Sva patronimska prezimena na -as i na -ović srpskog su porekla

Pa kad su tvoji živili u drugačijem okruženju u kojem su stalna prezimena bila već debelo u uporabi, a od 18.st. i obavezna dok je u Srbiji to postalo sredinom 19.st.
Nisi reka da su Srbijanci dobili prezimena u 19-om vjeku, nego 'vi Srbi' aludirajući tako na sve Srbe. Srbi u BiH, Vojvodini, Crnoj Gori, Dalmaciji, Lici, Baniji i Kordunu su imali fiksna prezimena prije ili znatno prije 19-og vjeka. Srbi iz pomenutih regija su činili veliki procenat od ukupnog broja Srba.

Nisu sva fiksna prezimena u užoj Srbiji ustaljena u 19-om vjeku, ima i starijih.
 
@Ovi jedan @Škutor Kićo @Mrkalj @Frontiersman @Perperius @Zvonimir Božić @Slavan @Casual Observer @Zagor92
U Bukovici je u više sela Srba Šarića bilo do nedavno, još uvjek ima poneki zaostali. U tom kraju Srbi sa fiksnim prezimenom Šarić traju preko 400 godina. Poznato je da je Cvijan Šarić rođen na području Kistanja (Bukovica) oko 1620. godine. Gotovo je sigurno da on nije bio prvi Srbin sa prezimenom Šarić u tom kraju, već da su mu i preci bili Šarići.

Screenshot_20251202-125058.jpg

Screenshot_20251202-125553.jpg

Screenshot_20251202-125032.jpg
 
Nisi reka da su Srbijanci dobili prezimena u 19-om vjeku, nego 'vi Srbi' aludirajući tako na sve Srbe. Srbi u BiH, Vojvodini, Crnoj Gori, Dalmaciji, Lici, Baniji i Kordunu su imali fiksna prezimena prije ili znatno prije 19-og vjeka. Srbi iz pomenutih regija su činili veliki procenat od ukupnog broja Srba.

Nisu sva fiksna prezimena u užoj Srbiji ustaljena u 19-om vjeku, ima i starijih.
Kome sam ja podastirao dečansku Hrisovulju gde se jasno vide prezimena u 14. veku u Srbiji? Izgleda nikom.

Dečanska hrisovulja 1330:



I priložih jeklisijarha Vasilija Leondičevića sa njegovim selom Zerzevom, a međe su mu s Brestovcem kako bara ističe iz Drima i od bare na Ilijinu crkvu, do polovine luga, na Belocrkovski put.И приложи краљевство ми јеклисарха Василија Леондичевића и с јеговѣм селом Зерзевом. А међе му з Брѣстовцем како потече бара из Дрима, и од баре на Илијину цркьв, до половине луга на пут Бѣлоцрковски.
A međa s Posteljštacima je od Medveđega dola, kako ide Pločki put na Rajka Posteljštaka kuću i na Zasedalište i posred Gradišta u Drim i po onoj strani Drima na Cestan kako je Drim tekao pod Veliki breg.А с Постељштаки међа, од Медвѣђега дола, како греде Плочки пут на Рајка Постељштака кућу и на Засѣдалиште, и посрѣд Градишта у Дрим. и по оној странѣ Дрима, на Цѣстьн како је дрим текьл под Вели брѣг
Takođe i Prokopija Bogdanovića sa braćom i sa selom Paležima i sa svim međama u Brskovskoj župi.Такожде и Прокопија Богдановића с братјом, и с селом с Палежи, и с всѣми међами у Брсковској жупѣ.
I u Ljubovićkoj župi Marko Kostić s decom i sa selom Jablčnom, a Črni Vrh mu je zaselak. U Komštici da sebi kosi seno. Međa mu je od Đevčine kako put ide uz goru u Košutu, pa gore u Savin senokos.И у Љубовићкој жупѣ Марко Костић и с дѣцом и с селом Јаблчном, и Чрни му Врх заселје. У Комштици сѣно да си коси. А међа му од Ђевчине како пут греде уз гору у Кошуту, и горѣ у Савин сѣнокос.
Vlasi Ratiševci sa svojim međama; vlasi Sušičani sa svojim međama; vlasi Vardištani sa svojim međama; vlasi Lepčinovci sa svojim međama; vlasi Tudoričevci sa svojim međama.Власи Ратишевци и својими међами; власи Сушичане и својими међами; власи Вардиштане и својими међами; власи Лѣпчиновци и својими међами; власи Тудоричевци и својими међами.
A evo koji htedoše da budu sokalnici:

