Vlasi — balkanski fenomen

Slavan:
Јесте, нарочито је релевантно када напише:

... али о својим прецима који су били Срби католици, што му је, наравно, било познато, није никад писао. Вероватно је сматрао да је релевантно то што се он похрватио.
Kliknite za proširenje...
To je sada pitanje za drugu temu. Ovdje govorimo o tome što je Banac napisao za Vlahe. Sama njegova knjiga ima i nešto recenzija od Srpskih autora ali ono što sam ja vidio nitko ne osporava ove njegove tvrdnje. Koliko se sjećam u tim recenzijama su bile neke kritike o Srbima i Jugoslavenskom pitanju, politika itd.
 
darinko:
To je sada pitanje za drugu temu. Ovdje govorimo o tome što je Banac napisao za Vlahe. Sama njegova knjiga ima i nešto recenzija od Srpskih autora ali ono što sam ja vidio nitko ne osporava ove njegove tvrdnje. Koliko se sjećam u tim recenzijama su bile neke kritike o Srbima i Jugoslavenskom pitanju, politika itd.
Kliknite za proširenje...
Све је једна тема, јер је битно и ко пише, а и због чега пише (тако како пише).
 
darinko:
"In addition, the majority of the Orthodox Christians in Bosnia were the same Vlachs. So important was the number of the Vlachs of the Bosnian Orthodox dwellers that, some centuries later, the term “Vlach”was still being used in Bosnia to mean Orthodox Christian. The Vlachs of Herzegovina were bilingual, speaking a neo-Latin language(Aromanian) and Serbian. Part of them passed to Bogomilism but many remained Orthodox Christians. Majority of Vlachs, frequenting Serbian churches, got Serbian names, and speaking Serbian, later, in the 19thcentury, they were registered as Bosnians, Serbs, or Croats."
"Karl Kaser published a book and a map about numerous medieval Vlach extended families in Herzegovina"
"Serbian philologist Vuk Karadzic wrote that most Bosnians are of Vlach origin. The same opinions had Croat historian Nenad Moacanin and Polish historian Ilona Czamanska. Ivan Muzic published a long list of Vlach toponyms and and ronyms in Bosnia and Herzegovina"
20-21
The Role of the Vlachs in the Bogomils’ Expansion inthe Balkans
Octavian Ciobanu
https://dergipark.org.tr/tr/download/article-file/1919224
Kliknite za proširenje...
Možda nisu Srbi, možda su Velšani? Naziv je iz istog korena.
 
darinko:
"In addition, the majority of the Orthodox Christians in Bosnia were the same Vlachs. So important was the number of the Vlachs of the Bosnian Orthodox dwellers that, some centuries later, the term “Vlach”was still being used in Bosnia to mean Orthodox Christian. The Vlachs of Herzegovina were bilingual, speaking a neo-Latin language(Aromanian) and Serbian. Part of them passed to Bogomilism but many remained Orthodox Christians. Majority of Vlachs, frequenting Serbian churches, got Serbian names, and speaking Serbian, later, in the 19thcentury, they were registered as Bosnians, Serbs, or Croats."
"Karl Kaser published a book and a map about numerous medieval Vlach extended families in Herzegovina"
"Serbian philologist Vuk Karadzic wrote that most Bosnians are of Vlach origin. The same opinions had Croat historian Nenad Moacanin and Polish historian Ilona Czamanska. Ivan Muzic published a long list of Vlach toponyms and and ronyms in Bosnia and Herzegovina"
20-21
The Role of the Vlachs in the Bogomils’ Expansion inthe Balkans
Octavian Ciobanu
https://dergipark.org.tr/tr/download/article-file/1919224
Kliknite za proširenje...
Kad ste se vi pokatoličili? Mora da je bilo skoro, čim se toliko upinješ.
 
Nije Banac rekao ništa što je sporno i slično se dogodilo i svugde drugde na svetu, tako su nastali i Crnogorci i Hrvati i Bošnjaci i Albanci i Bugari i svi drugi.

