemoze da se ukida.
A ako neko hoce da slavi nedelju radi cega god, neka cini kako mi volja.

Kolko ja znam svaka pravoslavna crkva u svetu slavi nedelju kao dan odmora i dan podsecanja na vaskrsenje Gospoda. Zasto bih sad ja proslavljao subotu? Ja cak cujem i od veroucitelja da ti koji slave subotu su sektasi, nazivaju se subotarima.

Sto se mene tice ja se ne bih previse zamarao pitanjem subote i nedelje, smatram da postoje mnogo vaznije stvari od toga. I Bog se ne slavi subotom i nedljom i praznicima, Bog se slavi dobrim delima i verom u Njega. I sam Isus je proklinjao fariseje i knjizevnike za to sto slave sabat i sto brane Hristovim ucenicima da beru zito subotom, a ovamo su licemeri. Bitno je da se stvori dobra osoba, sa verom u Boga, jer opet kazem, sve sto je Bog zaovedio, to je uradio za dobro coveka, za njegovo zdravlje i zivot. Sedmi dan je stvoren kao dan odmora, jer bi covek posle sedam dana rada preminuo od umora i rada, sedmi dan je za njega za njegovo zdravlje. I ja bih proslavljao Boga svaki dan, a ne samo subota ili nedelja da se odvoji za Njega. Svaki dan treba da se proslavlja Bog. Ostajem pri nedelji kao sedmom danu, jer smatram da to nije nikakav greh.
 
Pitanje subote i nedelje se već duze vreme postavlja od strane samozvanih tumača svetog Pisma: “Kako to da hrišćani ne svetkuju subotu, nego svetkuju nedelju kad u Deset bozijih zapovesti piše...” itd.
Prvo: Hrišćani veruju da je Hristos uspostavio Novi Zavet ili bolje svezu između Boga i ljudi, stoga više ne slede stari Zavet ni u čemu, pa ni u poštovanju subote. Ovo pak ne znači da Stari Zavet nema svoju ulogu u spasenju. Na njega se gleda kao na pripremu dolaska Hristovog, prvo kao spasitelja, a zatim i kao sudije na kraju istorije. Na taj način se gleda i na subotu: kao prasliku spasenja i vaskrsenja.
Hrišćani su oni koji slede Hrista, zato daj da vidimo šta Hristos kaže: "Nemojte misliti dа sаm došаo dа ukinem Zаkon(Toru, 5 Mojsijevih knjiga), već dа gа ispunim. Zаistа vаm kаžem dа dok su nebesа i zemljа, slovo jedno ni tаčkа jednа neće se ukinuti iz Zаkonа ili Proročkih knjigа dok se sve ne ispuni. I ko prestupi i nаjmаnju reč iz tih zаpovesti i tаko nаuči druge, ništаvnim će se zvаti u cаrstvu nebeskom. A ko ispuni i pouči, velikim će se zvаti u cаrstvu nebeskom." (Matej 5,17-18)
Isus ne govori nešto što ne misli, i nešto što nije mnogo bitno. Ovo je jako dobro naglasio i svako ignorisanje ovog stiha je neozbiljnost onog ko želi da tumači Sveto Pismo.
Dakle, Hrišćani veruju da je Isus Hristos došao da ispuni ono što je obećao, a to je da će platiti greh umesto nas. To je glavni dolazak Isusa Hrista. Pokazao je da se može živeti po Mojsijevom petoknjižuju, tj zakonu koji je dat u Bibliji, i time nam dao do zunanja da nemamo izgovora za naše bezakonje.
To što savremeni "hrišćani" veruju je njihova stvar, ali bi bilo korektno sa njihove strane da lepo kažu da njihov oslonac nije Sveto Pismo, već samo vera. Hrićanstvo koje je nastalo u 1 veku je i danas živo i drži se isključivo Svetog Pisma. A u Svetom Pismu nam je dato šta da svetkujemo, da je nešto trebalo da dodamo Isus bi naglasio.