U Dečanima Krajislav i Mihoje; u Belegu Jaroslav Uvratičević; u Prapraćanima Predak i Preja Pavlović; u Istinićima Radoslav Bogdanović i Tul i Miroje Srdanović i Priboje Brajković; u Ljubolićima Mihoilo Dragoslaljić i Mirad Dragobratić; u Hrastovici Trošan i Mileša i Dragina i Brata; u Prilepima Vojko i Stanimir Negojević i Ozroje i Rajko zajedno s Vojihnom i Dragomil i Hranislav; u Babama Radomir Pribičić i Zoran; u Grmočelu Dobrovoj i Šiša i Demon i Tornik i Drajko Šapranović; u Čabiću Preljub Berojević, Pribac Hranetić, Miloš Toljenović, Dumica, Dobrčin Hrančić, Radoslav Štrbac, Bogoje Bratomiljić, Dragoman Hlečko, Gojimir, Ptulja Hranen, Bojko Budnić, Bujan s Predislavom, Bojko Dobrošević, Stajko Grupšić, Mirko sa zetom Vojilom, Budimir Britva; u Plavu u Velici Obrad Radinović, Pomen, Predoje, Hranislav; u Komaranima Radoslav, Andreja; u Trepči Luka; u Grnčarevu Raduj i Bogoje Bogutović i Radoslav Ljubslaljić; u Vrmoši Toloje i Hranota, Miljak; u Dobroj Reci Ljiljanović Smilj, Vitan Vilčić, Dobretko Đulić.
А се кто хте бити сокалници:

У Дѣчах Крајислав и Михоје; у Бѣлѣзѣ Јарослав Увратичевић; у Прапраћах Прѣдак и Прѣја Павловић; у Истинићих Радослав Богдановић и Тул и Мироје Срдановић и Прибоје Брајковић; у Љуболићих Михоило Драгослаљић и Мирад Драгобратић; у Храстовици Трошан и Милеша и Драгина и Брата; у Прилѣпѣх Бојко и Станимир Нѣгојевић и Озроје и Рајко с Војихном заједно и Драгомил и Хранислав; у Бабах Радомир Прибичић и Зоран; у Грмочелѣ Добровој и Шиша и Демон и Торник и Драјко Шапрановић; у Чабићи Прѣљуб Беројевић, Прибьц Хранетић, Милош Тољеновић, Думица. Добрчин Хранчић, Радослав Штрбьц, Богоје Братомиљић, Драгоман Хлѣчко, Гојимир, Птуља Хранен, Бојко Буднић, Бујан с Прѣдиславом, Бојко Доброшевић, Стајко Групшић, Мирко и зетем с Војилом, Будимир Бритва; у Плавѣ у Велицѣ Обрад Радиновић, Помен, Прѣдоје, Хранислав; у Комарах Радослав, Андрѣја; у Трѣпчи Лука. у Грнчаревѣ Радуј и Богоје Богутовић и Радослав Љубслаљић; у Врмоши. Толоје и Хранота, Миљак; у Доброј Рѣцѣ Љиљановић Смил, Витан Вилчић, Добретко Ђулић.
A ovo su mađupci:

u Velici Vladoje, Družoje, Dragojlo, Negoslav, Dragoš, Kotilko, Rajko, Đuroje, Stanko, Gradoje;

u Komaranima Radin Stajšić, Milosav, Miroje, Milovan, Milgost, Miloslav Maglić, Draja Dragović, Obradac, Draguj Srdanović, Đuroje Dobrić, Radetko Milojević, Rajko i brat mu Bogoje, Hranimir, Bogdan Krčelej.
А се мађупци:

у Велицѣ Владоје, Дружоје, Драгојло, Нѣгослав, Драгош, Котилко, Рајко, Ђуроје, Станко, Градоје;

