Zanimljivo o Beogradu

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
DA LI ZNATE KAKO JE ZELENI VENAC DOBIO IME?

1650020483508.png




Urbano naselje Zeleni venac, žargonski "Zelenjak" nalazi se na teritoriji opštine Savski venac i manjim delom Stari grad u samom centru glavnog grada. Povezuje ga Prizrenska ulica sa Terazijama i Brankov most sa Novim Beogradom.
Na mestu gde se danas nalazi popularna gradska pijaca, najpre je bila bara po kojoj su plivale patke. Kada je ona isušena trebalo je da bude sagrađeno pozorište.
Naime, Aleksandar Karađorđević i Miša Anastasijević doveli su italijanskog arhitektu koji je imao zadatak da podigne zgradu pozorišta. Posle godinu dana, arhitekta je pobegao, a temelji su "potonuli". Poznato je da je na značajnom području Beograda procenjeno da teče najmanje devet reka, potoka, a ima i nekoliko "živih" izvora.

Jake struje podzemnih voda u prošlosti predstavljale su poseban izazov graditeljima mnogih zgrada u srcu naše prestonice. Upravo su podzemne vode pravile veliki problem prilikom izgradnje pomenutog pozorišta. Tako se na mestu planiranog pozorišta danas nalazi pijaca, koja "stoji" na potonulim temeljima i konstrukciji nacionalnog teatra.
Urbano naselje Zeleni venac, žargonski "Zelenjak", nalazi se na teritoriji opštine Savski venac i manjim delom Stari grad, u samom centru glavnog grada. Povezuje ga Prizrenska ulica sa Terazijama i Brankov most sa Novim Beogradom. Zeleni venac je dobio po kafani koja se nalazila na mestu današnjeg restorana Mekdonalds.
Prvi zakupac objekta bila je jedna Nemica, gospođa Herman. Ona je sa mužem šeširdžijom i troje dece došla u Srbiju u potrazi za boljim životom. Nažalost, njen muž se usput razboleo i umro. Hrabra i jaka, Herman ga je sahranila i nastavila dalje. Kako je od muža naučila šeširdžijski zanat, pokušala je da se od toga izdržava u Beogradu. Nije joj išlo, pa je zakupila kafanu od poznatog političara i značajnog ustavobranitelja – Alekse Simića.
Ova Nemica bila je veoma vredna i uredna, i njena kafana je brzo došla na dobar glas. Na spratu je držala sobe za noćenje. Umesto naziva, ona je istakla limenu tablu sa vencem od zeleno obojenog lišća. Upravo tako je kafana dobila ime "Zeleni venac", a prema njoj i okolina. Kafana je preživela oba svetska rata, a srušena je šezdesetih godina prošlog veka da bi se na njenom mestu podigla autobuska okretnica.
 
Clipkuca.jpg


Božićeva kuća se nalazi u Beogradu, ulica Gospodar Jevremova 19. Kao primer građevine prelaznog tipa u beogradskoj arhitekturi ubraja se u nepokretna kulturna dobra kao spomenike kulture od velikog značaja.

Sagrađena je 1836. za beogradskog trgovca Miloja G. Božića, u tada glavnoj ulici u Beogradu, posle Carskog hatišerifa 1830. godine.

Božić je zbog neslaganja sa knezom Milošem Obrenovićem, pomagao je dolazak dinastije Karađorđević 1841. Godine.
Danas se u Božicevoj kuci nalazi Muzej pozorišne umetnosti. Dvorište, Božićeva kuća deli sa Muzejom Vuka i Dositeja koji se nalaze u starijoj turskoj kući iz 18. veka
 
DA LI ZNATE ŠTA JE ČUKUR ČESMA?

Na ovoj česmi se nalazi bronzana statua dečaka, Save Petkovića, kao spomen na incident koji su izazvali turski vojnici. Zvanično ime skulpture je „Dečak sa razbijenim krčagom“. Natpis na skulpturi glasi: „U spomen događaja od 26. maja 1862. godine na Čukur česmi“. Na taj dan je ovde ubijen trinaestogodišnji Sava Petrović, šegrt koga je „gazda Aleksa“ poslao na česmu po vodu. Postoje razne verzije događaja, ovu je ispričao Karlo Perolo, gostioničar i službenik italijanskog konzula. Po njemu, dečak je uzimao vodu na česmi i dok je čekao da se napuni testija naišla su tri turska vojnika i tražili da piju iz nje. Kada je odbio, vojnik ga je napao bajonetom – ili po drugim navodima udario punom testijom po glavi. Ne zna se sigurno da li je dečak zapravo ubijen ili ranjen ali s obzirom da nema kasnijih pomena o njemu u dokumentima, zastupljeno je mišljenje da je preminuo na mestu.