Čini se da oni koji navode deset Bozijih zapovesti zaboravljaju da je Hristos rekao da je onaj ko samo pogleda drugu zenu vec ucinio preljubu, a o krađi i drugim gresima i da ne govorimo. Hristos je mnogo vise produbio Zapovesti načinivši od njih veliki zadatak za ljudski rod. A ko ga moze ispuniti?
A gde piše u Starom Zavetu da se pod preljubom nije smatralo to što je Isus naglasio?
Isus je samo nacrtao ono što je već bilo nacrtano...koliko bi tek imao da crta kada bi ponovo došao... Mi smo skloni grehu, pa samim tim i izvrtanju...želimo da zadovoljimo sopstvene interese, a ne istinu.
Da je bila zapovest ne skačite na jednu nogu. Ljudi bi danas rekli, "pa pogledajte, danas su nastale adidas patike, daj da njih obujemo pa da skačemo na jednu nogu!" I onda bi Isus došao i rekao: "Čuli ste šta ee zapisano, 'nemojte skakati na jednu nogu', a ja vam kažem da ko skače i sa adidas patikama na jednoj nozi ništavim će se zvati u carstvu Božjem."
Isus kaže: "Još ste čuli kаko je rečeno precimа: ‘Ne kunite se imenom mojim lаžno, i ispuni Bogu svoje zаkletve.’ A jа vаm kаžem dа se ne kunete nizаštа uzаlud. Ni nebesimа, jer su Božji presto, ni zemljom, jer je podnožje njegovim nogаmа, ni Jerusаlimom jer je grаd Božji, а ne kuni se ni svojom glаvom, jer nisi u stаnju učiniti ni dlаku jednu belom ili crnom. Već nekа vаše dа bude dа, а ne nekа bude ne. Svаko ko bi dodаo nešto nа ovo, on je zаo." Ova zapovest koju Isus napominje se nalati u 3 Mojsijevoj 19;12 koja keže: "Ne kunite se mojim imenom kаd govorite lаž, dа tаko ne oskrnаvite ime svog Bogа." - Kako su Fariseji ovo razumeli? Oni su ovo razumeli tako da, dok se god ne kunu u ime Gospodnje (misli se na Jahve), da imaju slobodu da se kunu lažno. Ako si makar malo upoznata sa farisejskim učenjem, znaš o čemu pričam. Dakle, Isus ovde jasno naglašava de se ne sme u ništa zaklinjati lažno! Iako je to očigledno...ali zbog ljudske odvojenosti od zakona, i želju da isti taj zakon ublaže, tumeče na njima svojstven način. Takođe, Isus na kraju parafrazira 5 Mojsijevu 4;2, gde se kaže: "Nemojte ništа dodаvаti reči koju vаm zаpovedаm niti štа oduzimаjte od nje, dа biste izvršаvаli zаpovesti Gospodа, svog Bogа, koje vаm dаjem." Ovo se odnosi na Toru, prvih 5 Mojsijevih. A ovde imamo da Isus kaže: "Svаko ko bi dodаo nešto nа ovo, on je zаo." Isto ono što je rekao Izraelcima u 5 Mojsijevoj 4;2. Dakle, Isus jasno daje do znanja da se ne može ništa dodati na Toru.

E sada, Hristos jeste postovao subotu da ne bi imao greha pred Jevrejima, ali su ga oni opet uhvatili i osudili.
I nije se tu sve završilo, koliko ja znam. Hristovi sledbenici (apostoli i njihovi učenici) behu proganjani i ubijani, ali srećni i radosni jer je Hristos vaskrsao. I to treći dan po pismu-u nedelju. Ima li šta radosnije? I da li onda treba svetkovati subotu?
Pa naravno da treba. Uostalom, zašto nam Bog ne bi rekao..."svetkujte sedmi dan do Isusovog dolaska, a onda slavite dan kada je vaskrsao." Zašto sam Isus to nije naglasio? Zašto to nige ne piše u Svetom Pismu? Zašto da se oslanjamo na ono što je ljudsko?