Tako da se ne može osporavati, ali se s druge strane u isto vreme i citira u pogrešnom kontekstu. Najčešće ljudi koji dotično citiraju to rade iz malicioznih razloga, kako bi pokušali predstaviti da je srpski narod po tom pitanju nekakva anomalija ili da na ikoji način bitnije odstupa od svih drugih. Zato što je to o čemu se priča elementarna i opšte poznata činjenica.
 
Q. in perpetuum hibernum:
Nije Banac rekao ništa što je sporno i slično se dogodilo i svugde drugde na svetu, tako su nastali i Crnogorci i Hrvati i Bošnjaci i Albanci i Bugari i svi drugi.

Tako da se ne može osporavati, ali se s druge strane u isto vreme i citira u pogrešnom kontekstu. Najčešće ljudi koji dotično citiraju to rade iz malicioznih razloga, kako bi pokušali predstaviti da je srpski narod po tom pitanju nekakva anomalija ili da na ikoji način bitnije odstupa od svih drugih. Zato što je to o čemu se priča elementarna i opšte poznata činjenica.
Kliknite za proširenje...
U kojem je kontekstu Banac to naveo ako ja njegove riječi stavljam u pogrešan kontekst? Naveo sam da nije on jedini u tom smislu. Koji je onda kontekst autora ili povjesničara koji umjesto Vlaha navode Srbe ili neke druge i onih koji izvore tih autora citiraju?
 
darinko:
“Na pravo podrijetlo ovih doseljenika upućuju nas i stara njihova porodična imena, mada su ona sačuvana u malom broju, jer su u Bosni i ta imena zamjenjivana patronimikonom, izvedenim po očevu imenu, zvanju ili zanimanju, ili hipokoristikonom po njegovu zavičaju, a vrlo često i nadimkom, koji su im nadijevali njihovi suseljani. Ipak među potomcima doseljenih Vlaha ima mnogo porodičnih imena sačuvanih iz doba njihovih seoba. Od velike množine imena evo nekoliko najznačajnijih: Banjani, Balac, Bilbija, Boban, Bokan, Banduka, Bencun, Belen, Bender, Besara, Bovan, Čokorilo, Darda, Doman, Drečo, Đerman, Gac, Gala, Jarakula, Kalin, Kešelj, Keser, Kočo, Kalaba, Kokoruš, Kosor, Lopar, Macura, Mataruga, Pađen, Palavestra, Punja, Riđan, Šola, Šolaja, Šabat, Šurla,Šatra, Škipina, Špira, Tubin, Taor, Tintor, te konačno razni Kecmani, Šikmani, Toromani, Šumani, Karani, Šurlani, Servani. Sva ta imena skroz su neslovjenska i nehrvatska, a mogao bi ih protumačiti samo dobar romanista; ali se i ona slaviziraju u novije vrijeme nastavkom ić ili ović, ević.” (Truhelka 1941, str. 41.) U XVII. stoljeću bilo je Vlaha koji su ljetovali na Vitorog planini i Kupresu, a zimovali u Makarskom primorju i oni su govorili “vlaškim” jezikom, bili su katoličke vjere, a pratio ih je jedan franjevac. (Džaja 1970, str. 20–21.)“
320
Vlasi i starobalkanska pretkršćanska simbolika jelena na stećcima
Ivan Mužić
https://hrcak.srce.hr/file/120876

Ne znam je li postoje koja od ovih prezimena u Srbiji tipa Bokan, Kalabić, Macura, Kočović, Bilbija itd, za Bobana, Kosor i Šolu znam da postoji u Hrvatskoj.
Kliknite za proširenje...
Kakav autoritet, ustaša Ćiro Truhelka sa svojim rasnim teorijama, ništa manje. Čovek je koristio i termine kao što je “rasna degeneracija” BRE.