_DSC0017.jpg


Sima Nesic, prevodilac gradske varoši je požurio onamo sa srpskim žandarmima međutim i on je odmah ubijen. Taj događaj bio je povod za izbijanje nereda gde su Srbi opkolili Turke, ali je dalje pogoršanje situacije sprečio zapovednik srpske straže Ivko Prokić koji je oslobodio Turke da ne bi došlo do još gorih posledica po narod. Pošto ih je otpratio do kapija Beogradske tvrđave gde je bilo tursko uporište i okrenuo se da se vrati, odmah je ubijen s leđa.

Kada su svi ti događaji izašli u javnost, knez Miloš Obrenović poslao je ultimatum Turcima da napuste varoš. Situacija se naizgled smirila u ponedeljak, međutim već u utorak iznenada su opalili turski topovi sa Kalemegdana i ubili oko 20 stanovnika, uništili 20 kuća a u požarima je oštećeno još 357. Asir-paša je bio naredio bombardovanje, čime je pogazio prethodni sporazum te je knez Mihajlo odmah proglasio ratno stanje i mobilisao vojsku od 15 hiljada vojnika. Kada je usledilo novo primirje, Vefik-efendija stigao je iz Turske carevine ne bi li ustanovio šta se zaista dogodilo. Posle saslušanja svedoka, Karla Perola i uz pomoć velikih sila, od 23. avgusta do 4. septembra 1862. godine prema Kanliskom protokolu Turci zauvek napuštaju Srbiju. Tadašnji ministar Ilija Garašanin imao je veliku ulogu u potpisivanju ugovora, zalažući se sa miroljubiva rešenja.

Spomen česma podignuta je 1931. godine, koristeći sredstva zadužbine trgovca Tome Vanđela, a autor joj je bio srpski akademik i skulptor Simeon Roksandić. Model za skulpturu bio je Vlastimir Petković Kepa, nekadašnji telefonista Radio Beograda i poznati fudbaler BSK-a koji se danas zove OFK Beograd. Status spomenika kulture česma je dobila 5. februara 1965.
 

Prilozi

  • 1650364070356.png
    1650364070356.png
    739,2 KB · Pregleda: 7
grafik-prosecan-morfoloski-sastav-otpada-od-hrane-za-sve-posmatrane-komercijalne-objekte.jpg


Grafik: Prosečan morfološki sastav otpada od hrane za sve posmatrane komercijalne objekte

Da komercijalni sektor u Beogradu godišnje baci više od 40 hiljada tona jestivih i nejestivih delova hrane,
da je najveći deo u okviru grupe „restorani i objekti brze hrane“?!
 
beogradski-plavi.jpg


OFK Beograd osnovan je 1911. godine pod imenom Beogradski sportski klub – BSK,
a da su beogradski plavi iliti Romantičari nastupali i pod imenom FD Metalac.

BSK je bio najuspešniji fudbalski klub od 1923. do 1940, jer je pet puta osvajao šampionat tadašnje države,
dok je OFK Beograd posle II svetskog rata četiri puta bio pobednik kupa i dva puta vicešampion države.
 
ZAŠTO SE BOTANIČKA BAŠTA ZOVE "JEVREMOVAC"?

1653322974599.png


Kralj Milan Obrenović 1889. doprineo izuzetno bašti koju danas poznajemo. U pitanju je godina u kojoj je ovaj Obrenović poklonio imanje Velikoj školi. Bilo je to imanje koje je nasledio od Gospodara Jevrema. On je ovo imanje poklonio za potrebe podizanja Botaničke bašte.

Jedini uslov bio je da se bašta zove upravo po dedi. Tako je nastao Jevremovac.
 
U Beogradu, na godišnjem nivou, najviše baca povrće (u okviru grupe „škole i vrtići“), pa voće, pa tek onda meso, riba i jaja, dok se najmanje bacaju mleko i mlečni proizvodi

Istraživanje Centra za unapređenje životne sredine pokazalo je da je ukupno generisan otpad od hrane u Beogradu, na godišnjem nivou, oko 205.000 tona, odnosno 134,6 kilograma po stanovniku, što srpsku prestonicu smešta u vrh evropskih gradova po količini generisanog otpada od hrane
 
Prva projekcija u Muzeju Jugoslovenske kinoteke organizovana 2. marta 1952. godine, a da su posetioci tom prilikom gledali film „Poštanska kočija“ američkog reditelja Džona Forda.