Drugo razmislite da li bi svetkovanje subote išta značilo prvim hrišćanima, koji su morali da se sklanjaju i kriju od progonitelja? Gde bi se oni sklanjali i kako ako bi svetkovali subotu? Naime, zar ne bi bilo čudno što tamo neki Jevreji ne idu u Hram već se okupljaju po kućama? Na kraju vaskrsenje je velika pobeda nad smrću, mnogo veća nego izlazak Jevreja iz Egipta.
Ja tebi postavljam kontra pitanje. Da li bi svetkovanje nedelje išta značilo prvim hrišćanima, koji su morali da se sklanjaju i kriju od progonitelja? Gde bi se oni sklanjali i kako ako bi svetkovali nedelju?
Šabat je tu da bi smo se uvek prisećali Boga, stvaranja, da ne zaborovaimo da je On itekako zainteresovan za nas...da ima plan spasenja...Da samo jedan dan u nedelji posvetimo Bogu. Za to ti ne treba crkva, ni bilo šta slično... U ovom današnjem vremnu, kada je greh zahvatio ceo svet, i gde se nemoral razvija do najvećih granica, pitanje šabata je najmanje važno. Daj da se mi držimo osnovnih zakona Svetog Pisma, daj da težimo onome što je moralno što je uzvišeno...a za subotu ćemo lako.

I opet: Hrišćani nedeljom molitveno slave POBEDU NAD SMRĆU I GREHOM. Zato se hrišćani i okupljaju tog dana na molitve u crkvama. A ako se pogleda i malo dublje u zivot Crkve, moze da se uoci da se proslavlja i svaki dan. Posebno u manastirima.
Ovako ja gledam na to pitanje na osnovu čitanja Svetog Pisma i različitih knjiga koje su pisale o toj temi.
Mislim da je ovo gledište na osnovu svega, sem na osnovu Svetog Pisma. Niko ne brani ljudima da se mole Bogu nedlejim, kao ni ponedeljkom, utorkom i td... Ovde se kaže da postoji dan koji je Bog namenio da se svetkuje...o čemu nedvosmisleno govori Sveto Pismo. Mi možemo da se hvatamo spisa nezavisnih od Biblije, ali je pitanje koliko smo onda ozbiljni.
 
ako je Zakon Boziji nedeljiv onako kako ti kazes zasto se onda ne zrtvuju mladi jaganjci?
Jer je Isus jagnje koje je platilo grehe. Ostali sitem žrtvovanja je vezan za Hram koji dans ne postoji, U skoroj budućnosti će se Hram ponovo izgraditi i prinositi žrtve.

Ili zasto se ne obrezujemo?
To je stvar pojedinca. Mi danas sa naučnog aspekta vidimo da je to higijenski ispravno. A to što je izabrani narod(Izrael) bio obavezan da se obrezuje je zbog toga što je to bio jedan od uslova da se sklopi savez sa Bogom.

I ako apostoli na svom prvom saboru doslovce govore o tome da Zakon ne treba više slediti (ne izdvajajući subotu ili deset Bozijih zapovesti) da li to onda znači da su svi hrišćani do tvog rođenja ili bolje da kazem rođenja Helen Vajt ili Čarlsa Tejz Rasela nisu spaseni? Da su onolike ljudske zrtve date u odbranu Hrista i hrišćanstva uzalud? Hmmmmm!:eek:
Gde apostoli govore da zakon više ne treba slediti?
 
Pa da bi cinio dobra djela treba da postujes zapovijesti Bozije. A jedna od njih kaze da se svetkuje subota.

Pa vidi, postoje ljudi sirom sveta koji i ne znaju za Boga, a cine dobra dela. I oni zive bolje i srecnije nego ljudi koji postuju zakone. Da li ce ti ljudi zavrsiti u paklu samo zato sto ne znaju za Boga, a postovali su sve Njegove zakone? Recimo ti dobri ljudi zive u prirodi, nemaju automobile, ne zive u zagadjenoj prirodi, dok vernici zive po gradovima, voze automobile koji zagadjuju prirodu, jedu nezdravu hranu itd. Ti vernici odmah krse Boziju zapovest ''Ne ubijaj''. Oni zagadjaju prirodu i sebe i samim tim ubijaju sebe, svoju decu i ljude okolo sebe.

