Vlast i dalje krije kome su prodate obveznice Srpske!?

Gladna usta neće nahraniti Dodikov kredit

Nije vlasti u Republici Srpskoj palo na pamet da se odreknu aviona i helikoptera, ne moraju sve dok se narod hrani pričom o Republici Srpskoj odvojenom od BiH. Ko zna možda te letjelice dobro dođu za bijeg od onog što ih čeka.

1619536697181.png


27.04.2021

Požalio se ovih dana lider SNSD-a i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik da nakon korone nije povratio 50 posto kondicije. Umorio se Dodik, a zamor materijala se osjeti i na budžetu Republike Srpske koji sve teže podnosi sociopatsku težnju za samostalnosti iza koje se krije potreba za prikrivanjem nesposobnosti i kriminala suverenog vladara Republike Srpske.

Osjetili su to ovih dana sportski klubovi i mladi ljudi za koje u budžetu iako su planirana nema skromnih 370.000 maraka. Osjetiće to i druge kategorije stanovništva u Republici Srpskoj jer njihov budžet nikada i nije bio namijenjen njima. Valja u narednih 5 godina vratiti 140 miliona KM kamate za „istorijski kredit“ u iznosu od 300 miliona evra koji je Republika Srpska obezbijedila preko Londonske berze.

Skup je to kredit, zna to i Milorad Dodik koji ne gubi dah samo zbog posljedica korone, već i zbog paničnog straha da će na naplatu konačno stići svi aferimi koje je njegova vlast proizvela tokom svoje vladavine. Oteo je SNSD sa svojim partnerima 140 miliona maraka građanskog novca da bi pokrio budžetske rupe.

Nije vlasti u Republici Srpskoj palo na pamet da se odreknu aviona i helikoptera, ne moraju sve dok se narod hrani pričom o Republici Srpskoj odvojenom od BiH. Ko zna možda te letjelice dobro dođu za bijeg od onog što ih čeka.

Skup je „Istorijski kredit“ zbog kojeg je ambasador SAD-a u BiH Erik Nelson pozvao građane Republike Srpske da traže odgovornost vlasti. Ekonomski za Republiku Srpsku je bilo povoljnije da gura novi aranžman sa MMF-om iza kojeg mora stajati država. Rušeći nju, Dodik bi ipak mogao srušiti sebe. Državna i vlast u FBiH su realno još uvijek daleko od očaja koji se pojavio kasama Republike Srpske.

Nije Republika Srpska na Londonskoj berzi dokazao kredibilitet i ugled Srpske, već nasuprot. Republika Srpska se ponaša poput očajnika koji traži novac od kamatara. Nisu se obveznice Republike Srpske kupovale na Londonskoj berzi jer vrijede, kupovali su ih lihvari koje nije briga što će djeca dužnika gladovati dok se dug ne vrati.

Londonska berza je realno oslikala Republiku Srpsku i novac im plasirala po nepovoljnim uslovima, lošijim mnogo od onih po kojima se recimo vlast u FBiH zaduživala kod komercijalnih banaka. Na loš imidž Republike Srpskeutiču i sankcije SAD-a uvedene Miloradu Dodiku, ali i korupcija zbog koje je na crnoj listi Nikola Špirić.

Kredit je poskupila i Dodikova priča o mirnom razlazu jer je procjena Londonske berze da bi to moglo izazvati tenzije i smanjiti sposobnost Republike Srpske da vraća dug za obveznice.

Zaduživanje Republike Srpske na ovaj način sve više podsjeća na prijeratno plaćanje čekovima koji su stvarali lažni osjećaj sigurnosti. Ustvari, gore se stvari sada dešavaju, čekove je jela inflacija i ceh je platila država.

Ovog puta država bi mogla ostati neokrznuta, a ceh će za Republiku Srpsku platiti njeni građani. A Dodik, on bi mogao odletjeti, opet novcem građana.


(NAP)
 
Poslednja izmena od moderatora:
Pogledajte prilog 911217




Vlast i dalje krije kome su prodate obveznice Srpske!?