у Комарах Радин Стајшић, Милослав, Мироје, Милован, Милгост, Милослав Мьглић, Драја Драговић, Обрадьц, Драгуј Срдановић, Ђуроје Добрић, Радетко Милојевић, Рајко и брат му Богоје, Хранимир, Богдан Крчелѣј.
Altinjanin Zaharija i Mihal stanuju u Pilotu i Nikiti i ostavismo ih da daju crkvi svile: Zaharija četiri hiljade, a Mihalj dve hiljade godišnje.Сѣди Алтињанин Захарија и Михаљ у Пилотѣ у Никитѣ и остависмо их, а да давају цркви свиле: за всако годиште Захарија 4 тисуће, а Михаљ 2 тисући.
Postavi iguman Arsenije Miloša Bratoslaljića s njegovim rodom u Trnavi da čuvaju zabran.Посади игумен Арсѣније Милоша Братослаљића и с родом у Трнавѣ да забѣла бљуде.
 
Nisi reka da su Srbijanci dobili prezimena u 19-om vjeku, nego 'vi Srbi' aludirajući tako na sve Srbe. Srbi u BiH, Vojvodini, Crnoj Gori, Dalmaciji, Lici, Baniji i Kordunu su imali fiksna prezimena prije ili znatno prije 19-og vjeka. Srbi iz pomenutih regija su činili veliki procenat od ukupnog broja Srba.

Nisu sva fiksna prezimena u užoj Srbiji ustaljena u 19-om vjeku, ima i starijih.
Valjda si dosad moga primjetit da ja, za razliku od tebe jel, ne radin nikakvu razliku među Srbima pa tako nikad jedne nisam nazva Srbima, a druge Srbijancima. Vi ste meni svi isti i sve vas jednako ne volin :kafa:

To šta su Srbi van Srbije počeli ranije nosit prezimena samo govori u kakvom je stanju bila Srbija, a to i je neka poanta naših rasprava tj. nadjebavanja. Nama čak ide u korist da su Srbi u Hrvatskoj znatno ranije počeli koristit stalna prezimena jer samo dodatno ukazuje u kakvom su oni okruženju živili, a u kakvom ti tvoji "Srbijanci" kako ih nazivaš.

PS i jesu li Hrvati koji tamo žive onda Hrvatijanci? :think:
 
@Ovi jedan @Škutor Kićo @Mrkalj @Frontiersman @Perperius @Zvonimir Božić @Slavan @Casual Observer @Zagor92
U Bukovici je u više sela Srba Šarića bilo do nedavno, još uvjek ima poneki zaostali. U tom kraju Srbi sa fiksnim prezimenom Šarić traju preko 400 godina. Poznato je da je Cvijan Šarić rođen na području Kistanja (Bukovica) oko 1620. godine. Gotovo je sigurno da on nije bio prvi Srbin sa prezimenom Šarić u tom kraju, već da su mu i preci bili Šarići.

Pogledajte prilog 1826776
Pogledajte prilog 1826777
Pogledajte prilog 1826778
Još jedan primjer viševjekovnog kontinuiteta prezimena dalmatinskih Srba na istom užem prostoru ili bukvalno u istom mjestu kao što je ovaj primjer - Končarevići iz Karina.

Screenshot_20251202-130749.jpg


Screenshot_20251202-131006.jpg

Screenshot_20251202-131547.jpg

@Ovi jedan @Mrkalj @Perperius
 
Kome sam ja podastirao dečansku Hrisovulju gde se jasno vide prezimena u 14. veku u Srbiji? Izgleda nikom.

