Sva patronimska prezimena na -as i na -ović srpskog su porekla

[Ovi jedan]

Kako objašnjavaš o da Južni Sloveni nemaju nijednu albansku reč, a Albanci imaju na hiljade južnoslovenskih reči?

Spojler: Odgovor

Zato što Albanci, otkad su u 11. veku došli na Balkan, neprestano asimiluju domaće Slovene. Sloveni zadržavaju deo svog vokabulara i on tako postaje deo albanskog jezika. Suprotan proces en masse nije evidentiran.

https://www.google.com/search?q=scr...MC44uAfICcIHBTEuMC44yAcp&sclient=gws-wiz-serp

Na kraju rečnika, u indeksu, od strane 648 do 668 Orjol navodi oko 2100 slovenskih reči gde se u rečniku nalaze.

Ček tebi je čudno šta u Albanskom rječniku postoji čak 2100 slavenskih riči iako žive uz Slavene priko iljadu godina, a neke od njih su asimilirali u svoj narod koji su im tako dodatno približili taj jezik i usput obogatili vokabular? Bilo bi čudno da nisu ništa usvojili

Da ne govorim kako je svaki jezik prepun tuđica pa ne vidim zašto bi albanski bia iznimka, a obzirom da ih je 10 puta manje nego Slavena, i nemaju nama blisku kulturu, nije čudno da će oni teže(i s manje uspjeha) nametnit svoj jezik nama. Pa nisu ni Talijani od nas pokupili bogzna koliko riči ili izraza, ili Turci od vas, dok mi jesmo šta opet ne znači da nemamo svoje izraze za te riči ili vi svoje. A isto važi i za Albance jer virujem da za veliku većinu slavenskih riči imaju neki svoj izraz, a to šta znaju i koriste neke slavenske je nešto najnormalnije.

Ako sam još nešto propustia ispravi me, al tako ja otrprilike vidim kako stoje stvari bar ovako laički

 

[Mrkalj]

Ček tebi je čudno šta u Albanskom rječniku postoji čak 2100 slavenskih riči iako žive uz Slavene priko iljadu godina,

Genije, rekao sam lepo da objasniš kako to da proces nije recipročan.

 

[Škutor Kićo]

osim toga, kaki su to sad stokavci iz turopolja

Di san to reka?

Dubrovacka knjizevnost cakavska?
Ne bu to bas tak bilo. No, no.....

Nisi mi odgovorio na pitanje koji srbi koriste one cakavizme

agramerska (oliti danas zagrebacka) gospoda su si sprehali njemacki i latinski

BOlje to od crkvenoslavenskog na arabici

hmmm, da li je bas tak?

Slobodno navedi izvore di se spominju kao spovenci jer 1835 vuk pise da se hrvati kod zagreba i varazdina ne zovu slovencima pa ti gledaj

 

[mirrko]

Ne zanima me GPT odgovor nego lieratura i radovi koje će to potkrijepit ako već tvrdiš tako nešto.

ah dusica draga, ne zanima te GPT odgovor.

Iako je u tome odgovoru uputa za autore i literaturu.
Nego valjda bi ja treba da ti skupin njihove knjuzurine i posaljen na kucnu adresu?

Ne znam koliko ti je poznato, al Hrvatska svo vrime postojanja Osmanlijskog Carstva i njihova boravka na Balkanu nikad nije u potpunosti pala pod njihovu vlast iako je gubila komad po komad svoje zemlje i masovne odjeve i pogibelji stanovništva, financijsku štetu itd.

nije, jer je bila pod austrijskom i ugarskom vlascu.

Nije se Hrvatsku zalud tituliralo "predziđem kršćansta" za razliku od vas koji ste pali u dvi bitke, a ismijavat naše izbjeglice dok su vaši isto tako bižali svakud po Europi(pa i kod nas) je baš otužno. Jesi svjestan kakve gluposti pišeš??