In order to provide anti-Yugoslavist Croat nationalism with a firm “scientific basis”, Truhelka used racial anthropology to differentiate between Croats and Serbs. Truhelka claimed that Bosnian Muslims were ethnic Croats, who, according to him, belonged predominantly to the Nordic-Dinaric racial type. On the other hand, the majority of Serbs belonged to the degenerate race of the Vlachs, similar to the Jews and Armenians, although Truhelka 'was cautious to distinguish between the dark-skinned Serbs of Vlach descent and the fair-haired Serbs who, according to him, were pure Slavs'.[10
 
Casual Observer:
Kad ste se vi pokatoličili? Mora da je bilo skoro, čim se toliko upinješ.
Kliknite za proširenje...

Casual Observer:
Kakav autoritet, ustaša Ćiro Truhelka sa svojim rasnim teorijama, ništa manje. Čovek je koristio i termine kao što je “rasna degeneracija” BRE.


In order to provide anti-Yugoslavist Croat nationalism with a firm “scientific basis”, Truhelka used racial anthropology to differentiate between Croats and Serbs. Truhelka claimed that Bosnian Muslims were ethnic Croats, who, according to him, belonged predominantly to the Nordic-Dinaric racial type. On the other hand, the majority of Serbs belonged to the degenerate race of the Vlachs, similar to the Jews and Armenians, although Truhelka 'was cautious to distinguish between the dark-skinned Serbs of Vlach descent and the fair-haired Serbs who, according to him, were pure Slavs'.[10
Kliknite za proširenje...
Ivan Mužić ga tu citira što se tiče Vlaških imena ili prezimena a koje danas imaju i mnogi Hrvati. Ako je što sporno onda se nečim ova imena i prezimena ospore i problem je riješen.
 
darinko:
U kojem je kontekstu Banac to naveo ako ja njegove riječi stavljam u pogrešan kontekst? Naveo sam da nije on jedini u tom smislu. Koji je onda kontekst autora ili povjesničara koji umjesto Vlaha navode Srbe ili neke druge i onih koji izvore tih autora citiraju?
Kliknite za proširenje...
U svakom mogućem kontekstu. Posveti se ti bolje recimo istraživanju podaništva hrvatskih nacionalista prema ljubljenim im jahačima sa oštrim mamuzama, rasno čistim Habzburzima.


3E200099-78E0-4E98-8E32-9159F28DA2F2.jpeg
 
Pravi Vlah:
По чему си ту закључио? И Octavian као лично име и Ciobanu као презиме су доста честа румунска имена.
Kliknite za proširenje...
Pisalo je u novinama da jeste.

P. S. Kako su to Tribali (inače jako sposoban narod, EUropska historiografija morala da izmišlja i pobede Filipa Makedonskog nad njima, pre sina mu yoga bije bilo) postali Rimljani i Vlasi?
 
darinko:
U kojem je kontekstu Banac to naveo ako ja njegove riječi stavljam u pogrešan kontekst? Naveo sam da nije on jedini u tom smislu. Koji je onda kontekst autora ili povjesničara koji umjesto Vlaha navode Srbe ili neke druge i onih koji izvore tih autora citiraju?
Kliknite za proširenje...

Nisam ja nikoga precizirao niti uopšte mislio poimenice (zapravo, jesam, mislio sam na forumaša guslar1389 koji tvrdi da su Hrvati i Srbi nekakvi nomadi koji su karavanima lutali po Turskom carstvu dok ih Austrougarska monarhija nije smestila i kojima zbog toga Bosna i Hercegovina ne pripadaju); sam si sebe prepoznao u mojim rečima.
 