Dečanska hrisovulja 1330:



I priložih jeklisijarha Vasilija Leondičevića sa njegovim selom Zerzevom, a međe su mu s Brestovcem kako bara ističe iz Drima i od bare na Ilijinu crkvu, do polovine luga, na Belocrkovski put.И приложи краљевство ми јеклисарха Василија Леондичевића и с јеговѣм селом Зерзевом. А међе му з Брѣстовцем како потече бара из Дрима, и од баре на Илијину цркьв, до половине луга на пут Бѣлоцрковски.
A međa s Posteljštacima je od Medveđega dola, kako ide Pločki put na Rajka Posteljštaka kuću i na Zasedalište i posred Gradišta u Drim i po onoj strani Drima na Cestan kako je Drim tekao pod Veliki breg.А с Постељштаки међа, од Медвѣђега дола, како греде Плочки пут на Рајка Постељштака кућу и на Засѣдалиште, и посрѣд Градишта у Дрим. и по оној странѣ Дрима, на Цѣстьн како је дрим текьл под Вели брѣг
Takođe i Prokopija Bogdanovića sa braćom i sa selom Paležima i sa svim međama u Brskovskoj župi.Такожде и Прокопија Богдановића с братјом, и с селом с Палежи, и с всѣми међами у Брсковској жупѣ.
I u Ljubovićkoj župi Marko Kostić s decom i sa selom Jablčnom, a Črni Vrh mu je zaselak. U Komštici da sebi kosi seno. Međa mu je od Đevčine kako put ide uz goru u Košutu, pa gore u Savin senokos.И у Љубовићкој жупѣ Марко Костић и с дѣцом и с селом Јаблчном, и Чрни му Врх заселје. У Комштици сѣно да си коси. А међа му од Ђевчине како пут греде уз гору у Кошуту, и горѣ у Савин сѣнокос.
Vlasi Ratiševci sa svojim međama; vlasi Sušičani sa svojim međama; vlasi Vardištani sa svojim međama; vlasi Lepčinovci sa svojim međama; vlasi Tudoričevci sa svojim međama.Власи Ратишевци и својими међами; власи Сушичане и својими међами; власи Вардиштане и својими међами; власи Лѣпчиновци и својими међами; власи Тудоричевци и својими међами.
A evo koji htedoše da budu sokalnici:

U Dečanima Krajislav i Mihoje; u Belegu Jaroslav Uvratičević; u Prapraćanima Predak i Preja Pavlović; u Istinićima Radoslav Bogdanović i Tul i Miroje Srdanović i Priboje Brajković; u Ljubolićima Mihoilo Dragoslaljić i Mirad Dragobratić; u Hrastovici Trošan i Mileša i Dragina i Brata; u Prilepima Vojko i Stanimir Negojević i Ozroje i Rajko zajedno s Vojihnom i Dragomil i Hranislav; u Babama Radomir Pribičić i Zoran; u Grmočelu Dobrovoj i Šiša i Demon i Tornik i Drajko Šapranović; u Čabiću Preljub Berojević, Pribac Hranetić, Miloš Toljenović, Dumica, Dobrčin Hrančić, Radoslav Štrbac, Bogoje Bratomiljić, Dragoman Hlečko, Gojimir, Ptulja Hranen, Bojko Budnić, Bujan s Predislavom, Bojko Dobrošević, Stajko Grupšić, Mirko sa zetom Vojilom, Budimir Britva; u Plavu u Velici Obrad Radinović, Pomen, Predoje, Hranislav; u Komaranima Radoslav, Andreja; u Trepči Luka; u Grnčarevu Raduj i Bogoje Bogutović i Radoslav Ljubslaljić; u Vrmoši Toloje i Hranota, Miljak; u Dobroj Reci Ljiljanović Smilj, Vitan Vilčić, Dobretko Đulić.
А се кто хте бити сокалници:

У Дѣчах Крајислав и Михоје; у Бѣлѣзѣ Јарослав Увратичевић; у Прапраћах Прѣдак и Прѣја Павловић; у Истинићих Радослав Богдановић и Тул и Мироје Срдановић и Прибоје Брајковић; у Љуболићих Михоило Драгослаљић и Мирад Драгобратић; у Храстовици Трошан и Милеша и Драгина и Брата; у Прилѣпѣх Бојко и Станимир Нѣгојевић и Озроје и Рајко с Војихном заједно и Драгомил и Хранислав; у Бабах Радомир Прибичић и Зоран; у Грмочелѣ Добровој и Шиша и Демон и Торник и Драјко Шапрановић; у Чабићи Прѣљуб Беројевић, Прибьц Хранетић, Милош Тољеновић, Думица. Добрчин Хранчић, Радослав Штрбьц, Богоје Братомиљић, Драгоман Хлѣчко, Гојимир, Птуља Хранен, Бојко Буднић, Бујан с Прѣдиславом, Бојко Доброшевић, Стајко Групшић, Мирко и зетем с Војилом, Будимир Бритва; у Плавѣ у Велицѣ Обрад Радиновић, Помен, Прѣдоје, Хранислав; у Комарах Радослав, Андрѣја; у Трѣпчи Лука. у Грнчаревѣ Радуј и Богоје Богутовић и Радослав Љубслаљић; у Врмоши. Толоје и Хранота, Миљак; у Доброј Рѣцѣ Љиљановић Смил, Витан Вилчић, Добретко Ђулић.
A ovo su mađupci:

