Svehrvatski katolički kongres 1900 u Zagrebu (informacije)

[Kor]

Slavene, u pitanju je bio projekat prvenstveno Beca dok su logistku davali vatikanci. Nisu glavni nosioci bili politicari vec svestenstvo.

 

[Mrkalj]

Viktor Novak “Magnum krimen. Pola vijeka klerikalizma u Hrvatskoj”.

Na Svehrvatskom katoličkom kongresu, 1900. godine, glavnu reč je vodio nadbiskup Štadler, održavši i programski govor o identifikaciji hrvatstva sa katoličanstvom. Čak se taj kongres izjasnio i za obnovu papske države. Pokrenut je veliki broj klerikalnih listova, od kojih su se po zagriženosti i ekstremizmu naročito isticali “Hrvatstvo”, “Dan”, “Hrvatska straža”, “Vrhbosna”, “Katolički list” i drugi. Vremenom su otpori jugoslovenski orijentisanih intelektualaca utihnuli, a klerikalci su ispleli čvrstu i gustu mrežu političke moći i uticaja, uživajući potpunu austrijsku i vatikansku podršku. “Sav talog od jednog decenija fanatične mržnje i nacionalnog šovinizma izbio je na površinu u jezivom obliku mjeseca juna i jula 1914. godine, poslije sarajevskog atentata. Crnožuti klerikalizam je orgijao, uvjeren da je došao trenutak za prvu žetvu sjetve kroz jedan i po decenij. Zato ima i odviše dokumenata razasutih po velikom broju klerikalnih listova, ali i u uspomenama savremenika koji su preživjeli tu nesreću i sramotu.” (Magnum Crimen, str. 20.)

U pitanju je manjina, iz opozicije. Hrvatske klerikalce i njihovu sudbinu, kao dio frankovačke Hrvatske, najbolje je opisao Vladimir Ćorović. Ne treba precjenjivati njihovu ulogu, pogotovo ne kao opozicionara.

Reče Jugoslaven i tako se istorija (opet) ponovila.

Slavene, kako majku mu manjina? Zar se do sada nije obistinilo sve što je ta "manjina" planirala? Nije li velika većina 1990-te glasala za nezavisnu državu Hrvatsku? Zar se upravo ovo što je citirani svećenik vikao 1925: "Državu ćemo srušiti ali ćemo vjeru čuvati i u njoj ostati." kao "manjina" do sada ostvarilo dvaput? Zar nije vlada Hrvatske dobila od Vatikana 40 miliona dolara za oružje tokom rata u Bosni? Kakva opozicija? Tvoja "većina" kroz istoriju se ponašala kao komaračke larve.

Tebe u rasuđivanju ometa sentiment, ali pokušaj na ove stvari da gledaš racionalno, kao da si rođeni Eskim.

I sada još jednom pogledaj koga si citirao i s kim se nisi složio: sa Viktorom Novakom, bivšim katoličkim sveštenikom (a verovatno i nekoć deklarisanim Hrvatom).

 

[Mrkalj]

Još jednom pročitaj sve ove citate hrvatskih izvora:

Vatikan i hrvatstvo u prvoj polovini XX vijeka (do 1941. godine)

http://www.cpi.hr/download/links/hr/6984.pdf

S početkom XX vijeka hrvatstvo konačno izbija u prvi plan u habsburškoj državotvornoj i vatikanskoj misionarskoj strategiji. Isticanje hrvatskog imena na Prvome hrvatskom katoličkom sastanku, održanome u Zagrebu u septembru 1900. godine, otkrivalo je novu zamisao Vatikana da poslije ilirske i jugoslavenske misionarske faze otpočne koristiti hrvatsko ime u globalnim prozelitskim nastupanjima na Balkanu. Prvi hrvatski katolički sastanak imao je prevashodni zadatak da odvoji rimokatolike od liberalnomasonskih građanskih ideja, ali i da formuliše rimokatolički kleronacionalni program za novi, XX vijek. Papa Lav XIII dao je punu podršku sastanku rimokatolika Dalmacije, Hrvatske i Slavonije te Bosne, Hercegovine i Istre, naročito hrvatskoj mladeži, koja se obavezala da će “pod zastavom božanskog srca za vjeru i domovinu uztrajno i odvažno vojevati.” (Prvi hrvatski katolički sastanak, obdržavan u Zagrebu od 3. do 5. rujna1900. godine, uredio po želji Središnjeg odbora S. Korenić, Zagreb, 1900.)

Upravo pod motom o vjernosti svih Hrvata Rimskoj crkvi organiziran je ovaj svehrvatski vjerski kongres. Katolički sastanak nije bio određen samo za rimokatolike Hrvate Zagrebačke nadbiskupije nego i za Hrvate katolike svih hrvatskih zemalja, koje su obuhvatale teritorije tobože ranije omeđene od strane Njemaca Ritera, Gaja i Štrosmajera, pravaša Starčevića, Kvaternika i Franka i, početkom XX vijeka, braće Radić. Na Prvome hrvatskom katoličkom sastanku išlo se na usvajanje dugoročne strategije da u budućnosti svi rimokatolici srpskih zemalja moraju prihvatiti hrvatsko ime. Mađar Breštjenski, učesnik sastanka proročki poručuje novoj rimokatoličkoj naciji u stvaranju:

Ostanimo dakle u neprekidnoj jakoj svezi sa Vatikanom, pa će nam Domovina i Narodnost biti obezbijeđeni. (Prvi hrvatski katolički sastanak, obdržavan u Zagrebu od 3. do 5. rujna1900. godine, uredio po želji Središnjeg odbora S. Korenić, Zagreb, 1900. )​

Klerikalna Narodna politika 23.12.1918. o tome piše:

Mi Hrvati i Slovenci iz pobjeđenika postali smo pobjednicima. Sretno smo izbjegli teškim mirovnim uvjetima. Taj se preokret dogodio iznenada, te smo ostali upravo zapanjeni gledajuć u tome osobitu ljubav gospodnju naspram nama.​

Apostoli Katoličkog pokreta uzeli su prvi u svoj program kao vrhovni cilj "rekristijanizaciju, obnovu u Kristu čitavog javnog i privatnog života na slavenskom jugu":