"predziđem kršćansta"..... vauuuu.........a mi pali u dvi bitke......ma nek si ti nama reka...

ali ne znam sta ja i koga ismijavam, ja samo navodim cinjenice, a koje su poznate iz literature.....
ili smatras da je ismijavanje sta kazem da te izbjeglice vjerojatno prethodno nisu imali prezimena, pa su zato svi udjuture dobili prezime Horvat?
Pa sta je tu ismijavanje? Pa ne moraju svi imati prezimena, nije to nikakva sramota.

Pa ima veze jer su upravo to prognani Hrvati od strane Osmanlija za koje ti tvrdiš da su dobili prezime Horvat kad su se nastanili po Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj.

Kako među svim tim prognanicima nema ni jednog jedinog Horvata?

Pa ti s prezimenima su valjda imali vec svoja prezimena, pa im onda nisu trebala nova?
Iako, sad si mislin, s obzirom da su imali prezimena, onda je navjerojatnije da to i nisu hrvati, nego katolicki vlaji?

 

[Mrkalj]

Pogledajte prilog 1821861
Pogledajte prilog 1821859
Pogledajte prilog 1821857
Iznad je dopisano Omer-paša Latas.
Mihailo Latas;
Otac mladinca - Sofronije, mati Manda.
Žitelji u Ogulinu.

Malo sam pospajao frejmove sa filma.

 

[Ovi jedan]

Genije, rekao sam lepo da objasniš kako to da proces nije recipročan.

Pa objasnia sam ti u tom postu kojeg si citira, al si ga iz nekog razloga skratia pa se ne vidi šta sam napisa. Ne kažem da sam u pravu, al trenutno nemam bolje/pametnije objašnjenje

 

[mirrko]

Di san to reka?

Škutor Kićo:

sigurno je neki turopoljski dijalekt na metar od stokavskog slicniji slovenskon u klagenfurtu

Nisi mi odgovorio na pitanje koji srbi koriste one cakavizme

evo ja i moj babo, i kaj nam pak morete?

BOlje to od crkvenoslavenskog na arabici

aiiii, sad se vec samaramo? ni manje ni vise nego na arabici?

Slobodno navedi izvore di se spominju kao spovenci jer 1835 vuk pise da se hrvati kod zagreba i varazdina ne zovu slovencima pa ti gledaj

„Slovinje“ i „Slovinci“ = etnički naziv za Hrvate kajkavce u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (10.–16. st.)

U tom razdoblju na prostoru Zagrebačke biskupije, Varaždina, Turopolja, Zagorja, Međimurja i dijela Slavonije stanovnici sebe NE nazivaju:

„Hrvati“

„Kajkavci“ (to je novovjekovna lingvistička oznaka)

nego upravo:

Slovinje / Slovinci / Sloveni / Slovinjci

Ovo je potvrđeno u brojnim ispravama, zapisnicima, modruškom i zagrebačkom kaptolu, srednjovjekovnim poveljama i kasnijoj humanističkoj literaturi.

Dokazi iz izvora 12.–16. stoljeća
1) Zagrebačka biskupija (11. st.)

Prvi zagrebački kanonici se u latinskim dokumentima nazivaju:

Sclavini

Sclavi

Slovini

što se odnosi na lokalno slovinsko stanovništvo.

2) Turopoljski plemići (13.–15. st.)

U ispravama sami sebe nazivaju:

nobiles Sclavones

Slovinci plemeniti

3) 15.–16. st. – kajkavski pisci (Trubarov krug, Vramec, Habdelić)

Upotrebljavaju:

slovinski jezik

slovinski narod

i pod time misle stanovnike kajkavskog područja, a ne sve Slavene.

4) Povijesni termin „Slovinje“

U starim dokumentima Slovinje često znači zemlja Slovinaca = prostor Zagrebačke županije + Zagorje + dio Slavonije.