Casual Observer:
Sporno, tačka. :kafa:
Kliknite za proširenje...
P. Šimunović - Hrvatski prezimenik, 2008: popis vlaških prezimena

"Dančul, Markul, Blasul, Jadrul (Andrija), Lovrul, Anzul, Krstul, Produl, Babul, Dobrul, Vlčul, Bakul... Barbat, Bukor, Bun, Fečor, Singur, Surdul, Njegul, Ursul, Kožul, Bukal, Dančul, Kokor/Kokora/Kukor, Korda/Kordić, Laurić, Marlović/Marlata, Mirčeta, Negoš, Prle/Prlić, Poropat, Faraguna, Bursać, Čepo, Đupor, Durdov, Đropulja/Dropulić, Furko, Kel/Kelan, Kupres/Kupreš, Kutrović/Kutrovac, Lepur, Luger, Pariš/Parišić, Roša/Rošić, Drakul, Furtul, Regul, Šanišul, Vidul, Kutul, Bambul, Didul, Musul, Šišul, Čirigul, Šikul, Mirča, Balša, Šola, Bilbija, Koran, Boban, Dejan, Princip, Sukara, Bobara, Vraneš, Peleš, Njegoš, Maras, Latas[Omar Pasha], Vidas, Dokman, Durman, Radman..."

https://forum.krstarica.com/threads/vlasi-balkanski-fenomen.764445/page-74#post-38183332
 
Casual Observer:
Hoćeš da kažeš cvijet hrvarskoga naroda rušio katoličke crkve i samostalne? Nemoguće!
Kliknite za proširenje...
Ne, želim reći da nitko za vrijeme Osmanlija ne prelazi na katoličanstvo a s obzirom da su katoličke bogomolje porušene većina vjernika prelazi na pravoslavlje i islam. Čak je Mehmed paša Sokolović zabilježio pravoslavne Hrvate od Budima do Dubrovnika.
 
Pravi Vlah:
По чему си ту закључио? И Octavian као лично име и Ciobanu као презиме су доста честа румунска имена.
Kliknite za proširenje...
Još jednom, ovog puta ozbiljno, na karti se vidi gde se nalazilo romejsko stanovništvo Balkana. U Hrvatskoj je jedino u Dalmaciji bilo govornika vulgarnog latinskog u nekom većem broju, može da se zaključi po tome što su čakavski govori Dalmacije prestali da prave razliku između upitnih priloga za mirovanje i kretanje, gde i kuda:



5.3.20 Mønnesland upoređuje i upotrebu upitnog priloga gde za mirovanje i kretanje: Gde živiš? – Gde ideš?, u kojima se isti prilog upotrebljava u oba slučaja. Napominjući da se slična pojava javlja i u drugim balkanskim jezicima, podsećajući da je već Kr. Sandfeld (1930: 185) ukazao na to da balkanski jezici ne razlikuju latinsko ubi „gde“ i quo „kuda“, i da albanski, bugarski i rumunski jezik imaju isti prilog za pravac i mesto, albanski ku, bugarski kade, rumunski unde. Stoga Mønnesland zaključuje: “U slavenskoj perspektivi ova pojava je čudna, jer drugi slavenski jezici dobro čuvaju staru razliku između padeža cilja i mjesta. Ovu pojavu u crnogorskim, jugoistočnim srpskim, i hrvatskim dalmatinskim govorima treba, dakle, tumačiti kao strani uticaj.” (2009: 272)


Izvor:

NAILJE R. MALJA-IMAMI, KONVERGENCIJA I DIVERGENCIJA PADEŽNIH SISTEMA U BALKANSKOM JEZIČKOM AREALU, UNIVERZITET U BEOGRADU FILOLOŠKI FAKULTET Doktorska disertacija Beograd 2012.