Gospodin je postavio budućnost Južnih Slavena u ruke katoličke. Rimokatolicima je dao da preuzmu providencijalnu zadaću hrvatskog, srpskog i slovenskog naroda - glavni uzrok postojanja naše države. Ujedinit ćemo se u jednu veliku falangu, stvorit ćemo jedinstvenu slavensku kulturu i biti članovi iste. I bit će jedan pastir i jedno stado. Onda će istom i Srbin i Hrvat i Slovenac biti član jedne jedinstvene nacije, onda će Jugoslavija biti slobodnom domovinom novoga južnoslavenskog (rimokatoličkog – op. N. Ž.) naroda. (Izjava seniora Petra Rogulje, verovatno u decembru 1918. godine.)​

Đakovačke pučke novine su već u februaru 1921. objavljivale članke u kojima se veliča spoj hrvatstva i rimokatolicizma, koji su zajedno trebali slomiti velikosrpsku hegemoniju:

Naš narod ima dvije svetinje koje su mu nada sve mile i drage. To su hrvatstvo i katolička kršćanska vjera /.../. Naš narod je mislio da će se osnutkom države SHS već jednom završiti niz tih žrtava, ali se je ljuto prevario. Akcija za uništenjem Hrvata i hrvatstva, ili bar za njihovim što većim skučenjem, svima nam je dobro poznata /.../. U ne manjoj opasnosti danas nalazi se u državi SHS i rimokatolička vjera, ta isto tako mila svetinja našeg naroda /.../. Dok je naš narod katolički, bit će i hrvatski. Tko hoće da uništi hrvatstvo, mora najprije uništiti katoličanstvo.11​

Pri tome đakovački klerikalci pozivaju vjernike da ustanu složno u odbranu vjere:

Ali na odbranu vjere moraju ustati i svi svjesni kršćani katolici, koji su u drugim političkim strankama. Kad smo se složili u obrani hrvatstva, moramo se složiti u obrani katoličanstva, tim više što je kod nas hrvatstvo bez katoličanstva izgubljeno. O tome neka promisle i indiferentisti i liberalci, kojima je do hrvatstva još stalo, pa neka radi hrvatstva našu borbu bar ne smetaju, ako ju ne mogu da podupru.12​

Tako je svećenik Lambert Golovski (poljskog porekla) prilikom proslave nacionalnog jubileja u Virovitici (23.9.1925), uzviknuo:

Državu ćemo srušiti ali ćemo vjeru čuvati i u njoj ostati.20​

Rimokatolička Ilirija, koju su u vjekovnom trajanju idejno projektovali rimokatolički klerici i Vatikan, na kraju je poistovećena sa Pavelićevom Hrvatskom:

Ta Ilirija s granicama na Drini i Dravi nije ništa drugo nego NDH, a Iliri ništa drugo nego Hrvati. Na poseban način iztočna granica Hrvatske, granica na Drini, ima ne samo svoje etničko i povijesno opravdanje nego i neizravno priznanje u pravorieku najvišeg suda Rimske Crkve prie tri stoljeća.38​

Fra Mijo Tumpić, međutim, nesvesno priznaje da se hrvatsko ime rijetko pominjalo u prošlosti. On je naime, objašnjavao da su se Hrvati “po običajima onog vremena” zvali Schiavoni ili Iliri (Ilirici):

Ništa zato što hrvatsko ime rjeđe dolazi do izražaja; ono se skriva iza imena ilirskog ili slavonskog.39​

 

[Pumpaj Dinstanović]

Reče Jugoslaven i tako se istorija (opet) ponovila.

Slavene, kako majku mu manjina? Zar se do sada nije obistinilo sve što je ta "manjina" planirala? Nije li velika većina 1990-te glasala za nezavisnu državu Hrvatsku? Zar se upravo ovo što je citirani svećenik vikao 1925: "Državu ćemo srušiti ali ćemo vjeru čuvati i u njoj ostati." kao "manjina" do sada ostvarilo dvaput? Zar nije vlada Hrvatske dobila od Vatikana 40 miliona dolara za oružje tokom rata u Bosni? Kakva opozicija? Tvoja "većina" kroz istoriju se ponašala kao komaračke larve.

Tebe u rasuđivanju ometa sentiment, ali pokušaj na ove stvari da gledaš racionalno, kao da si rođeni Eskim.

I sada još jednom pogledaj koga si citirao i s kim se nisi složio: sa Viktorom Novakom, bivšim katoličkim sveštenikom (a verovatno i nekoć deklarisanim Hrvatom).

To bi bilo kao kada bismo koketirali sada tvrdnjama kao što su recimo priče o radikalima i isticanjem njih sada (kao što neki pogrešno i rade) i prikazivanjem kao stava nacionalnoga srpskoga naroda!

 

[Mrkalj]

To bi bilo kao kada bismo koketirali sada tvrdnjama kao što su recimo priče o radikalima i isticanjem njih sada (kao što neki pogrešno i rade) i prikazivanjem kao stava nacionalnoga srpskoga naroda!

Da li ti negiraš da su 1991. velikom većinom Hrvati glasali za rušenje Jugoslavije? Molim te, da ili ne.

Pomoć:

Ustavnoj odluci o suverenosti i samostalnosti RH prethodio je referendum od 19. maja 1991. godine, na kojeg je izašlo 83,56% birača, a za suverenu i samostalnu Hrvatsku izjasnilo se 94,17 % birača. http://bs.wikipedia.org/wiki/Politika_Hrvatske​

Naravno, referendum je bojkotovan od drugog konstitutivnog naroda tako da je pravno ništavan, ali to nije tema.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Da li ti negiraš da su 1991. velikom većinom Hrvati glasali za rušenje Jugoslavije? Molim te, da ili ne.

Pomoć:

Ustavnoj odluci o suverenosti i samostalnosti RH prethodio je referendum od 19. maja 1991. godine, na kojeg je izašlo 83,56% birača, a za suverenu i samostalnu Hrvatsku izjasnilo se 94,17 % birača. http://bs.wikipedia.org/wiki/Politika_Hrvatske​

Naravno, referendum je bojkotovan od drugog konstitutivnog naroda tako da je pravno ništavan, ali to nije tema.

Kakve to ima veze sa frankovačkom Hrvatskom?

 

[Mrkalj]

Meni bi bilo ispod časti da se na ovaj način pravim lud.