Kronika : vezda znovich zpravliena kratka szlouenzkim iezikom po D. Antolu pope Vramcze kanouniku zagrebechkom​

1. PDF datoteka (11 MB)
1. TXT datoteka (165 kB)

 

[Mrkalj]

Pa nisu ni Talijani od nas pokupili bogzna koliko riči ili izraza, ili Turci od vas, dok mi jesmo šta opet ne znači da nemamo svoje izraze za te riči ili vi svoje. A isto važi i za Albance jer virujem da za veliku većinu slavenskih riči imaju neki svoj izraz, a to šta znaju i koriste neke slavenske je nešto najnormalnije.

To možeš da tvrdiš samo ako si vernik zvanične istoriografije po kojoj su sloveni došli tek u 7. veku, pa su latinske (dakle i italijanske) reči koje su zajedničke sa slovenskim jezicima isključivo zajednički potomci (kognati) proto indoevropskih reči.

Npr. imali smo do sada nekoliko reči koje upućuju na slovenski iskon i preuzimanje u romanski, grčki i germanski jezik, a ne obrnuto kako se smatra u psudolingvistici koja je na snazi. To su bile sledeće reči:

• RODA (roditi) - ardea "čaplja";
• JARO (Jahr, year) "godina" tj. "leto", up. sa jarko, jarost, razjariti, jarac;
• POGAN, lat. paganus : pogan, govno (nečist, prljavština) u značenju prostog naroda, pučana;
• VINO, lat. vino : vina, (sa)vinuti u značenju vinove loze (loza, takođe od laziti, puzati, plaziti);
• VENAC, viktor od vincere od venac (vinac ikavski) od viti;
• RAT, ratnica (metatezom dobijeno - grč. Artemis, Artemida, boginja rata);
• VRT (od "vrteti, prevrtati zemlju") daje latinski oblik hort(us), vrt ima semantičk-etimološku osnovu, a hortus nema; vrt dolazi od vrteti zemlju, prevrtati zemlju i stoji u soprotnosti sa pojmom ledina;
• LEDINA ledina (Land) koja označava neobrađivanu zemlju (koja je ledina - tvrda poput leda);
• GRADINA od ograditi (prostor za uzgoj povrća, voća i žitarica) daje metatezom ital. giardino i germ. garden/Gerten;
• BLATO od koga je metatezom nastalo germansko Baltic i pleofonijom mađ. Balaton, a sakođe i grčka reč za asfalt od slovenskog *zblat;
• ROB, RAB, RABOTA - Rb, (rob, rabota, Rab) metatezom daje nemačko > arb, Arbeit, odnosno latinsko Arb za ostrvo Rab;

i još neke za koje smo videli da imaju objašnjenje preko slovenskog etimološkog gnezda, dok etimologija tih reči izostaje u jeziku koji je kao izvornik prihvaćen od strane zvanične psudolingvistike.

Dakle, ako veruješ u dogmu, onda nećeš dleko stići.

Orjol u etimološkom rečniku albanskog jezika navodi da je samo 500 reči albanskog porekla.

Moja je teza da je albanski jezik romansko-slovenski kreol-pidžin, da se indoevropeizirao preko kreolizacije. Slično važi za starogrčki, ali da ne širim.

 

[Škutor Kićo]

Škutor Kićo:




evo ja i moj babo, i kaj nam pak morete?



aiiii, sad se vec samaramo? ni manje ni vise nego na arabici?



„Slovinje“ i „Slovinci“ = etnički naziv za Hrvate kajkavce u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (10.–16. st.)

U tom razdoblju na prostoru Zagrebačke biskupije, Varaždina, Turopolja, Zagorja, Međimurja i dijela Slavonije stanovnici sebe NE nazivaju:

„Hrvati“

„Kajkavci“ (to je novovjekovna lingvistička oznaka)

nego upravo:

Slovinje / Slovinci / Sloveni / Slovinjci

Ovo je potvrđeno u brojnim ispravama, zapisnicima, modruškom i zagrebačkom kaptolu, srednjovjekovnim poveljama i kasnijoj humanističkoj literaturi.