u Velici Vladoje, Družoje, Dragojlo, Negoslav, Dragoš, Kotilko, Rajko, Đuroje, Stanko, Gradoje;

u Komaranima Radin Stajšić, Milosav, Miroje, Milovan, Milgost, Miloslav Maglić, Draja Dragović, Obradac, Draguj Srdanović, Đuroje Dobrić, Radetko Milojević, Rajko i brat mu Bogoje, Hranimir, Bogdan Krčelej.
А се мађупци:

у Велицѣ Владоје, Дружоје, Драгојло, Нѣгослав, Драгош, Котилко, Рајко, Ђуроје, Станко, Градоје;

у Комарах Радин Стајшић, Милослав, Мироје, Милован, Милгост, Милослав Мьглић, Драја Драговић, Обрадьц, Драгуј Срдановић, Ђуроје Добрић, Радетко Милојевић, Рајко и брат му Богоје, Хранимир, Богдан Крчелѣј.
Altinjanin Zaharija i Mihal stanuju u Pilotu i Nikiti i ostavismo ih da daju crkvi svile: Zaharija četiri hiljade, a Mihalj dve hiljade godišnje.Сѣди Алтињанин Захарија и Михаљ у Пилотѣ у Никитѣ и остависмо их, а да давају цркви свиле: за всако годиште Захарија 4 тисуће, а Михаљ 2 тисући.
Postavi iguman Arsenije Miloša Bratoslaljića s njegovim rodom u Trnavi da čuvaju zabran.Посади игумен Арсѣније Милоша Братослаљића и с родом у Трнавѣ да забѣла бљуде.

To nisu prezimena i to čak vaši otvoreno priznaju pa ti vidi ko koga laže ;)



"Srpska prezimena su najčešće nastajala po imenu oca, dosta je i onih koji su vezana za zanimanja, lične osobine, mesto porekla, pleme iz kojeg potiču.

Uzimanje prezimena potpuno se ukorenilo u srpskom narodu tek u 18. veku. Do tog perioda, prošlo se kroz nekoliko faza. Najpre prezimena nije ni bilo. Umesto prezimena kod Srba je bilo rasprostranjeno da uz ime dodaju naziv plemena iz kojeg potiču. Kasnije su se počeli koristiti tzv. patronimi, izvedeni iz imena očeva – od Petra su nastali Petrovići, od Nikole Nikolići, od Jovana Jovanovići…

Malo je poznato da je jedan Miloš Obrenović zapravo rođen kao Miloš Teodorović, a da je 1810. odlučio da uzme prezime po imenu prvog supruga svoje majke Obrena."

https://www.poreklo.rs/2012/01/31/kako-su-nastala-prezimena/comment-page-33/?script=lat


"Ime koje nosimo je znak, a prezime je obeležje familije koju nasleđujemo i nosimo kroz čitav život. Od kada kod Srba datiraju prezimena i kada su ona uvedena kao vid identifikacije? Ko je i zašto davao Srbima prezimena?