Tri dana nakon što su prodane obveznice Republike Srpske na Londonskoj berzi, ne zna se ko ih je kupio. Ministarstvo finansija Republike Srpske nije odgovorilo na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da dostavi spisak o tome ko je sve kupio obveznice.

Pogledajte prilog 911218

23.04.2021 | 21:03

Obveznice su dužnički vrijednosni papiri koji se izdaju s ciljem prikupljanja finansijskih sredstava i sa unaprijed definisanim rokom povrata, te unaprijed utvrđenom kamatom. Predstavljaju alternativu bankovnom kreditu.

Vlada je, u saopštenju za javnost 20. aprila, navela da je u transakcijama u Londonu bilo više od 54 učesnika među kojima fondovi, banke i kvalifikovani investitori.

„Najveći i najznačajniji su iz Velike Britanije, SAD, Švajcarske, Njemačke, te samo jedan finansijski investitor iz Republike Srpske", navedeno je u saopštenju.

Vlada Republike Srpske saopštila je 20. aprila da su prodate obveznice ovog bosanskohercegovačkog entiteta na međunarodnom tržištu u iznosu od 300 miliona evra s kamatom od 4,75 posto. Obveznice su prodane, a tek nakon toga je Vlada Republike Srpske održala posebnu sjednicu i donijela Odluku o prihvatanju zaduženja.

Izlazak na Londonsku berzu će tako poreske obveznike u Republici Srpskoj koštati dodatnih 375 miliona evra u narednih pet godina. Novac je namijenjen, kako je rečeno iz Vlade, za povećanje plata i penzija u Republici Srpskoj. Sve se dešava nešto više od godinu dana od opštih izbora u Bosni i Hercegovini.


Sumnjiv posao?


„Sve ovo je jako čudno. Prvo su obveznice prodate u toku dana, a onda je Vlada naknadno naveče donijela odluku o prihvatanju zaduženja. To je po meni kršenje svih mogućih zakona“ , kaže ekonomska analitičarka i bivša ministrica finansija Republike Srpske Svetlana Cenić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ona ocjenjuje da se radi „o sumnjivom poslu“, jer vlada nije najavila da će izaći na Londonsku berzu.

„Kreditni rejting B3 sam po sebi govori špekulativno i visoko rizično“, kaže Cenić.

Profesor ekonomskih nauka, Mladen Ivanić, naglašava da je ključno pitanje ko je kupio obveznice Republike Srpske u Londonu.

„Ovi koji su kupili obveznice Republike Srpske po kamatnoj stopi od gotovo pet posto su uradili dobar posao. Takav prinos malo ko će u ovom trenutku dobiti. Mislim da je Republika Srpska mogla da se zaduži na domaćem tržištu uz puno nižu kamatu. Kad budemo znali da li su kupci ljudi sa kapitalom iz Republike Srpske, Mađarske i Rusije, a mislim da jedan dio jeste, onda će se znati zašto je kamata tako visoka i zašto su oni tako dobro oplodili svoj novac“, kaže Ivanić.

Prema riječima ekonomiste Zorana Pavlovića, londonska finansijska priča građane Republike Srpske će koštati mnogo više od 300 miliona evra za koje se vlada zadužila putem obveznica.

„Da bi bilo ko mogao da emituje obveznice mora sklopiti ugovor sa berzom, mora biti definisan onaj ko će voditi taj proces i ko će pomoći da se izvrši priprema za plasman. U ovom slučaju to su bili Societe Generale Group, Intesa Sanpaolo Banka i Unikredit Banka. Po mojoj procjeni, sa kamatom to će biti pet posto u odnosu na glavnicu, odnosno oko 15 miliona evra godišnje“, objašnjava Pavlović.

Societe Generale je jedna od vodećih evropskih grupacija za finansijske usluge, a Intesa Sanpaolo banka i Unikredit banka posluju i u Bosni i Herecegovini.

Londonska berza nije jedina putem koje se Vlada RS zadužila. U junu 2018. godine, vrijednosni papiri su prodani na Bečkoj berzi. Njihova vrijednost je 200 miliona evra. Tada su izdate petogodišnje obveznice sa rokom dospijeća glavnice 28. juna 2023. godine.