 

[Mrkalj]

Hrvati u srijemskim selima Hrtkovcima i Nikincima, u općini Ruma, vuku podrijetlo od katoličkih Albanaca (t.zv. Klimenti) koji su se ondje naselili 1737..

To je paradigmatičan primer. Imamo Albance koji dolaze među Srbe i od njih primaju srpski jezik. Budući katolici, danas se smatraju Hrvatima, a svoj jezik, koji su od svojih komšija Srba usvojili imaju prava da nazivaju "hrvatskim".

 

[Pumpaj Dinstanović]

To je paradigmatičan primer. Imamo Albance koji dolaze među Srbe i od njih primaju srpski jezik. Budući katolici, danas se smatraju Hrvatima, a svoj jezik, koji su od svojih komšija Srba usvojili imaju prava da nazivaju "hrvatskim".

Samo jedan od mnogo. Uzmimo Krašovane, koji su imali svoj zasebni lokal-nacionalni identitet, pa držali Srbe čak i bližima, dok nisu bili inkorporisani u hrvatsku naciju (na znatno efikasniji način od bugarskih pokušaja tretiranja Goranaca; RH izgleda ima iskustva u "prigrljavanju minijaturnih etničkih zajednica").

 

[Serdar Scepan Radojevic]

Hrvat iz Hrtkovaca priznao da je Albanac

Šešelj legenda!

 

[Mrkalj]

Ustaše i pape već po tradiciji idu skupa...

Pope Gives Audience to Croatian Fascist Musician

Pope Benedict XVI has received Marko Perkovic “Thompson”, a far-right Croatian singer.

Thompson, whose performances use symbols of Croatia's pro-Nazi government during the Second World War, is not allowed to travel to Switzerland because of his inflammatory use of Ustaša regalia, and a concert in Austria also had to be cancelled after protests.

Amongst protests from numerous Jewish organisations, they have grounded bans from the Netherlands due to suspected fascism within their music. They have also drawn accusations of Neo Nazism, with their performances being constantly protested.

In response, Perković said, "I have nothing against the Jews, but neither did Jesus Christ, yet still they crucified Him". This statement caused an outcry in the Croatian media.

Thompson became popular with their 1991 hit song "Bojna Čavoglave", which was released during the Croatian War of Independence.The song depicts a battle involving a battalion of Croat soldiers from the Dalmatian rural hinterland. The song includes the "Za dom - Spremni!" slogan which was used by the Ustaše in World War II.

For Perkovic, it is a routine part of his performance: He shouts "Za dom - Spremni!" and his fans respond with the Nazi salute.

Photographs from their concerts show youths wearing the black caps of the Nazi-backed Ustasha regime that ruled Croatia, and which was responsible for sending tens of thousands of Serbs, gypsies and Jews to their deaths in concentration camps.

Perković has on numerous occasions expressed sympathies to the Ustaša movement , which ruled the Axis controlled Independent State of Croatia from 1941 to 1945.

The Simon Wiesenthal Center posted a letter to Croatian President Stipe Mesić in June 2007 and expressed "its sense of outrage and disgust in the wake of a massive show of fascist salutes, symbols and uniforms at Thompson’s concerts.
"They just don't seem to get it," said Efraim Zuroff, the Israel Director of the Simon Wiesenthal Center, who called on the president to ban future concerts and help outlaw the use of extremist symbols and slogans.

Some press have accused Perković for publicly expressing controversial pro-Ustaše beliefs:

In 2002 he told the Jutarnji list newspaper

"There is nothing wrong with my voicing right-wing, Ustaše, beliefs."

And in 2004 he told the same newspaper

"Displaying Ustaše symbols in public should not be illegal."

Perkovic's public affairs manager, Albino Ursic has a large poster entitled "Final Solution" that adorns the wall of his office.

Pope Benedict XVI caused controversy in January 2009 for the rehabilitatation of British bishop Richard Williamson who denies that millions of Jews died in Nazi gas chambers.

 

[Kor]

oba su na istom zadatku

 

[Mrkalj]

Još malo pa....

Od jeseni, točnije od listopada ove, 2010. godine Hrvatsko katoličko sveučilište (HKS) počinje s nastavnim radom. Prvi studij koji studenti mogu upisati i pohađati jest Studij povijesti.

Sigurno da u imenu Sveučilišta zanimanje pobuđuje katolička odrednica. Ona pokazuje da je njegov osnivač Katolička Crkva, odnosno Zagrebačka nadbiskupija, što upućuje na organizacijski i vrijednosni crkveni okvir, a taj je okvir ujedno i otvorenost novoga prostora i poveznica s drugim sveučilištima, naročito s katoličkim sveučilištima u Europi i svijetu.

Studenti i studentice na HKS-u započinju produbljivanje znanja o povijesti od onoga što je blisko njihovu iskustvu, tj. od najnovijih, gotovo suvremenih, zbivanja, a nakon toga upoznaju starija razdoblja ljudske povijesti. Studij povijesti na HKS-u odvijat će se u malim skupinama u kojima će biti moguće posvetiti dostatnu pozornost svakomu studentu pojedinačno i u kojima će studenti razvijati osjećaj pripadnosti.


Kardinal Bertone blagoslovio prostorije Hrvatskoga katoličkog sveučilišta

Državni tajnik Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone predvodio je u petak slavlje blagoslova prostorija Hrvatskoga katoličkog sveučilišta (HKS) u Ilici 242 u Zagrebu.

Budući da sveučilište nosi odrednice hrvatskoga i katoličkoga, kardinal Bozanić izrazio je želju da ono bude razvijano širom Domovine, ali isto tako da ga zavole, prepoznaju i s njime žive hrvatski ljudi diljem svijeta.

Kardinal Bertone prenio je pozdrave i blagoslov pape Benedikta XVI. te njegovu čestitku za skori početak akademskoga djelovanja HKS-a. "Mogu vam reći da Papa, i sam stručnjak na sveučilišnom planu, polaže velike nade i gleda s očinskom naklonošću na akademski svijet, od kojega očekuje odvažne izbore kršćanskoga života kao i značajne doprinose znanstvenom istraživanju. Jednako tako, kako sam nekoć kroz mnogo godina i sam imao korisno iskustvo predavanja na sveučilištu, svjestan sam koliko je važno služenje koje katoličko sveučilište može dati Crkvi i društvu", kazao je kardinal Bertone.