Prezime je za Srbe uvek bilo "porodično ime", ono koje pokazuje poreklo, pripadnost i nekog dalekog pretka od koga neki ljudi danas vode poreklo. Do druge polovine 19. veka dešavalo se da u jednoj kući tri generacije imaju različita prezimena, jer je većina stanovništva nosila prezime po imenu oca i menjala su se kroz generacije. Danas kod nas postoji nekoliko hiljada prezimena, a najčešća su Jovanović, Petrović, Nikolić, Ilić, Đorđević, Pavlović i Živković."

https://www.rtv.rs/sr_lat/drustvo/kako-su-nastajala-srpska-prezimena_1179542.html
 
To nisu prezimena i to čak vaši otvoreno priznaju pa ti vidi ko koga laže ;)



"Srpska prezimena su najčešće nastajala po imenu oca, dosta je i onih koji su vezana za zanimanja, lične osobine, mesto porekla, pleme iz kojeg potiču.

Uzimanje prezimena potpuno se ukorenilo u srpskom narodu tek u 18. veku. Do tog perioda, prošlo se kroz nekoliko faza. Najpre prezimena nije ni bilo. Umesto prezimena kod Srba je bilo rasprostranjeno da uz ime dodaju naziv plemena iz kojeg potiču. Kasnije su se počeli koristiti tzv. patronimi, izvedeni iz imena očeva – od Petra su nastali Petrovići, od Nikole Nikolići, od Jovana Jovanovići…

Malo je poznato da je jedan Miloš Obrenović zapravo rođen kao Miloš Teodorović, a da je 1810. odlučio da uzme prezime po imenu prvog supruga svoje majke Obrena."

https://www.poreklo.rs/2012/01/31/kako-su-nastala-prezimena/comment-page-33/?script=lat


"Ime koje nosimo je znak, a prezime je obeležje familije koju nasleđujemo i nosimo kroz čitav život. Od kada kod Srba datiraju prezimena i kada su ona uvedena kao vid identifikacije? Ko je i zašto davao Srbima prezimena?

Prezime je za Srbe uvek bilo "porodično ime", ono koje pokazuje poreklo, pripadnost i nekog dalekog pretka od koga neki ljudi danas vode poreklo. Do druge polovine 19. veka dešavalo se da u jednoj kući tri generacije imaju različita prezimena, jer je većina stanovništva nosila prezime po imenu oca i menjala su se kroz generacije. Danas kod nas postoji nekoliko hiljada prezimena, a najčešća su Jovanović, Petrović, Nikolić, Ilić, Đorđević, Pavlović i Živković."

https://www.rtv.rs/sr_lat/drustvo/kako-su-nastajala-srpska-prezimena_1179542.html
Obiđi me.
 
To nisu prezimena i to čak vaši otvoreno priznaju pa ti vidi ko koga laže ;)



"Srpska prezimena su najčešće nastajala po imenu oca, dosta je i onih koji su vezana za zanimanja, lične osobine, mesto porekla, pleme iz kojeg potiču.

Uzimanje prezimena potpuno se ukorenilo u srpskom narodu tek u 18. veku. Do tog perioda, prošlo se kroz nekoliko faza. Najpre prezimena nije ni bilo. Umesto prezimena kod Srba je bilo rasprostranjeno da uz ime dodaju naziv plemena iz kojeg potiču. Kasnije su se počeli koristiti tzv. patronimi, izvedeni iz imena očeva – od Petra su nastali Petrovići, od Nikole Nikolići, od Jovana Jovanovići…

Malo je poznato da je jedan Miloš Obrenović zapravo rođen kao Miloš Teodorović, a da je 1810. odlučio da uzme prezime po imenu prvog supruga svoje majke Obrena."

https://www.poreklo.rs/2012/01/31/kako-su-nastala-prezimena/comment-page-33/?script=lat


"Ime koje nosimo je znak, a prezime je obeležje familije koju nasleđujemo i nosimo kroz čitav život. Od kada kod Srba datiraju prezimena i kada su ona uvedena kao vid identifikacije? Ko je i zašto davao Srbima prezimena?