“U ovom ugovoru iz Beča piše da, ako Republika Srpska ne vrati sredstva kreditorima, nosioci obveznica imaju pravo zapljene bilo koje kompanije koja je više od 51% u vlasništvu Republike Srpske. To su vrlo strogi uslovi, pa ukoliko se cijeli iznos ne vrati 2023. godine, moglo bi se desiti da neko dođe i uzme naprimjer, dio Elektroprivrede RS”, objašnjava Pavlović.


Zbog čega se Vlada RS zadužila na Londonskoj berzi?


Bosna i Hercegovina pregovora sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), od 2020. godine o novom finansijskom aražmanu vrijednom 750 miliona evra. Da bi dobila novac, Bosna i Hercegovina mora ispuniti uslov, a on se odnosi na uspostavu registra računa fizičkih lica u Centralnoj banci BiH.

Republika Srpska smatra kako se radi o prenosu nadležnosti na Bosnu i Hercegovinu i ne pristaje na ovaj uslov.

Istovremeno, u MMF ocjenjuju da sve zavisi od vlasti u zemlji i njihove političke volje, te da uslovi koje je postavio MMF nikada nisu bili lakši.


Pogledajte prilog 911219

Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH izjavio je u januaru za RSE kako bi kredit pomogao građanima i oporavku posrnule ekonomiji pogođene pandemijom COVID-a 19.

Razlog zbog kojeg MMF traži uspostavu registra, naveo je Jewell, je to što Evropska unija (EU) u borbi protiv pranja novca zahtijeva od svih zemalja članica da uspostave ovakve registre na nivou svojih zemalja.

Drugi razlog je što bi to ohrabrilo i podstaklo banke da daju više zajmova, jer bi olakšalo bankama naplatu dugova i naplatu potraživanja.

Takođe, ova mjera koja je standardna u zemljama EU, korištena je od MMF-a i u aranžmanima sa drugim zemljama.


Prodaja smanjila kreditni rejting Republike Srpske


Agencija za kreditni rejting Moody's 14. aprila objavila je na web stranici da je dodijelila privremeni rejting B3 emisiji obveznica Republike Srpske na Londonskoj berzi.

Moody's Public Sector Europe je specijalizirana firma za servisiranje evropskog javnog sektora.

U svom izvještaju navode da će svrha obveznica biti refinansiranje većine domaćeg duga koji dospijeva u iznosu od 180 miliona evra i finansiranje planiranog budžetskog deficita od 178 miliona evra.

„Rejting Republike Srpske i dalje je ograničen visokim teretom duga, koji se sa 135% stvarnih prihoda u 2019. godini povećao na oko 160% u 2020. Ponovljeni pristup spoljnom finansiranju biće ključan za Republiku Srpsku da finansira svoje srednjoročne prioritete, s obzirom na vrlo visoke potrebe za finansiranjem u iznosu od preko milijardu KM u 2021.godini ( više od 500 miliona evra) i 800 miliona maraka 2022. godine (više 400 miliona eura)“, navodi se u ovom izvještaju.

Istovremeno, u Centralno banci BiH za RSE navode da najnovije zaduženje Republike Srpske neće uticati na kreditni rejting Bosne i Hercegovine koji takođe ima kreditni rejting B3 (rizično).

„Trenutna emisija obveznica Republike Srpske, u odnosu na dosadašnje pokazatelje, ne predstavlja značajan rizik i ne može narušiti suvereni rejting BiH“, kaže Belma Čolaković iz Centralne banke BiH za RSE.

Dug Bosne i Hercegovine iz godine u godinu raste. Samo u 2020. godini javni dug je povećan za 480 miliona evra.

Prema izvještaju Ministarstva finansija i trezora BiH, na kraju 2020. godine, BiH je bila zadužena 6,2 milijardi evra, na spoljni dug otpada 4,42 milijarde evra, a na unutrašnji dug 1,78 milijardi evra.


Hoće li se zaduživati Federacija BiH?