https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:7073/bdef:Content/get
 
Poslednja izmena:
Q. in perpetuum hibernum:
Nisam ja nikoga precizirao niti uopšte mislio poimenice (zapravo, jesam, mislio sam na forumaša guslar1389 koji tvrdi da su Hrvati i Srbi nekakvi nomadi koji su karavanima lutali po Turskom carstvu dok ih Austrougarska monarhija nije smestila i kojima zbog toga Bosna i Hercegovina ne pripadaju); sam si sebe prepoznao u mojim rečima.
Kliknite za proširenje...
Ako guslar ima neke argumente zašto to ne bi mogao tvrditi o Srbima ili Hrvatima? Kao što mi nešto tvrdimo o Crnogorcima. Što se mene tiče ja mogu tvrditi nešto ili govoriti o nečemu ako imam znanstvenu podlogu. A za Vlahe ima dosta podloge i to prezentiram.
 
darinko:
“Na pravo podrijetlo ovih doseljenika upućuju nas i stara njihova porodična imena, mada su ona sačuvana u malom broju, jer su u Bosni i ta imena zamjenjivana patronimikonom, izvedenim po očevu imenu, zvanju ili zanimanju, ili hipokoristikonom po njegovu zavičaju, a vrlo često i nadimkom, koji su im nadijevali njihovi suseljani. Ipak među potomcima doseljenih Vlaha ima mnogo porodičnih imena sačuvanih iz doba njihovih seoba. Od velike množine imena evo nekoliko najznačajnijih: Banjani, Balac, Bilbija, Boban, Bokan, Banduka, Bencun, Belen, Bender, Besara, Bovan, Čokorilo, Darda, Doman, Drečo, Đerman, Gac, Gala, Jarakula, Kalin, Kešelj, Keser, Kočo, Kalaba, Kokoruš, Kosor, Lopar, Macura, Mataruga, Pađen, Palavestra, Punja, Riđan, Šola, Šolaja, Šabat, Šurla,Šatra, Škipina, Špira, Tubin, Taor, Tintor, te konačno razni Kecmani, Šikmani, Toromani, Šumani, Karani, Šurlani, Servani. Sva ta imena skroz su neslovjenska i nehrvatska, a mogao bi ih protumačiti samo dobar romanista; ali se i ona slaviziraju u novije vrijeme nastavkom ić ili ović, ević.” (Truhelka 1941, str. 41.) U XVII. stoljeću bilo je Vlaha koji su ljetovali na Vitorog planini i Kupresu, a zimovali u Makarskom primorju i oni su govorili “vlaškim” jezikom, bili su katoličke vjere, a pratio ih je jedan franjevac. (Džaja 1970, str. 20–21.)“
320
Vlasi i starobalkanska pretkršćanska simbolika jelena na stećcima
Ivan Mužić
https://hrcak.srce.hr/file/120876

Ne znam je li postoje koja od ovih prezimena u Srbiji tipa Bokan, Kalabić, Macura, Kočović, Bilbija itd, za Bobana, Kosor i Šolu znam da postoji u Hrvatskoj.
Kliknite za proširenje...
Ima Kalinica i u Srbiji i u Hrvatskoj. U Hrvatskoj valjda uglavnom u Dalmaciji.
 
darinko:
Ne, želim reći da nitko za vrijeme Osmanlija ne prelazi na katoličanstvo a s obzirom da su katoličke bogomolje porušene većina vjernika prelazi na pravoslavlje i islam. Čak je Mehmed paša Sokolović zabilježio pravoslavne Hrvate od Budima do Dubrovnika.
Kliknite za proširenje...
Gde je to Mehmed Paša Sokolović nailazio te “pravoslavne Hrvate”? Kod Pavelića ili kod Truhelke?
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

Casual Observer
Kako je jugoslovenski jezik Trojedne kraljevine preko hrvatskog ili srpskog jezika postao hrvatski
2 3 4
Odgovora
83
Pregleda
1.124
Frontiersman
Frontiersman
Mrkalj
KO KRIJE DRAZIN GROB? Diskusija o Drazinoj smrti, zlocini komunista su se desavali bez prestanka
2
Odgovora
31
Pregleda
589
Mrkalj
Mrkalj
Nina
Kako su migracije Slovena oblikovale Evropu
Odgovora
4
Pregleda
218
Nina
Nina

Back
Top