IME I PREZIME NASTAVNIKA NAZIV PREDMETA
Miroslav Akmadža Svjetska povijest: 1914. – 1991.
Mario Jareb Hrvatska povijest: 1914. – 1941.
Mario Jareb Hrvatska povijest: 1941. – 1991.
Ivica Miškulin Stvaranje suverene Hrvatske
Gordan Ravančić Informatika i mediji u studiju povijesti
Jure Krišto Uvod u arhivistiku
Antonija Pavić Engleski jezik ili Njemački jezik (student prema svom izboru upisuje jedan od ponuđenih dvaju stranih jezika)
Saša Ceraj Tjelesni odgoj


http://www.unicath.hr/

 

[Mrkalj]

Hrvatsko katolčiko sveučilište:
NASTAVNI PLAN I PROGRAM STUDIJA POVIJESTI

http://www.unicath.hr/images/stories/datoteke/studiji/povijest_preddiplomski_obvezni_opis.pdf

HRVATSKA POVIJEST 1914.-1941.

Sadržaj kolegija
Hrvati u Prvom svjetskom ratu. Jugoslavenski odbor i rad na ujedinjenju Južnih Slavena u jedinstvenu državu. Slom Monarhije i uspostava Kraljevine SHS – položaj Hrvata u novoj državi. «Jadransko pitanje» - talijanska okupacija, pokušaji nasilne talijanizacije i nametanja nepovoljnih granica na Jadranu. HSS kao vodeća hrvatska politička stranka. Jugoslavenstvo i velikosrpstvo. Kultura i gospodarstvo u međuratnom razdoblju. Atentat u Narodnoj skupštini i krizna 1928. godina. Diktatura kralja Aleksandra – teror i integralno jugoslavenstvo kao politička platforma diktatorskog režima. Otpor diktaturi – od pasivnosti HSS-a do ustaške vojno-terorističke borbe. Atentat u Marseillesu i pad diktature. Režim kneza Pavla i Milana Stojadinovića. Politika dr. Vladka Mačeka i HSS-a – pregovorima do rješenja hrvatskog pitanja. Banovina Hrvatska. Travanjski rat i uspostava Nezavisne Države Hrvatske.

Obvezna literatura
Horvat, J., Politička povijest Hrvatske. Prvi dio, drugo izdanje, August Cesarec, Zagreb, 1990., 332.-400.;
Matković, H., Povijest Jugoslavije (1918-1991). Hrvatski pogled, Naklada P.l.P. Pavičić, Zagreb, 1998., 1.-270.;
Boban, Lj., Hrvatske granice 1918-1993, Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1993.

Preporučena literatura
Krizman, B., Hrvatska u prvom svjetskom ratu. Hrvatsko-srpski politički odnosi, Globus, Zagreb, 1989.;
Tuđman, F., Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji 1918.-1941., knjiga prva: 1918.-1928.; knjiga druga: 1929.-1941., Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993.;
Jareb, J., Pola stoljeća hrvatske politike. Povodom Mačekove autobiografije, Knjižnica Hratske revije, Buenos Aires, 1960. (pretisak: Institut za suvremenu povijest, Zagreb, 1995.)



HRVATSKA POVIJEST 1941.-1991.

Sadržaj kolegija
Slom NDH i pobjeda partizanskog pokreta – smjena dvaju totalitarizama. Uspostava partijskog monopola te likvidacija i progon svih stvarnih i zamišljenih protivnika. Progon Katoličke crkve – slučaj nadbiskupa (kardinala) Alojzija Stepinca. Život u sjeni SSSR-a do godine 1948. Rješavanje jadranskog pitanja – Pariški mirovni ugovor, STT i Tršćanska kriza. Sukob jugoslavenskog režima sa Staljinom i Informbiroom – polagano otvaranje prema zapadnim zemljama. Uvođenje samoupravljanja te razilaženja u partijskom i državnom vrhu oko izgradnje društvenog sustava i gospodarstva – centralizam i deetatizacija. Ustav 1963. Brijunski plenum godine 1966. - smjena Aleksandra Rankovića i liberalizacija društvenog i političkog života. Hrvatski otpor jezičnom unitarizmu – Deklaracija o jeziku godine 1967. X. sjednica CK SKH i ustavni amandmani. Hrvatsko proljeće godine 1971. Slom hrvatskog proljeća i unitaristički udar na Hrvatsku. Ustav SFRJ 1974. godine. Gospodarska kriza i Titova smrt u svibnju 1980. – nagovještaj kraja SFRJ. Neuspješna politika gospodarske stabilizacije. Događaji na Kosovu i oživljavanje velikosrpskih snaga – Memorandum SANU. Slobodan Milošević i «antibirokratska revolucija» - teze o ugroženosti Srba izvan Srbije. «Hrvatska šutnja» i slom partijskog monopola u Hrvatskoj od jeseni 1989. do proljeća 1990. Prvi demokratski izbori i poraz SKH – nagovještaj uspostave hrvatske države.

Obvezna literatura
Horvat, J., Politička povijest Hrvatske. Prvi dio, drugo izdanje, August Cesarec, Zagreb, 1990., 332.-400.;
Matković, H., Povijest Jugoslavije (1918-1991). Hrvatski pogled, Naklada P.l.P. Pavičić, Zagreb, 1998., 1.-270.;
Matković, H., Povijest Nezavisne Države Hrvatske. Kratak pregled, Naklada P.l.P. Pavičić, Zagreb, 2002.; Boban, Ljubo, Hrvatske granice 1918-1993, Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1993.;
Radelić, Z., Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991. Od zajedništva do razlaza, Školska knjiga d.d. i Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2006.

Preporučena literatura
Krizman, Bogdan, Hrvatska u prvom svjetskom ratu. Hrvatsko-srpski politički odnosi, Globus, Zagreb, 1989.;
Tuđman, Franjo, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji 1918.-1941., knjiga prva: 1918.-1928.; knjiga druga: 1929.-1941., Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993.;
Jareb, Jere, Pola stoljeća hrvatske politike. Povodom Mačekove autobiografije, Knjižnica Hratske revije, Buenos Aires, 1960. (pretisak: Institut za suvremenu povijest, Zagreb, 1995.);
Akmadža, Miroslav, Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički režim 1945.- 1966., «Otokar Keršovani» d.o.o., Rijeka, 2004.