U ukupnom dugu Federacija Bosne i Hercegovine učestvuje sa 51 posto, a Republika Srpska sa 48 posto. Preostalih jedan posto odnosi se na dug institucija BiH i Brčko distrikta.

U Vladi Federacije BiH, govoreći o zaduživanju na stranim berzama, navode kako se taj FBiH neće zaduživati.

Savjetnik za ekonomska pitanja u Vladi Federacije BiH, Goran Miraščić, naglašava za RSE kako ta izvršna insititucija "ne planira skori izlazak na međunarodno finansijsko tržište kapitala".

„Federacija Bosne i Hercegovine nije imala potrebe da se zadužuje na ovaj način međutim, vidjećemo da li će biti za tim potrebe u budućnosti. S obzirom da se ovdje radi o javnom novcu, prvenstveno se tu gleda kamatna stopa i vrijeme otplatnog perioda, i mi ćemo tražiti mogućnost za jeftinije zaduženje kako bismo što manje koštali naše poreske obveznike“, kaže Miraščić.

Zakonom o zaduženju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine definisano je da se, osim države, na inostranom finansijskom tržištu mogu zadužiti i entiteti i distrikt Brčko BiH ( samostalna jednica na sjeveru BiH).

link

Додигк и руски олигарх Малофејев (власник ланца коцкарница у кинеској провинцији Макао) желе да преко Лондонске берзе купе обвезнице мањег босанско-херцеговачког ентитета и на тај начин оперу сопствени прљави новац, плус да зараде милионе евра на камати од 4,5 посто на годишњем нивоу. Додик и Малофејев улажу сваки по 175 милиона евра, а излазак на Лондонску берзу који кошта три до четири посто од висине емисије, платиће мањи босанско-херцеговачки ентитет. То де факто значи да ће ентитет за акцију прања новца коју ће на овај начин да одраде Додик и Малофејев да плати између 22,5 и 30 милиона евра. Али шта има везе, Србија ће то да "рефундира".
Kako se Vucic nije setio da se zaduzi na Londonskoj berzi
 
Bogami komsija ti tvrdis da imas saznanja o kriminalnim aktivnostima....
samo zbog ovoga bio bi interesantan za privodjenje, a ako je laz onda sine ide produzeni vikend ...pa sudjenje...

Додигк и руски олигарх Малофејев (власник ланца коцкарница у кинеској провинцији Макао) желе да преко Лондонске берзе купе обвезнице мањег босанско-херцеговачког ентитета и на тај начин оперу сопствени прљави новац, плус да зараде милионе евра на камати од 4,5 посто на годишњем нивоу. Додик и Малофејев улажу сваки по 175 милиона евра, а излазак на Лондонску берзу који кошта три до четири посто од висине емисије, платиће мањи босанско-херцеговачки ентитет. То де факто значи да ће ентитет за акцију прања новца коју ће на овај начин да одраде Додик и Малофејев да плати између 22,5 и 30 милиона евра. Али шта има везе, Србија ће то да "рефундира".
 
Bogami komsija ti tvrdis da imas saznanja o kriminalnim aktivnostima....
samo zbog ovoga bio bi interesantan za privodjenje, a ako je laz onda sine ide produzeni vikend ...pa sudjenje...
Знам да би ви Босанци волели да изБосне издајете налоге за привођење по Србији, али дотле још нисмо дошли.
 

Vlada prihvatila kamatu od 4,75%, a odbila od 1%?!


Zanimljiva je informacija da je Republika Srpska 6. aprila ove godine odbila zaduženje na Banjalučkoj berzi od 25 miliona KM po kamati od 0,49 do 0,86 posto. Tada je održana aukcija trezorskih zapisa Republike Srpske.​


1619580610255.png


istok 26/04/2021

Predstavnici vlasti u Republici Srpskoj tvrde da je zaduženje na Londonskoj berzi veliki uspjeh za Srpsku i da su uslovi za kredit od 300 miliona evra veoma povoljni.