Dokazi iz izvora 12.–16. stoljeća
1) Zagrebačka biskupija (11. st.)

Prvi zagrebački kanonici se u latinskim dokumentima nazivaju:

Sclavini

Sclavi

Slovini

što se odnosi na lokalno slovinsko stanovništvo.

2) Turopoljski plemići (13.–15. st.)

U ispravama sami sebe nazivaju:

nobiles Sclavones

Slovinci plemeniti

3) 15.–16. st. – kajkavski pisci (Trubarov krug, Vramec, Habdelić)

Upotrebljavaju:

slovinski jezik

slovinski narod

i pod time misle stanovnike kajkavskog područja, a ne sve Slavene.

4) Povijesni termin „Slovinje“

U starim dokumentima Slovinje često znači zemlja Slovinaca = prostor Zagrebačke županije + Zagorje + dio Slavonije.

Kronika : vezda znovich zpravliena kratka szlouenzkim iezikom po D. Antolu pope Vramcze kanouniku zagrebechkom​

1. PDF datoteka (11 MB)
1. TXT datoteka (165 kB)

Nemas pojma stari moj
Slovinac ne znaci slovenac nego slaven
Reka san da je turopolje kajkavsko al na granici tj na metar od stokavskog i onda san te pita kako mogu oni s nekin s banovine pricat strani jezika a s nekin iz stajerske koja je udaljenija isti jezik?
Je l imas neki tekst da mi pokazes tu slicnost

 

[Mej bregami]

Sva prezimena koja završavaju na -as (Maras, Latas, Bujas) i na -ović gde je -ov deo prisvojnog prideva (npr. Mićović, Dragović) dolaze sa srpskog dijalekatskog područja. Prezime kao što je Maras (devojačko prezime hrvatske šovinistkinje Nele Eržišnik je Nevenka Maras) ili Đilas i sl, potiče od slovenskog (prisvojnog) genitiva ali sa isključivo srpskog dijalektalog područja kojem je nadodat privezak -s koji potiče od "sin". Pa tako ako se neko zove Maro, prisvojni genitiv daje oblik: Mara sin što daje Marasin, Marašin, Marasinović, Marašinović i Maras; Đilo tj. Đila sin daje Đilas, Đilašin i sl, Poenta je da na katoličkim (hrvatskim) prostorima nema dijalektološkog genitiva tipa Milo - Mila sin (Milas), nego Milo - Mile sin, Rako - Raka sin (Rakas) nego Rake sin, Rado - Rada sin (Radas), Pero (Peras i Peraš), Niko (Nikas), Lato (od Latif; Latas), Vito (od Vitomir; Vitas) .

Isto važi za prezimena koja nastaju od patronimskog prisvojnog prideva; npr. Jovo - Jovov (Jovović), Milo - Milov (Milović), Rado (Radović), Pero (Perović), Drago (Dragović), Risto (Ristović), Simo (Simović), Šćepo (Šćepović), Mato (Matović), Maro (Marović) itd.

Ove dve izoglose, genitiv tipa Pero-Pera, bato-bata i prisvojni pridev tipa Pero-Perov, bato-batov pripadaju srpskom dijalekatskom području, pa je i poreklo ovih prezimena takvo, tj. isključivo srpsko.