Prezime je za Srbe uvek bilo "porodično ime", ono koje pokazuje poreklo, pripadnost i nekog dalekog pretka od koga neki ljudi danas vode poreklo. Do druge polovine 19. veka dešavalo se da u jednoj kući tri generacije imaju različita prezimena, jer je većina stanovništva nosila prezime po imenu oca i menjala su se kroz generacije. Danas kod nas postoji nekoliko hiljada prezimena, a najčešća su Jovanović, Petrović, Nikolić, Ilić, Đorđević, Pavlović i Živković."

https://www.rtv.rs/sr_lat/drustvo/kako-su-nastajala-srpska-prezimena_1179542.html
Dorde petrovic po imenu oca, a bio najslavniji covik u narodu. Patronimi su im bili cesti do 19 st
 
Nisam ti ja kriv šta živiš u nekim svojim iluzijama jer vidimo iz priloženog da se čak i vaši slažu sa mnom da su Srbi usvojili prezimena tek prije koje stoljeće pa tako ni ono iz Dečanske hrisovulje nisu prezimena već nešto sasvim drugo.

A ako sam dobro primjetia ne spominju ni Krišnine Hercegovce, Ličane, Dalmatince itd. šta oće reć da ih ni oni ne računaju pod Srbe (bar ne u ovom smislu o kojem pričamo), a ja sam radi toga ispa svakaki po njemu.
 
A ako sam dobro primjetia ne spominju ni Krišnine Hercegovce, Ličane, Dalmatince itd. šta oće reć da ih ni oni ne računaju pod Srbe (bar ne u ovom smislu o kojem pričamo), a ja sam radi toga ispa svakaki po njemu.
Pravoslavni Hercegovci, Ličani i Dalmatinci su bili i ostali Srbi. Ko drukčije kaže; kleveće, troluje i laže.
 
Kako Slovenci ne znaju da su Slavonija i Zagorje bili prepuni Slovenaca koje smo pohrvatili? :think:
Pa ko kaze da ne znaju?

Na koncu i genetska slika Zagorja i Slavonije pokazuje da su tamošnji Slaveni
Genetska, anrttropoloska i jezicna slika Zagorja pokazuje jasnu podudarnost sa Slovencima. Sto se tice danasnje Slavonije slika je porpuno drugacija.

PS već ti rekoh da smo stalna prezimena imali prije provale Osmanlija
Izleda onda da su ovi Horvati zaboravili ta svoja prezimena kad su preplivali Kupu, pa prihvatili svi udjuture prezime Horvat?

za razliku od vas koji ste ih usvojili tek u 19.st. kad ste se probudili nakon pesto godina sna.
ziiijeeev..... dosadna lupetanja koja nemaju veze sa zdravim mozgom
 
Pa ko kaze da ne znaju?
Nisam nikad vidia da smatraju Slavoniju svojom zemljom, a Slavonce dijelom svog naroda :np:

Naravno ne računam pojedince već generalno na stav njihove politike i šta je još bitnije povjesničara.

Genetska, anrttropoloska i jezicna slika Zagorja pokazuje jasnu podudarnost sa Slovencima. Sto se tice danasnje Slavonije slika je porpuno drugacija.
Naravno da su Zagorci i Slovenci srodni jer su potekli s istog mista i kroz cilu povijest žive jedni do drugih da ih pri tom ne dili Kineski zid.

Izleda onda da su ovi Horvati zaboravili ta svoja prezimena kad su preplivali Kupu, pa prihvatili svi udjuture prezime Horvat?
To su potomci Bijelih Hrvata koji su u Mađarskoj, Slovačkoj i Poljskoj živili već od ranije i zbog toga su neki od njih uzimali ili dobivali to prezime. Linka sam ti podatak da se u Poljskoj javlja već od 14.st. šta je znatno prije dolaska Osmanlija na ove prostore, a isto je i na prostoru Ugarske di se navodno javlja već u 10.-11.st., a prvi dokumentirani zapis potječe iz 12.st.

Povijest prezimena Horváth

"Prezime Horvath je mađarskog podrijetla, izvedeno od slavenske riječi "Hrvat". Vjeruje se da se pojavilo u 9. ili 10. stoljeću tijekom mađarske migracije u Karpatski bazen.

Ime Horvath isprva se odnosilo na pojedince hrvatskog podrijetla koji su se naselili u Kraljevini Ugarskoj. Najraniji poznati zapis imena datira iz 1138. godine, kada se pojavilo u Várad Regestrumu, drevnom mađarskom rukopisu.