Kredit je uzet po kuponskoj kamati od 4,75 posto. To znači da će Republika Srpska godišnje plaćati kamate na ovaj kredit od 14,25 miliona evra, a da će u aprilu 2026. morati isplatiti, odnosno vratiti kompletan iznos. Do tada će za kamate platiti oko 140 miliona KM.

To je mnogo više u odnosu na kredite MMF-a ili zaduženje na domaćem tržištu kapitala.

Zanimljiva je informacija da je Republika Srpska 6. aprila ove godine odbila zaduženje na Banjalučkoj berzi od 25 miliona KM, po kamati od 0,49 do 0,86 posto. Tada je održana aukcija trezorskih zapisa Republike Srpske.

“Ministarstvo finansija Republike Srpske na današnjoj aukciji trezorskih zapisa nije prihvatilo ponude investitora zbog visoke cijene ovih hartija od vrijednosti. Iako su ponude dostigle iznos od 25,8 miliona KM, Ministarstvo finansija Republike Srpske je, procijenivši stanje na aukciji, odlučilo da ih ne prihvati”, navedeno je tada iz Vlade RS.

Kamate su, kako se vidi, bile neuporedivo niže od onih na Londonskoj berzi za koje zvaničnici Republike Srpske sada tvrde da su veoma povoljne.

Naravno, trezorski zapisi nuđeni na Banjalučkoj berzi bili su u manjem iznosu i sa kraćim rokom dospijeća u odnosu na obveznice sa Londonske berze, što utiče i na kamatu. No, i pored toga je teško razumjeti zbog čega je Vlada odbila taj novac po tako povoljnoj stopi, da bi se nedugo zatim zadužila po mnogo višoj kamati.

Takođe, nija jasno zbog čega zvaničnici Republike Srpske sada tvrde da je kamata od 4,75 posto veoma povoljna, kada je Ministarstvo finansija za skoro 10 puta nižu kamatu početkom mjeseca navelo da je previsoka.
 
Poslednja izmena od moderatora:
За разлику од тебе изБосне, ја сам у Београду, а ово не спада у кривична дела и нарочито не у она за која важи тај уговор.
e pa lepo, rs i srbija saradjuju kao i sa ostalim drzavama i za informacioni kriminal se najbrze izrucuju kriminalci...
imam osecaj da neces jos dugo zaradjivati na kriminalu...
 

Kamata zaduženja Srpske 15 puta veća od tržišne


- Kamatna stopa po kojoj se zadužila Republika Srpska emisijom obveznica na Londonskoj berzi veća 15 puta od tržišne, stvarne. Ne dva puta, nego čak 15 puta veća, naveo je Borenović.


1619645855247.png


28.04.2021 | 19:00

„Prema Sporazumu o zajmu između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj u projektu oporavka i podrške preduzećima/ poslovnim subjektima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, danas se ovdje u Parlamentu BiH ratifikuje zaduženje od 110 miliona КM po, vjerovali ili ne, kamatnoj stopi od 0,37 odsto", izjavio je predsjednik PDP-a i poslanik te stranke u Predstavniškom domu Parlamenta BiH Branislav Borenović.

S obzirom na to da se Republika Srpska nedavno na Londonskoj berzi zadužila po kamatnoj stopi od 5, 02 odsto, kaže Borenović, jasno je o kakvom se tu lihvarskom, zelenaškom i banditskom poslu radi.

On je na današnjoj sjednici Predstavničkog doma rekao da kamatna stopa po kojoj se zadužuje BiH po supsidijarnom sporazumu, i to u iznosu od kojeg 66 miliona КM koristi Razvojna banka Federacije BiH, a 44 miliona КM Investiciono-razvojna banka Republike Srpske, pokazuje stvarnu tržišnu kamatnu stopu.

"Što znači da je kamatna stopa po kojoj se zadužila Republika Srpska emisijom obveznica na Londonskoj berzi veća 15 puta od tržišne, stvarne. Ne dva puta, nego čak 15 puta veća! Umjesto 156 miliona, uz 600 miliona glavnice, koliko će narod Republike Srpske plaćati kamatu, da se zadužila po tržišnoj vrijednosti plaćali bi oko 15 miliona КM kamata, što znači da je nekome omogućena enormna zarada od preko 140 miliona КM samo po osnovu nerealne kamatne stope", naveo je Borenović.