STVARANJE SUVERENE HRVATSKE

Sadržaj kolegija
Kolegij bi obuhvaćao razdoblje od 1980. do 1997., odnosno jugoslavensku krizu, njezin ratni rasplet i uspostavu legalno izabrane vlasti na privremeno okupiranom području Republike Hrvatske. Težište kolegija bit će na političkoj i vojnoj povijesti, a obrađivao bi se položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i tijek rata do sporazuma u Daytonu. Posebno će se obrađivati različita gledišta na rat i njegov ishod.

Obvezna literatura
Barić, Nikica, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2005.;
Bilandžić, Dušan, Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999.;
Degen, Vladimir Đuro, Hrvatska država u međunarodnoj zajednici, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2002.;
Grdešić, Ivan i dr, Hrvatska u izborima '90, Naprijed, Zagreb, 1991.;
JOVIĆ, Borisav, Poslednji dani SFRJ, Prizma, Kragujevac, 1996.;
Libal, Michael, Njemačka politika i jugoslavenska kriza 1991.-1992., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2004.;
Marijan, Davor, «Vještački nalaz: o ratnim vezama Hrvatske i Bosne i Hercegovine (1991.-1995.)», («Expert Opinion: On the War Connections of Croatia and Bosnia and Herzegovina (1991-1995)», ČSP 36, br. 1., Zagreb, 2004.;
Marijan, Davor, Bitka za Vukovar, Hrvatski institut za povijest: Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Zagreb-Slavonski Brod, 2004.;
Nobilo, Mario, Hrvatski feniks: diplomatski procesi iza zatvorenih vrata: 1990.-1997., Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2000.;
Radelić, Zdenko i dr., Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat, Školska knjiga: Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2006.;
Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991-1995, Naklada Jesenski i Turk, Dani, Zagreb-Sarajevo, 1999.;
Županov, Josip, Poslije potopa, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1995.

Preporučena literatura
Ančić, Mladen, Tko je pogriješio u Bosni, Crkva na kamenu, Mostar, 2001.;
Domazet–Lošo, Davor, Hrvatska i veliko ratište, Udruga sv. Jurja, Zagreb, 2002.;
GARDE, Paul, Život i smrt Jugoslavije, Ceres, Zagreb, 1996.;
Goati, Vladimir, Politička anatomija jugoslovenskog društva, Naprijed, Zagreb, 1989.;
Gregurić, Franjo, Vlada demokratskog jedinstva Hrvatske, Naklada Zadro, Zagreb, 1998.;
Kadijević, Veljko, Moje viđenje raspada, Politika, Beograd, 1993.;
Letica, Slaven, Nobilo, Mario, Rat protiv Hrvatske, Posebno izdanje Globusa, Zagreb, 1991.;
Marijan, Davor, Smrt oklopne brigade, Naklada Zoro, Zagreb-Sarajevo, 2002.;
Mesić, Stipe, Kako smo srušili Jugoslaviju, Globus, Zagreb, 1992.;
Milardović, Anđelko, Srbijanski masovni pokret i hrvatsko pitanje, Globus [etc.], Zagreb, 1991.;
Sekulić, Milisav, Knin je pao u Beogradu, Nidda verlag, Bad Vilbel, 2000.;
Shrader, R. Charles, Muslimansko-hrvatski građanski rat u Srednjoj Bosni: vojna povijest 1992.-1994., Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2004.;
Silber, Laura & Little, Allan, Smrt Jugoslavije, Otokar Keršovani, Opatija, 1996.;
Šarinić, Hrvoje, Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Miloševićem 1993.-95. (98), Globus, Zagreb, 1999.;
Špegelj, Martin, Sjećanje vojnika, Znanje, Zagreb, 2001.

 

[Mrkalj]

Hrvatsko katolčiko sveučilište:
NASTAVNI PLAN I PROGRAM STUDIJA POVIJESTI

HRVATSKE ZEMLJE U RANOM SREDNJEM VIJEKU
Sadržaj kolegija
Da bi se postignuo predviđeni cilj, nužno je da kolegij obuhvati sve one tematske cjeline kroz
koje se odražava razvoj hrvatske države i društva sa svim pratećim povijesnim procesima.
Stoga je prijeko potrebno da se tijekom realizacije nastavnog procesa obrati pozornost na
glavne teme u okviru kojih bi se govorilo o pitanju doseljenja Hrvata, zemljama koje su
nastanili, državnim organizacijama koje su stvorili, njihovu pokrštavanju i pozitivnim
posljedicama koje je ono imalo na njihov daljnji društveni, politički i kulturni razvoj. Važno
mjesto u tom razvoju imaju integracijski procesi kroz koje se ujedinjuje prostor i nad njim se
ustaljuje narodno ime. Razvojni procesi kroz koje je prolazilo hrvatsko društvo rezultirali su
društvenim i gospodarskim ustrojem, a organizacija političke vlasti pojavom narodne
dinastije. Nastupi pojedinih njezinih članova odražavaju položaj hrvatske države i strane
utjecaje na prilike u njoj, pa borba za vlast mimo uobičajenih standarda nije ni tu nepoznata, a
posljedice su im bile dinastičke borbe. Hrvatske se zemlje kroz srednji vijek ne razvijaju
jednako i u istim političkim granicama, pa je zbog toga nužno izložiti povijest i onih krajeva
kojima je povijest bila drukčija, npr. Dubrovnika, Istre, pa i današnje Bosne i Hercegovine.
Obvezna literatura
N. Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 19752.; T. Raukar, Hrvatsko
srednjovjekovlje, Zagreb 1997.; F. Šišić, Pregled povijesti hrvatskog naroda, Zagreb 1962,
19752.; N. Budak i T. Raukar, Hrvatska povijest srednjeg vijeka, Zagreb 2006.; Poviest
hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do 1463, knj. I, Sarajevo 1942
(više izdanja)
Preporučena literatura
S. Antoljak, Hrvati u prošlosti, Zagreb 1992.; I. Goldstein, Hrvatski rani srednji vijek, Zagreb
1995.; Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, Zagreb 1997.; Hrvatski biografski
leksikon, 1-6, zagreb 1982-2002 (i dalje); R. Katičić, Uz početke hrvatskih početaka, Split
1993.; R. Katičić, Litterarum studia, Književnost i naobrazba ranoga hrvatskog
srednjovjekovlja, Zagreb 1998.; N. Klaić, Srednjovjekovna Bosna, Zagreb 1994.
V. Klaić, Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća, 1. Zagreb 1980
(više izdanja); Kršćanstvo srednjovjekovne Bosne (radovi simpozija), Sarajevo 1991.;
35
Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do pada ovih zemalja pod
osmansku vlast, Sarajevo 1984 (prilozi N. Miletić i P. Anđelića); T. Macan, Povijest
hrvatskog naroda, Zagreb 1992.; F. Šišić, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara,
Zagreb 1925.

HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOM I KASNOM SREDNJEM VIJEKU
Sadržaj kolegija
Prije traženja bilo koje argumentacije postavljenih teza studenti će kroz povijesnu topografiju
i geostrategiju zemljopisnog položaja hrvatskih zemalja biti izvedeni na stvarnu, materijalnu
pozornicu povijesnih događanja. Istraživanja povijesti u prostoru i povijesti prostora sa svim
materijalnim svjedočanstvima bit će, dakle, prvo veliko poglavlje ovoga kolegija.
Središnji dio predavanja tumačit će problematiku povijesnih događanja, ali ne tek kao
kronologiju političkih promjena već kao posljedični slijed ostvarivanja političke vlasti,
gospodarskog stanja, djelovanja duhovne i civilizacijske kulture u nutarnjem ustroju
hrvatskoga srednjovjekovnoga ustroja i vanjskom okruženju europskih utjecaja. Neka
posebno značajna poglavlja političke i kulturne povijesti, primjerice: veliki hrvatski plemićki
rodovi u politici hrvatskih nacionalnih interesa, ili utjecaj srednjovjekovnih crkvenih redova
na društveni i kulturni razvoj hrvatskoga naroda i sl., bit će obrađivani opširnije i cjelovitije.
Obvezna literatura
N. Klaić, Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb, 1976.; S. Gunjača, Ispravci i
dopune starijoj hrvatskoj historiji, knj. i-iv, Zagreb, 1973-1978.; T. Raukar, Hrvatsko
srednjovjejkovlje, Zagreb, 1997.; F. Šišić, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, ur. J. Šidak,
Zagreb, 1962.
Preporučena literatura
F. Šanjek, Crkva i kršćanstvo u Hrvata. Srednji vijek, Zagreb,1993. i Kršćanstvo na
hrvatskom prostoru, Zagreb, 1991.


HRVATSKE ZEMLJE OD 16. DO KRAJA 18. STOLJEĆA
Sadržaj kolegija
Kolegij kronološki obuhvaća razdoblje od osmanlijskih osvajanja Hrvatskih prostora u 16.
stoljeću do modernizacijskih reformi Josipa II. Uz tumačenje navedene periodizacije najprije
je potrebno upoznati studente s događajnim okvirom i pojmovnim aparatom koji će poslužiti
kao polazište za daljnje spoznaje. Kako je u tom razdoblju hrvatski prostor bio razjedinjen
kroz različite političke, društvene i kulturne sustave (Banska Hrvatska, Vojna krajina,
mletačka Dalmacija, Dubrovnik, Istra i prostor pod osmanlijskom upravom), potrebno je
istaknuti i komparativno raščlaniti posebnosti društveno-kulturnog razvoja koje proizlaze iz te
podijeljenosti. Isto tako valja naznačiti i one događaje i procese koji su nadilazili političku i
prostornu razjedinjenost te koji su pridonosili stvaranju cjelovitog hrvatskog identiteta. Uže
tematske cjeline koje će biti razmatrane na kolegiju mogu se specificirati sljedećim
sadržajnim okvirom: politička podijeljenost hrvatskih zemalja u 16., 17. i 18. stoljeću, uprava
i društveno ustrojstvo na hrvatskom prostoru, demografska slika novovjekovne Hrvatske,
etničke i vjerske promjene u strukturi stanovništva, gospodarska obilježja ranog
novovjekovnog razdoblja, društvene elite i njihovo značenje, dinamika socijalnih odnosa,
modernizacijske reforme, urbani razvoj Hrvatske, kulturno stvaralaštvo u novovjekovnoj
Hrvatskoj, građanska kultura i kultura društvenih elita, kontinuitet i diskontinuitet u ranom
novom vijeku, kompleksnost historiografskog pojmovlja hrvatskog ranog novovjekovlja
(aposolutizam, refeudalizacija, prosvjetiteljstvo...).
Obvezna literatura
Adamček, Josip, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. do kraja XVII. stoljeća. (Zagreb,
1980).; Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća. (Zagreb, 1981), Gross,
Mirjana (ur.); Moačanin, Nenad, Turska Hrvatska. Hrvati pod vlašću Osmanskog Carstva do
1791. Preispitivanja. (Zagreb, 1999.).
Preporučena literatura
Historija naroda Jugoslavije II., (Zagreb, 1959.), odabrana poglavlja.

HRVATSKE ZEMLJE OD 19. STOLJEĆA DO 1914.
Sadržaj kolegija
Opće odrednice o hrvatskim zemljama prije početka inicijalne faze hrvatske nacionalne
integracije. Kulturno buđenje. Pitanje jezika. Hrvatske zemlje u vrijeme inicijalne faze
hrvatske nacionalne integracije (ilirski pokret). Razvoj nacionalne svijesti tijekom prve
polovice XIX. stoljeća i djelatnost preporoditelja. Strateški ustroj i djelovanje Hrvatskoga
sabora i razdoblje bana Josipa Jelačića. Prilike u Istri i Dalmaciji. Vrijeme Bachova
apsolutizma. Hrvatske zemlje tijekom središnje faze hrvatske nacionalne integracije (hrvatski
narodni preporod). Početak stranačkog života i demokratskih procesa u Monarhiji i hrvatskim
zemljama. Modernizacija Hrvatske. Hrvatsko stanovništvo, granice i županije. Austro-ugarska
nagodba. Hrvatsko-ugarska nagodba i njezine posljedice. „Hrvatska povećana“ – o integraciji,
sjedinjenju Vojne Granice (Vojne Hrvatske i Slavonije) s banskom Hrvatskom 1881. godine.
Prilike u Istri i Dalmaciji od 1860. do 1914. O prilikama među Hrvatima izvan banske
Hrvatske, Istre i Dalmacije. Gospodarske prilike potkraj XIX. st. i na početku XX. st. u
hrvatskim zemljama. Otpor Khuenovoj vladavini. O „četvrtom staležu“ u Hrvatskoj. Hrvatske
zemlje na početku XX. st. do Prvoga svjetskoga rata.
Obvezna literatura
Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskoga rata), Školska
knjiga, Zagreb, 2005.; Ivo Perić, Hrvatski državni sabor 1848.-2000., sv. I.-II, Zagreb, 2000.;
Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. stoljeća do početka 20. stoljeća, Zagreb, 1981.
Preporučena literatura
Nevio Šetić, O povezanosti Istre s ostalim hrvatskim zemljama. Naša Sloga 1870.-1915.,
Zagreb, 2005.; Franjo Šanjek, Kršćanstvo na hrvatskome prostoru, Zagreb, 1991.