Za Dan Kinoteke odabran 6. jun, jer je tog dana održana prva filmska projekcija u Beogradu i na Balkanu, 1896. godine, u kafani „Zlatan krst“ na Terazijama?!

Beogradska Kinoteka ima „nitratnu kolekciju“ koju čini više od 100.000 kopija filmova, među kojima je jedina na svetu kopija italijanskog filma
„Trovačica“ iz 1916. i najstariji sačuvani film sniman u Srbiji „Krunisanje kralja Petra Prvog Karađorđevića“ iz 1904. godine?!
 
O FILMU "ZVIŽDUK U 8"


1653392083864.png


Malo ko ne zna da je film "Zvižduk u 8" film o Djordju Marjanoviću, snimljen na početku njegove karije.
Manje je poznato da je "Zvižduk u 8" režirao Sava Mrmak, poznat kasnije po nizu dokumetarnih televizijskih drama i profesuri na Fakultetu dramskih umetnosti, a još manje je poznato da su scenaisti filma, uz novinara Milana Milićevića Langa, pisci Ljubiša Kozomara i Gordan Mihić, koji će, kasnije postati, i kao tandem, i pojedinačno, vodeći filmski i televizijski scenaristi.
U radu na scenariju učestvovao je, kao dramaturg, i slavi književnik Borislav Pekić, u to vreme zaposlen u "Avala filmu".
 
Skadarlijska česma

Česma je napravljena 1966. godine po nacrtu Uglješe Bogunovića a skulptoralnu dekoraciju je izvela Milica Ribnikar-Bogunović. Sazidana na raskršću Zetske i Skadarske (gde je još u vreme Osmanlija postojala česmica sa lulom), česma je deo projekta obnove Skadarlije koji je iste godine izveo arh.Bogunović, tom prilikom su renovirane sve kafane i ulici vraćeni kaldrma i kandelabri. Skadarska ulica je tada postala pešačka zona.

b04e4acdd78fe0870b4eb79c14697274.jpg
 
DA LI ZNATE KO JE NAPISAO PESMU "SKADARLIJA PUNA DIMA"?


Skadarlija puna dima
još mi noću ne da mira,
još u mutnim tutnje snima
Dva jelena, Tri šešira.

Još sa Borom pokraj vina
na uvele mislim ruže,
jošte oko brade Tina
leptirice noćne kruže.

Znam da nema više mosta
do minulog carstva sjena,
al' još osta boca dosta
u podrumu uspomena.

Jošte na dnu svijesti sine
plav plamičak usred mraka,
kad s' ciganske violine
krupne suze truni Raka.

Još se penjem zorom plavom
uz kaldrmu, bez računa,
s praznom kesom, praznom glavom,
ali srca do dna puna.

Znam da nema više mosta
do minulog carstva sjena,
al' još osta boca dosta
u podrumu uspomena.​

Pesmu je napisao hrvatski pesnik Gustav Krklec (1899-1977)
 
DA LI ZNATE DA JE KAFANA "DVA JELENA" IMALA STROGO ODVOJENE PROSTORIJE ZA ODREDJENU VRSTU GOSTIJU?

1655639468994.png


Davne 1867. godine izvesni gazda Jevrem kupio je tada čuvenu Avramovu pekaru i od nje je napravio kafanu "Dva jelena", koja je od svojih početaka, do danas bila i ostala jedna od najčuvenijih beogradskih kafana.
U prvim decenijama XX veka kafana je imala tri strogo odvojena prostora za tri vrste gostiju.
U jednom su sedeli penzioneri, trgovci i zanatlije, u drugom pretplatnici na ručak, a u trećem pijanci, otmeno označeni kao boemi.
 
740x490_Свјетлопис_зграде_БИГЗа_у_Биограду.jpg


Jedna od najpoznatijih arhitektonskih ostvarenja jugoslavenske moderne, izgradjena je kao zgrada Državne štamparije 1937. godine
po projektu arhitekte Dragiše Brašovana u obliku ćiriličnog slova П, nalik na štamparsku mašinu.
 

Back
Top