Poređenje ova dva primjera zaduženja, prema njegovim riječima, odličan je pokazatelj potpune beskrupuloznosti politike zaduživanja Vlade Republike Srpske.


(BN)
 
Poslednja izmena od moderatora:

BORENOVIĆ IZNIO ŠOKANTAN PODATAK: Kamata zaduženja RS 15 puta veća od tržišne!

- Kamatna stopa po kojoj se zadužila Republika Srpska emisijom obveznica na Londonskoj berzi veća 15 puta od tržišne, stvarne. Ne dva puta, nego čak 15 puta veća, naveo je Borenović.


1619647588808.jpeg


Prije 3h

„Prema Sporazumu o zajmu između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj u projektu oporavka i podrške preduzećima/poslovnim subjektima u Republici Srpskoj i FBiH, danas se u ovdje u Parlamentu BiH ratifikuje zaduženje od 110 miliona КM po, vjerovali ili ne, kamatnoj stopi od 0,37%", izjavio je predsjednik PDP i poslanik te stranke u Predstavniškom domu Parlamenta BiH Branislav Borenović.

S obzirom da se Republika Srpska nedavno na Londonskoj berzi zadužila po kamatnoj stopi od 5,02%,, kaže Borenović, jasno je o kakvom se tu lihvarskom, zelenaškom i banditskom poslu radi“.

On je na današnjoj sjednici Predstavničkog doma rekao da kamatna stopa po kojoj se zadužuje BiH po supsidijarnom sporazumu, i to u iznosu od kojeg 66 miliona КM koristi Razvojna banka FBiH, a 44 miliona КM Investiciono-razvojna banka Republike Srpske, pokazuje stvarnu tržišnu kamatnu stopu.

"Što znači da je kamatna stopa po kojoj se zadužila Republika Srpska emisijom obveznica na Londonskoj berzi veća 15 puta od tržišne, stvarne. Ne dva puta, nego čak 15 puta veća! Umjesto 156 miliona, uz 600 miliona glavnice, koliko će narod Republike Srpske plaćati kamatu, da se zadužila po tržišnoj vrijednosti plaćali bi oko 15 miliona КM kamata, što znači da je nekome omogućena enormna zarada od preko 140 miliona КM samo po osnovu nerealne kamatne stope", naveo je Borenović.

Poređenje ova dva primjera zaduženja,prema njegovim riječima, plastičan je pokazatelj potpune beskrupuloznosti politike zaduživanja Vlade Republike Srpske.
 
Poslednja izmena od moderatora:

Borenović: Prodajom obveznica RS na Londonskoj berzi neko je zaradio 70 miliona evra


U parlamentu BiH danas je ratifikovan Sporazumu o zajmu između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj u projektu oporavka i podrške preduzećima u Republici Srpskoj i FBiH u iznosu od 110 miliona konvertibilnih maraka (oko 56,4 miliona evra).


Borenović: Prodajom obveznica RS na Londonskoj berzi neko je zaradio 70 miliona evra 1


Piše: Beta 28. aprila 2021. 21.20

„Verovali ili ne, kamatna stopa ovog zaduženja iznosi 0,37 posto. S obzirom na to da se Republika Srpska nedavno na Londonskoj berzi zadužila po kamatnoj stopi od pet posto, jasno je o kakvom se tu lihvarskom, zelenaškom i banditskom poslu radi“, rekao je na današnjoj sednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH poslanik i predsednik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović.

Borenović je naveo da će od ukupnog zaduženja 66 miliona KM (oko 33,8 miliona evra) koristiti Razvojna banka Federacije BiH, a 44 miliona KM (22,5) Investiciono-razvojna banka Republike Srpske.

On je dodao da ovo zaduženje pokazuje stvarnu tržišnu kamatnu stopu.

„To znači da je kamatna stopa po kojoj se zadužila Republika Srpska emisijom obveznica na Londonskoj berzi veća 15 puta od tržišne, odnosno stvarne“, istakao je Borenović.