POVIJEST CRKVE U SREDNJEM VIJEKU
Sadržaj kolegija
Određivanje pojavnog, ljudskoga u prošlosti Crkve, na temelju povijesnih vrela. Napor
usmjeren utvrđivanju kako je Crkva tijekom stoljeća neposredno izvršavala poslanje koje
proizlazi iz njezine ekleziološke naravi. Uvjetovanost tog djelovanja o općim povijesnim
zbivanjima i odraz njezinog djelovanja na tu opću povijest, napose kulturnu i religioznu.
Seminar: analiza tema kojima će studenti upoznati prijelaz iz jedne u drugu povijesnu epohu,
pojavu i značenje pojedinih pokreta unutar Crkve, značenje osobitih pokretača povijesnih
zbivanja. U seminaru studenti sudjeluju na sljedeći način: kratkim pismenim prilozima na
određenu temu, sudjelovanjem u raspravi te izradom seminarskog rada.
Obavezna literatura
August Franzen, Pregled povijesti Crkve. Kršćanska sadašnjost, Glas koncila, Zagreb, 1970;
Hubert Jedin, Crkveni sabori. Kratka povijest. Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1980; Slavko
Kovačić, Kršćanstvo i Crkva u staromu i srednjemu vijeku. Verbum, Split, 2004.
Preporučena literatura
Božo Goluža, Povijest Crkve, Mostar, 1998.; Hubert Jedin (ur.), Velika povijest Crkve, sv. II,
sv. III/1-2, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1971.-1995; Zvonimir Dugački i dr., Povijesni
atlas. Školska knjiga, Zagreb, 1975; Nada Klaić i dr., Historijski atlas, Učila, Zagreb, 1954.;
Tomislav Šagi-Bunić, Povijest kršćanske literature, sv. 1, Kršćanska sadašnjost, Zagreb,
1976; Guy Testas, Jean Testas, Inkvizicija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1982.

 

[Mrkalj]

Hrvatsko katolčiko sveučilište:
NASTAVNI PLAN I PROGRAM STUDIJA POVIJESTI

http://www.unicath.hr/images/stories/datoteke/studiji/povijest_preddiplomski_obvezni_opis.pdf

HRVATSKA HISTORIOGRAFIJA
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s različitim pristupima proučavanju povijesti u hrvatskoj historiografiji.

Sadržaj kolegija
U suvremenoj hrvatskoj historiografiji osjeća se prisutnost komunističkoga naslijeđa i novijih napora nakon osamostaljenja Hrvatske. Studenti će se upoznati s napetostima koje postoje u povjesničarskoj zajednici i s pokušajima da se oni prevladaju. Također će biti istaknuti noviji metodološki pristupi, koji se ne oslanjaju isključivo na političku povijest (povijest svakodnevice, kulturna povijest, ekonomska povijest i sl.).

Obvezna literatura
Antoljak, Hrvatska historiografija, Zagreb, 2004.

Preporučena literatura
Hrvatska historiografija XX. stoljeća, Institut Pilar, Zagreb 2005.

I za kraj šećer:
GLAGOLJICA I HRVATSKA ĆIRILICA
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznati studente s počecima slavenske pismenosti i najstarijim slavenskim tekstovima (kanonskim), kao i najstarijim slavenskim grafijama - glagoljicom i ćirilicom. Također je potrebno studente upoznati s počecima hrvatske pismenosti, odnosno ćirilometodskim razdobljem, i to na temelju očuvanih spomenika, od epigrafskih preko rukopisa do tiskanih glagoljskih izdanja. Cilj je kolegija upoznati studente s dva hrvatska pisma: glagoljicom i ćirilicom.

Sadržaj kolegija
Osnova programa obuhvaća proučavanje početaka hrvatske pismenosti ponikle na izravnome ćirilometodskome naslijeđu i tradiciji, i to na temelju očuvanih spomenika: epigrafskih (od 11. stoljeća), fragmenata (12. i 13. stoljeća), rukopisa - liturgijskih i neliturgijskih (druga polovica 14. do 16. stoljeća), tiskanih glagoljskih izdanja (od 1483.). Program obuhvaća upoznavanje studenata s hrvatskom ćirilicom, njezinim osobitostima, također i spomenicima, od kamenih do rukopisa.

Obvezna literatura (Hrobi, piši!)
E. Hercigonja. Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 2006.;
J. Hamm: Staroslavenska čitanka, Zagreb 1971.;
P. Bašić: Čitanka crkvenoslavenskog jezika, Zagreb 1999.

Preporučena literatura
S. Damjanović: Slovo iskona, Zagreb 2002.;
B. Zelić-Bućan: Bosančica ili hrvatska ćirilica u srednjoj Dalmaciji, Split 2000.;
V. Grubišić, Grafija hrvatske lapidarne ćirilice, Barcelona 1978.;
B. Fučić, Glagoljski natpisi, Zagreb 1982.;
E. Hercigonja: Srednjovjekovna književnost, Zagreb 1972.;
M. Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine I, II, III, IV, Sarajevo 1962 - 1970.

Hrobi već sve ima na polici!

 

[Mrkalj]

Ustaša Marko Perković kod pape

u Vatikanu Sveti Otac u općoj audijenciji primio cijelu obitelj Perković na rukoljub.

– Bio je to poseban osjećaj, teško ga je opisati. Kad sam zamolio da me papa Benedikt XVI. primi, rekli su mi da će primiti samo mene i suprugu Sandru, a poslije su nam dopustili da povedemo i djecu – prisjetio se susreta o kojem je dugo sanjao. Kako bi djeci lakše približili kome idu, on i supruga koja će uskoro roditi blizance objasnili su im da će upoznati Isusova brata.