Papstvo je stvorilo nedelju. A sta kazu stari pravoslavni duhovnicari za papu?

Odakle ti ideja da je papstvo stvorilo nedelju? Neki dokazi o tome? I pravoslavna crkva slavi nedelju kao sedmi dan. Cak i neke sekte slave nedelju kao sedmi dan, recimo Jehovini svedoci.
 
Mi ovde govorimo o onima koji poznaju i znaju.

Sta ce biti sa onima koji znaju a ne cine?

A sta ce biti sa onima koji neznaju?
Od svakoga ce se traziti koliko mu je dato.
Da li ti je poznata Isuova prica o talantima:

14 Jer kao što čovek polazeći dozva sluge svoje i predade im blago svoje;
15 I jednom, dakle, dade pet talanata, a drugom dva, a trećem jedan, svakom prema njegovoj moći; i otide odmah.
16 A onaj što primi pet talanata otide te radi s njima, i dobi još pet talanata.
17 Tako i onaj što primi dva dobi i on još dva.
18 A koji primi jedan otide te ga zakopa u zemlju i sakri srebro gospodara svog.
19 A po dugom vremenu dođe gospodar tih sluga, i stade se računati s njima.
20 I pristupivši onaj što je primio pet talanata, donese još pet talanata govoreći: Gospodaru! Predao si mi pet talanata; evo još pet talanata ja sam dobio s njima.
21 A gospodar njegov reče mu: Dobro, slugo dobri i verni! U malom bio si mi veran, nad mnogim ću te postaviti; uđi u radost gospodara svog.
22 A pristupivši i onaj što je primio dva talanta reče: Gospodaru! Predao si mi dva talanta; evo još dva talanta ja sam dobio s njima.
23 A gospodar njegov reče mu: Dobro, slugo dobri i verni! U malom bio si mi veran, nad mnogim ću te postaviti; uđi u radost gospodara svog.
24 A pristupivši i onaj što je primio jedan talanat reče: Gospodaru! Znao sam da si ti tvrd čovek: žnješ gde nisi sejao, i kupiš gde nisi vejao;
25 Pa se pobojah i otidoh te sakrih talanat tvoj u zemlju; i evo ti svoje.
26 A gospodar njegov odgovarajući reče mu: Zli i lenjivi slugo! Znao si da ja žnjem gde nisam sejao, i kupim gde nisam vejao:
27 Trebalo je dakle moje srebro da daš trgovcima; i ja došavši uzeo bih svoje s dobitkom.
28 Uzmite dakle od njega talanat, i podajte onom što ima deset talanata.
29 Jer svakom koji ima, daće se, i preteći će mu; a od onog koji nema, i šta ima uzeće se od njega.
30 I nevaljalog slugu bacite u tamu najkrajnju; onde će biti plač i škrgut zuba.
matej 25.

Kome je koliko dato, toliko ce traziti od njega.

Onima kojima je dao znanje o suboti i nedelji to ce traziti od njih na primer.

Nece biti izgovora.

Zato nas Bog jos trpi i daje nam vreme.

Ali nece dugo trajati.


Röm 2:14 Jer kad neznabošci ne imajući zakon sami od sebe čine šta je po zakonu, oni zakon ne imajući sami su sebi zakon:
 
Odakle ti ideja da je papstvo stvorilo nedelju? Neki dokazi o tome? I pravoslavna crkva slavi nedelju kao sedmi dan. Cak i neke sekte slave nedelju kao sedmi dan, recimo Jehovini svedoci.

Cesto jako cesto sam nailazio na ljude koji hoce da ja citam mesto njih a oni da znaju?

Gore su iznetti dokazi, kako ih nisi video???

Ili nisi razumeo o cemu pricamo, jer se malo ljudi razume u ovu temu.

Kada nekome ovako nesto objasnjvas kao da im kineski govrois.

Ljudi su sa od vodecih religioznih ljudi sa ciljem ucinjeni nepismenima za za neke teme.

Kada su se mnoge crkve odvojile ili neke razdvojile, od pastva,one su i ponele sa sobom papsku ustanovu nedelju.

´Zasto?