Prema njegovim rečima, da se RS zadužila po tržišnoj kamatnoj stopi plaćala bi oko 15 miliona KM (oko 7,5 miliona evra), umesto 156 miliona KM (80 miliona evra), koliko iznosi kamata obračunata po stopi od pet posto.

„Znači da je nekome omogućena enormna zarada od preko 70 miliona evra samo po osnovu nerealne kamatne stope. Poređenje ova dva primera zaduženja, odličan je pokazatelj potpune beskrupuloznosti politike zaduživanja Vlade Republike Srpske“, ocenio je on.

Vlada RS se nedavno na Londonskoj berzi zadužila za 300 miliona evra, po kamatnoj stopi od pet posto.

Celi proces je bio netransparentan, a vladini službenici koji su radili na pripremi dokumentacije za ovo zaduženje morali su potpisati izjavu o poverljivosti.
Vlast u RS je ovo zaduženje predstavila kao veliki uspeh „izlaska obveznica Republike Srpske“ na međunarodno tržište, a o tom zaduženju su čak snimili i promotivni spot.

Opozicija, s druge strane, smatra da se radi o krajnje nepovoljnom zaduženju, koje bi u dogledno vreme moglo značajno da ugrozi ekonomsku i finansijsku stabilnost ovog bh. entiteta.
 
Poslednja izmena od moderatora:
I što je najžalosnije – ni cent od tog novca neće biti uložen u podršku realnom sektoru ili infrastrukturne projekte.

res_1619678997_novim-kreditom-narodu-se-baca-prasina-u-oci[1].jpg


29.04.2021 | 08:35


Svaki put kada javnost pomisli da vlast Republike Srpske ne može povući potez koji može neugodno iznenaditi, uvjerimo se da može i gore od svega već viđenog.

Posljednji primjer je promotivni spot Ministarstva finansija, u kojem podobni ekonomski eksperti i resorna ministrica Zora Vidović (iza velikih, crnih, sunčanih naočala) govore o „neviđenom uspjehu Republike Srpske“, zaduženju prodajom obveznica u vrijednosti 300 miliona evra na Londonskoj berzi.

Navodi Vidović da će nakon ovog „uspjeha“ Republika Srpska biti prepoznata na svjetskom finansijskom tržištu, da će se pojaviti novi, zainteresovani kreditori…

I biće da hoće, jer kao garanciju za vraćanje pozajmljenog novca založeni su i „zemlja i voda i vazduh“.

Odnosno javna dobra nad kojima je Republika Srpska titular vlasništva i koja će preći u ruke vlasnika obveznica ukoliko se novac ne vrati.

Biće Republika Srpska zanimljiva potencijalnim kupcima i jer se zadužila uz kamatnu stopu od 4,75 posto. Dakle, građani, a ne vlast, za pet godina trebaće vratiti ukupno 375 miliona evra!

I što je najžalosnije – ni cent od tog novca neće biti uložen u podršku realnom sektoru ili infrastrukturne projekte.

Dakle od, podvlačimo, duga teškog 375 miliona evra, neće biti otvoreno ni jedno radno mjesto, nećemo imati ni nove bolnice ili škole. Sve to otići će u javnu potrošnju.

Odnosno podršku budžetu za povećanje plata u javnom sektoru, vraćanje ranijih kredita i mizerne jednokratne pomoći penzionerima i borcima.

To je ono čime se ministrica finansija hvali, to je ono što se na provladinim medijima predstavlja kao uspjeh nad uspjesima.

Ekonomski eksperti koji prate kretanja ma međunarodnom finansijskom tržištu ističu da tokom svoje karijere na takvu vrstu samopromocije, koja je oličenje najbrutalnije bahatosti vlasti, nikada nisu naišli.

Ali ovo je Republika Srpska i u njoj je sve moguće. Premijer Republike Srpske Radovan Višković takođe se, bez i trunke srama, pohvalio da je „Srpska napravila istorijski korak, jer se danas priča o obveznicama RS u svjetskim i evropskim finansijskim centrima“.