U 13. stoljeću, obitelj Horvath bila je među plemićkim obiteljima koje su primile zemljišne dodjele od ugarskog kralja Bele IV. za svoju vojnu službu protiv mongolske invazije. To sugerira povezanost prezimena s plemstvom i vojnom vještinom tijekom tog doba.

Jedan od najranijih značajnih pojedinaca s prezimenom Horvath bio je Gergely Horvath (1490.-1552.), mađarski katolički klerik i povjesničar koji je služio kao veszprémski biskup. Njegovo najpoznatije djelo, "Rerum Hungaricarum Decades", kroničarilo je povijest Mađarske od 10. do 16. stoljeća."


ziiijeeev..... dosadna lupetanja koja nemaju veze sa zdravim mozgom
Kako nemaju ako i vaši smatraju da niste imali ustaljena prezimena sve do 19.st.?

"Prezime je za Srbe uvek bilo "porodično ime", ono koje pokazuje poreklo, pripadnost i nekog dalekog pretka od koga neki ljudi danas vode poreklo. Do druge polovine 19. veka dešavalo se da u jednoj kući tri generacije imaju različita prezimena, jer je većina stanovništva nosila prezime po imenu oca i menjala su se kroz generacije. Danas kod nas postoji nekoliko hiljada prezimena, a najčešća su Jovanović, Petrović, Nikolić, Ilić, Đorđević, Pavlović i Živković."

https://www.rtv.rs/sr_lat/drustvo/kako-su-nastajala-srpska-prezimena_1179542.html
 
Srbo-Sloveni su asimilirali Vlahe još u srednjem vjeku, isto kao i Hrvato-Sloveni. Raščlanjivati današnje Srbe ili Hrvate na Slovene i Vlahe je besmisleno pa i nemoguće. Svaki cigli Srbin i svaki cigli Hrvat u sebi ima i slovenskih i vlaških gena.
Mislim da je bilo Vlaha itekako i nakon srednjeg vijeka, a koji su se do danas stopili među Hrvate, Srbe i druge okolne narode.
 
Srbo-Sloveni su asimilirali Vlahe još u srednjem vjeku, isto kao i Hrvato-Sloveni. Raščlanjivati današnje Srbe ili Hrvate na Slovene i Vlahe je besmisleno pa i nemoguće. Svaki cigli Srbin i svaki cigli Hrvat u sebi ima i slovenskih i vlaških gena.
Nije tačno. Slovenski Vlasi su jezički asimilirali pridošle Slovene sa severa čiji se jezik potpuno topio u dodiru sa snažnim i otpornim, neprestano samoinovirajućim vlaškim idiomom. Drugo ime za slovenske Vlahe je - Srbi.
 
Pa potomci Ilirskih plemena koji su obitavali po cilom Balkanu (i šire) i koji su živili nomadskim načinom života. S tim šta je bilo itekako Slavena koji su živili tim istim načinom života kako podno Karpata tako i u novoj domovini po dolasku pa tako i Srba.
Zašto onda nema pet poštenih reči tog starog ilirskog jezika u vokabularu tih potomaka?
 
Zašto onda nema pet poštenih reči tog starog ilirskog jezika u vokabularu tih potomaka?
Jer su Slaveni činili veliku većinu na ovom prostoru i s vrimenom smo ih "slavenizirali" pa danas nema tragova njihovih riči. Nema nešto previše ni od Latina koji su živili po gradovima i bili pismeniji od velike većine Slavena pa su opet kroz stoljeća prihvatili naše jezike.

Moguće da je njihove ostavštine u današnjem govoru nešto više šta bi i bilo logično na položaj njih i Vlaha u zaleđu koji nisu imali kako ostavit pisane tragove svog govora. Al vjerovatno se mogu nać u nekim toponimima i slično.

A ako se ne varam suprotno se dogodilo u Albaniji ili na Kosovu di je većinsko stanovništvo bilo sačinjeno baš od tih potomaka Ilira(moguće i Traćana ili koga već nisam ulazia u njihovu etnogenezu) koji su pridošle Slavene asimilirali, al opet danas pronalazimo tragove Slavena na tom području baš u vidu toponima ili kakvih drugih imena/naziva u kojima se primjeti slavenski trag.
 

Back
Top