Isto kao mnogi muslimani u Bosni sto su nekada bili hriscani a decenijama su vec muslimani, pa mu ti sada objasni da su nekada njegova familija, dedovi bili hriscanini da su njegoivi koreni hriscanski???

On ce ti reci, navedi dokaze?

A kada mu ih navedes ne zanimaju ga nimalo jer je bespomocan i nemoze sam da odlucuje i razmislja o tome jer je zatecen i vremnom onesposbljen, sa ciljem da zauvek ostane to sto je.

Ista stvar.

Nasem narodu je potrebna visa svest, reforma misli i znanja.

Sporemnost da stanu na stranu istine ne onoga sto neko zeli da budu ,pa ih je ugurao tu odakle sami nemogu da izadju nikako jer se taj sto ih je ugurao unapred pobrinuo da bude tako .
 
Poslednja izmena:
Mi ovde govorimo o onima koji poznaju i znaju.

Sta ce biti sa onima koji znaju a ne cine?

A sta ce biti sa onima koji neznaju?
Od svakoga ce se traziti koliko mu je dato.
Da li ti je poznata Isuova prica o talantima:

14 Jer kao što čovek polazeći dozva sluge svoje i predade im blago svoje;
15 I jednom, dakle, dade pet talanata, a drugom dva, a trećem jedan, svakom prema njegovoj moći; i otide odmah.
16 A onaj što primi pet talanata otide te radi s njima, i dobi još pet talanata.
17 Tako i onaj što primi dva dobi i on još dva.
18 A koji primi jedan otide te ga zakopa u zemlju i sakri srebro gospodara svog.
19 A po dugom vremenu dođe gospodar tih sluga, i stade se računati s njima.
20 I pristupivši onaj što je primio pet talanata, donese još pet talanata govoreći: Gospodaru! Predao si mi pet talanata; evo još pet talanata ja sam dobio s njima.
21 A gospodar njegov reče mu: Dobro, slugo dobri i verni! U malom bio si mi veran, nad mnogim ću te postaviti; uđi u radost gospodara svog.
22 A pristupivši i onaj što je primio dva talanta reče: Gospodaru! Predao si mi dva talanta; evo još dva talanta ja sam dobio s njima.
23 A gospodar njegov reče mu: Dobro, slugo dobri i verni! U malom bio si mi veran, nad mnogim ću te postaviti; uđi u radost gospodara svog.
24 A pristupivši i onaj što je primio jedan talanat reče: Gospodaru! Znao sam da si ti tvrd čovek: žnješ gde nisi sejao, i kupiš gde nisi vejao;
25 Pa se pobojah i otidoh te sakrih talanat tvoj u zemlju; i evo ti svoje.
26 A gospodar njegov odgovarajući reče mu: Zli i lenjivi slugo! Znao si da ja žnjem gde nisam sejao, i kupim gde nisam vejao:
27 Trebalo je dakle moje srebro da daš trgovcima; i ja došavši uzeo bih svoje s dobitkom.
28 Uzmite dakle od njega talanat, i podajte onom što ima deset talanata.
29 Jer svakom koji ima, daće se, i preteći će mu; a od onog koji nema, i šta ima uzeće se od njega.
30 I nevaljalog slugu bacite u tamu najkrajnju; onde će biti plač i škrgut zuba.
matej 25.

Kome je koliko dato, toliko ce traziti od njega.

Onima kojima je dao znanje o suboti i nedelji to ce traziti od njih na primer.

Nece biti izgovora.

Zato nas Bog jos trpi i daje nam vreme.

Ali nece dugo trajati.


Röm 2:14 Jer kad neznabošci ne imajući zakon sami od sebe čine šta je po zakonu, oni zakon ne imajući sami su sebi zakon:

Poznata mi je prica o talantima, u pravu si sto se tice toga. Svako od Boga dobija neko znanje, neki dar i to treba da usmeri ka dobrim ciljevima.

I trpece nas Bog jos uvek, kao kad se covek brine o vockama svojim, pa onu sto nece da radja jos zaliva i djubri je da podari neki plod, pa ako ne nikne, on ce da je sasece i bacice je u vatru.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top