Bosanski Vlasi dolaze i u kopnenu Dalmaciju, uporedo s nastojanjem bosanskog kralja Tvrtka I da ovlada Dalmacijom. U spisima zadarskih notara zapažen je 80-ih godina samo katun Tenišić (Tenešić) (1384),365 nepoznat takvim imenom u tadašnjoj i kasnijoj Hercegovini. Serijska pojava katuna od 1390. je u vezi s kosovskom bitkom. Ti katuni su, naime, pobegli pred turskom najezdom iz krajeva koji su mogli biti na udaru Turcima (naroþito Polimlje i jugoistoþna Bosna), no svakako van Hercegovine. Izgleda da su bosanski Vlasi ranije poslovenjeni nego Vlasi iz drugih dinarskih krajeva, ali da se nisu teritorijalizovali zbog mogućih privrednih uslova (slobodnije kretanje), nego su ostali u pokretljivijim katunima. Katuni u severnoj Dalmaciji u poslednjoj desetini XIV stoleća bili su: Krajšići (Krajþići) 1393, (sa boravkom verovatno oko Nadina)366 , Grkavci s katunarom Pripcem (1398, verovatno sa zimskim staništem prema Zadru)367, Golci (1399)368, Sokovići, katun Brajka, Mrvþići, Vraktići, Vratkovići (februara 1400).369 Svi ti katuni, osim jednog, nisu bili iz Hercegovine, nego iz Bosne ili tadašnje Hrvatske (koja je obuhvatala ne samo Liku i Krbavu, nego i Donje kraje, tj. današnju Bosansku krajinu). Za Brajkov katun, međutim, treba pretpostaviti da je iz Hercegovine i to zato što se u njemu pominje jedan Diklić, a rod Diklića bio je iz Žurovića (iznad Dubrovnika, prema Trebinju).
P. Skok, Dolazak Slavena na Mediteran, 19–20, 22, 25, 43. – Prema jednom mišljenju “Vlah” je za stare Hrvate bio svaki starosedelac. (M. Vrsalović, Hrvatska na
otoku Braču. “Hrvatsko kolo” X, Zagreb 1929, 139.
Bogumil Hrabak, NASELJAVANJE HERCEGOVAČKIH
I BOSANSKIH VLAHA U DALMATINSKU ZAGORU
U XIV, XV I XVI VEKU
Prva zemlja koju opisuje bila je Bosna. On je, po uzoru na stare geografe, dijeli na Donju (od Une do Sarajeva) i Gornju (od Sarajeva do Kosovske Mitrovice). U Donjoj Bosni Kuripešić spominje tri naroda, starosjedioce Bosance rimokatolike, Srbe pravoslavce i Turke.
... Za Srbe kaže da ih Turci nazivaju Vlasima, a oni (Austrijanci) Ćićima, i da su došli iz Smedereva i grčkog Beograda.
SVJEDOČANSTVO BENEDIKTA KURIPEŠIĆA
Posted on jul 28, 2015 by srbiubih in BORIS RADAKOVIĆ, SREDNJOVJEKOVNA BOSNA
11 Kuripcšić, Itinerarium der Botschaftsreise, str. 34-35. Kuripcšić je nailazio na Srbe
i u drugom dijelu svoga putovanja, između Sarajeva i Kosova; o njima jednostavno
govori kao Srbima (str. 43).
https://www.hercegbosna.org/STARO/download-hr/Malcolm_Povijest_Bosne.pdf (Najdublje izvinjenje svima i zbog odabira sajta i citiranja ovog čmara ali lakše mi je bilo odatle sa copy paste da prebacim nego da se cimam print screenovima i ubacujem kao sliku

)
Meni lično, pored Crkve Bosanske, stećaka, najzanimljivija ali najmanje jasna istorijska tema, bome ne samo meni, ako je suditi po onom sto sam pročitao na tu temu, mnogo više pitanja nego odgovora. Moj je utisak, nakon svega pročitanog, da je najveća nejasnoća, zbunjenost po pitanju razlikovanja pojmova Srbin i Vlah upravo na podrucju srednjovjekovne Bosne bez Huma, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Mnogo je razloga za to, meni nedavno pade na pamet jedan mogući koji sigurno nije najvažniji, ni blizu, (nisam uopšte ni ja sam sa sobom raščistio koliko je valjan) ali nisam nigdje vidio da je spomenut.
Što sam spomenuo Bosnu bez Huma i dijelova Podrinja, znaci zemlje Bosnu, Usoru, Soli i Donji Kraji jer su ovo područja sastavni dio Srbije-Duklje do prve polovine XII vijeka od kad se pocinje razvijati banovina i kraljevina Bosna. Od tog perioda su pomeni srpskog imena za ovo područje i dalje prisutni ali dosta rijetko. Tako da kad papa kaže
regnum servilie quod est bosna to I.Komatina tumači kao ono što smo nekada zvali Srbijom a sada je Bosna.Ili tumačenja o banu M.Ninoslavu koji podanike zove Srbima da je to izraz bivšeg, davnog imena za taj narod. Znači da možemo reći da su Srbi za srednjevjekovnog Bosanca bili davni stanovnici Bosne, njeni starosjedioci.
Sličnost sa osnovnim značenjem pojma Vlah je očigledna, kako istočno tako i zapadno od Bosne. Hum sam izdvojio jer je on kasnije potpao pod Bosnu i citao sam negdje da je njegovim pripajanjem u Bosni došlo do odredjenog povećanja upotrebe srpskog imena u bosanskim dokumenima i poveljama. Vidimo da i Kuripesic juzno i jugoistočno od Sarajeva ne spominje Vlahe iako ih je sigurno bilo.
Znači imamo zemlje Usoru, Soli i Donji Kraji koji su u ključnom predturskom periodu malo dio Bosne, malo Ugarske sa dva pojma starosjedilačkih naroda koja se tu približuju, izjednačavaju, miješaju (kao i sam narod) i odatle dolaskom Turaka se iseljavaju na zapad dalje zbunjujući i Turke sa njihovim Vlaškim statusima, i Rudolfa II i Ferdinanda II sa Vlaškim statutom i hrvatski sabor sa Vlaškim zakonom i sve nas do dan danas. Možda i uvodjenje ilirskog imena za Srbe možemo povezati sa ovim...