No, najlicemjerniji u plejadi onih koji su bezrezervno podržali novo zaduženje je predsjednik NDP-a Dragan Čavić.

Onaj Dragan Čavić, ekonomista i nekada najžešći opozicioni kritičar politike zaduženja RS. Koji je iz poslaničkih klupa i za par miliona maraka kredita, odnosno emisije trezorskih zapisa poručivao „kako vlast siječe uši da bi krpila stražnjicu“.

A sada, da ni trepnuo nije, na sva usta pridružuje se horskoj pratnji Milorada Dodika koja nas uvjerava kako je hvale vrijedno to koliko je Republika Srpska sposobna da se dočepala i Londonske berze.

Ono o čemu vlast ne govori jeste da se budžet iz dana u dan sve teže puni iz izvornih prihoda.

Realni sektor, koji jedni stvara dohodak, jedva glavu drži iznad vode, pandemija već drugu godinu život drži pod dignutom ručnom kočnicom, kupovna moć stanovništva pada pa se sve odražava i na visinu prihoda od indirektnih poreza.

Bez odgovora kada će konačno krenuti masovna imunizacija stanovništva građani su sve nezadovoljniji.

I svaki, pa i najmanji javni protest tih nezadovoljnih, dokaz je da se gnjev spram vlasti sve više akumulira. A iduća, 2022. godina se bliži. Sa njom i opšti izbori. Dakle, svaki oblik socijalnog nezadovoljstva valja preduprijediti, a to je najlakše novcem…

Stoga će se od kredita povećati plate policiji, prosvjeti, javnoj upravi, medicinskim radnicima…

Onima koji su u odnosu na ostatak građana ionako u privilegovanoj poziciji. Jer njima zbog lockdowna nisu smanjivane plate, oni niti jedan mjesec od marta prošle godine nisu bili na minimalcu.

Oni su, u najvećem broju, glasačka, partijska mašinerija koju valja redovno “podmazivati“.

A nešto koski biće bačeno sa stola i penzionerima i borcima. Tako će pred vaskršnje praznike, zavisno od visine penzije, dobiti između 50 i 80 maraka. Jednokratno!

Demobilisanim borcima, pod uslovom da spadaju u kategoriju socijalno ugroženih građana, „posrećiće“ se ta pomoći, jednokratne, od 100 KM.

Ali da bi se ušlo u kategoriju „socijalno ugroženih“, prihodi četvoročlanog domaćinstva ne smiju biti veći od 520 maraka, demobilisani borac ne smije imati automobil skuplji od 6.000 KM, ili biti vlasnik više od pet duluma zemlje, makar to bio i kakav hercegovački krš na kojem ni koze ne mogu brstiti.

A koliko je u Republici Srpskoj siromaštvo uzelo maha najbolje se vidjelo prvog radnog dana ove nedjelje. Kada su pred odjeljenjima društvenih djelatnosti u Banjaluci, Bijeljini… u redovima stajali bivši borci, uvjereni da će obećano dobiti.

No, radost da će makar i minimalno pokrpiti kućne budžete zamijenila je i tuga i ljutnja kada su shvatili da za obećani novac moraju priložiti hrpu dokumenta i onda čekati da se utvrdi da li su dovoljno siromašni.

Moglo se do novca doći i na drugačiji način – novim kreditnim aranžmanom sa MMF-om. Uz kamatnu stopu nešto iznad jedan posto.

No, MMF zauzvrat očekuje i nastavak reformskih procesa, usvajanje zakona kojima bi se stalo u kraj kriminalu i korupciji. Sve ono na što vlast Republike Srpske nije spremna, pa šta košta da košta.

A kako bi se opravdala pred građanima, po ko zna koji put im baca prašinu u oči, odnosno iz SNSD-a odustajanje od saradnje s MMF-om pravdaju „namjerom te međunarodne finansijske institucije da ukinu državu Republiku Srpsku“.


(Inforadar)


Novim kreditom narodu se baca prašina u oči!

 
Poslednja izmena od moderatora:

Back
Top