 

[Mrkalj]

Glavna posledica odnosa crkava prema naciji, rekoste, jeste činjenica da su «kod Srba prve masovne organizacije bile političke partije, a kod katolika u susedstvu su to bile crkvene organizacije»?

Milorad Ekečić:

- U Hrvatskoj je crkva kasno počela sa učenjem kako je celo područje BiH hrvatski etnički prostor. Nisu političke stranke nego su katolički pokreti menjali etničku granicu hrvatskog naroda. Prvi nacionalni program Narodne stranke biskupa Štrosmajera i Račkog posle 1860, polazio je od toga da su Hrvati i Srbi jedan narod, a plemenske razlike dele geografski prostor po rekama Vrbas i Pliva. Tek od euharističkog kongresa u Zagrebu 1900. jasno se formuliše da je etnički prostor Hrvata do reke Drine na istoku. Kroatizacija stanovništva katoličke vere u Dalmaciji, BiH - istorijski kasni. Providur Dalmacije Đakomo Foskarini u izveštaju o stanju u Dalmaciji 1572. veli da u unutrašnjoj Dalmaciji ima više stanovnika „di fede serviana“ (srpske vere, prim.n), ali da ta zajednica stalno slabi, zbog nedostatka škola za sveštenike. Hrvatski istoričar i arheolog Grga Novak (1888 – 1978), u dva velika toma tih izveštaja 1964. i 1966. uvek u fusnotama napominje da nema stanovnika hrvatske nacionalnosti i svuda gde se tada u Dalmaciji pominju predstavljaju najamnike u venecijanskoj konjici.​

http://www.nspm.rs/kuda-ide-srbija/buducnost-gledamo-kroz-tamu.html?alphabet=l

 

[Mrkalj]

Da li je neko čuo za ovu Novakovu knjigu:

Viktor Novak: How Ivan Kukuljević-Sakcinski's diplomatarium "Monumenta Serbica" came into being and disappeared: (presented at the Meeting on 12-XI-1957), 1958 - 98 pages?

 

[Лекизан]

Da li je neko čuo za ovu Novakovu knjigu:

Viktor Novak: How Ivan Kukuljević-Sakcinski's diplomatarium "Monumenta Serbica" came into being and disappeared: (presented at the Meeting on 12-XI-1957), 1958 - 98 pages?

Knjige "Magnum Crimen" i "Hrvati u svetlu istorijske istine" autora Veliše Raičevića Psunjskog treba uvesti kao obaveznu literaturu u svim skolama.

Zna li neko nesto konkretno vezano za taj kongres?

 

[Molonlabe]

Slavene, u pitanju je bio projekat prvenstveno Beca dok su logistku davali vatikanci. Nisu glavni nosioci bili politicari vec svestenstvo.

Управо тако.

Католичка црква је изградила Хрвате као народ. Без ње не би постојали.

 

[Kor]

Steta sto je ova tema otisla u zaborav. Ona bi trebala da objasni genezu stvaranja danasnjih Hrvata kao politickog naroda. A upravo ovaj projekat je bio najveci uzrok kasnijih krvoprolica u XX veku. Da su kojim slucajem Srbi prihvatili da budu potcinjeni Vatikanu (odnosno Becu), Hrvati danas ne bi ni postojali ili bi postojali kao minorna manjina.

 

[Лекизан]

Ustaša Marko Perković kod pape

u Vatikanu Sveti Otac u općoj audijenciji primio cijelu obitelj Perković na rukoljub.

– Bio je to poseban osjećaj, teško ga je opisati. Kad sam zamolio da me papa Benedikt XVI. primi, rekli su mi da će primiti samo mene i suprugu Sandru, a poslije su nam dopustili da povedemo i djecu – prisjetio se susreta o kojem je dugo sanjao. Kako bi djeci lakše približili kome idu, on i supruga koja će uskoro roditi blizance objasnili su im da će upoznati Isusova brata.

Ma mene ovo vise i ne cudi,to mi ide jedno sa drugim,savrseno im se poklapaju stavovi.

"upoznati Isusova brata",papa je daleko od Isusa kao Marko Kraljevic od televizora u boji.

 

[Kor]

U Kraljevini Jugoslaviji Zavod sv. Jeronima i dalje je nosio ilirsko ime, a
povremeno se nazivao Jugoslavenskim. Bilo je pokušaja od strane
Katoličkog episkopata da se zavodu da hrvatsko ime. Konačno, poslije
posjete Josipa Broza Vatikanu, početkom aprila 1971. godine, papa Pavle
VI daje zavodu 22.7. naziv Hrvatski papinski zavod sv. Jeronima.

 

[Kor]

Papa Pije XII zvanično je proglasio 1940. hrvatskom jubilej-
skom godinom, sa trajanjem od 29.6.1940. do 29.6.1941.
Papa je dao poseban jubilejski oprost Hrvatima povodom
tzv. 1300. godišnjice pokrštenja Hrvata.

Zagrebačka
štampa je konstatirala da pismo Pape Pija XII predstavlja
značajan doprinos kojim je, specijalno za Hrvate, ustanov-
ljena izvanredna jubilarna godina. Hrvatska sveta godina
otvorena je, inače, na Petrovo 1940. u Đakovu, a svečanost
je trajala tri dana (od 26. do 28.6.). Svečani pontifikal
celebrirao je biskup Akšamović. Sarajevski nadbiskup Šarić
odredio je bogat program za Hrvate katolike tokom
jubilejske godine. U oktobru 1940. misionari su održali
misijske konferencije u sarajevskim župama. Na konferen-
cijama se uglavnom govorilo o mitološkim vezama Hrvata
sa Sv. Stolicom.

Početkom 1941. godine nadbiskup Ste-
pinac pohodio je Mariju Bistricu kojom prilikom je održao
govor posvećen vjeri i odanosti Hrvata kršćanstvu i naročito
svojoj nebeskoj kraljici.


Nacionalne vizije ustaške države i RKC-a bile su, potom, u
dobroj mjeri usklađene. Poslije stvaranja Nezavisne Države
Hrvatske (NDH) Krunoslav Draganović u oduševljenju
izjavljuje:
Ostvarili su se snovi njezinih najboljih sinova. Vitezovićeva
Croatia rediviva postala je djelom.