Vuko - Vukas (od Vukoslav i Vukosav),
Vujo - Vujas (od Vukoslav i Vukosav),
Belo i Bilo - Belas i Bilas (od Beloneg),
Vido - Vidas (od Vidoslav),
Milo - Milas (Milomir),
Prelo - Prelas (Prelimir, npr. u Letopisu popa Dukljanina),
Rado i Rade - Radas (Radomir);
Juro i Jure - Juras,
Luko - Lukas,
Maro - Maras (Maroje),
Baro - Baras (Bartul),
Brne - Brnas (Bernard),
Pavo - Pavas(ović) (Pavle),
Mato - Matas (Matija),
Lato - Latas (od Latif),
Boro - Boras (Borivoje, Borislav)
Bujo - Bujas (Budimir)
Vido - Vidas (Vid, Vidoslav)
Baldo - Baldas,
Jardo - Jardas,
Dudo - Dudas (Dušan, Dubravko),
Bujo - Bujas,
Duko - Dukas (Dušan),
Grgo - Grgas (Grigorije, Gregor, Grgur),
Pajo - Pajas (Pavle),
Jako - Jakas (Jakša),
Rako - Rakas (Rako),
Peko - Pekas,
Zloko - Zlokas (Zloko, Zloković),
Jurko - Jurkas,
Đurko - Đurkas (Đurko),
Đuro - Đuras (Đurađ)
Juko - Jukas,
Čelo - Čelas (Čelo, Čelić),
Lelo - Lelas (Lelo),
Vule - Vulas (Vuksan, Vukosav, Vukomir),
Jandro - Jandras (Andrija)
Pero - Peras (Petar),
Juro i Jure - Juras (Juraj),
Lovro - Lovras (Lovro),
Vito - Vitas (Vitomir),
Ivo - Ivas (Ivan),
Luko - Lukas (Luka),
Pujo - Pujas
Deho - Dehas
Baljko i Bajko - Baljkas i Bajkas (Baljak)
Moko - Mokas (Momir)
Poko - Pokas,
Balo - Balas,
Pralo - Pralas,
Vilo - Vilas (Vilotije, Filotije),

Neka od ovih patronimskih prezimena nalaze se i u oblicima sa sufiksom -ić i -ović.

Vujasić,
Vukasić,
Vukasović,
Pokasić,
Perasić,
Perasović,
Petrasić,
Jurasić,
Malasić,
Radasović,
Grgasović,
Jakasović,
Rakasović,
Mikasović,
Bokasović,
Markasović,
Mrkasović,
Lukasović,
Matasović,
Vilasović,
Komasović,
Tomasović,
Franasović,
Marasović,
Pavasović,
Ivasović,
Jurasović,
Matasović,
Vitasović.

Zasvedočeni kao toponimi: Vidasi, Prelasi.

Ludilo!

 

[Mrkalj]

Ludilo!

 

[mirrko]

Nemas pojma stari moj
Slovinac ne znaci slovenac nego slaven

Aha.
Znaci s jedne strane Drave (u danasnjoj Sloveniji) Slovenac ne znaci Slaven, ali s druge strane drave, u zagorju, na tom istom kajkavskom, Slovinac sad pak znaci Slaven?

Logicka konzistentost na steroidima

Reka san da je turopolje kajkavsko al na granici tj na metar od stokavskog i onda san te pita kako mogu oni s nekin s banovine pricat strani jezika a s nekin iz stajerske koja je udaljenija isti jezik?

?
kako jedan njemac koji zivi na granici sa francuskom prica isti jezik s njemcem koji zivi na granici sa poljskom, a s francuzom koji je sa druge strane njemacko-francuske granice , dakle na metar od njega, prica razlicite jezike?

 

[Škutor Kićo]

Aha.
Znaci s jedne strane Drave (u danasnjoj Sloveniji) Slovenac ne znaci Slaven, ali s druge strane drave, u zagorju, na tom istom kajkavskom, Slovinac sad pak znaci Slaven?

Naravno da znaci isto ko sto znaci za slovaka
Jel oces reci da su slavonci slovenci?

Logicka konzistentost na steroidima

jos te cekan s tekstovima na slovenskon i kajkavskon

?
kako jedan njemac koji zivi na granici sa francuskom prica isti jezik s njemcem koji zivi na granici sa poljskom, a s francuzom koji je sa druge strane njemacko-francuske granice , dakle na metar od njega, prica razlicite jezike?

Jer su romani i germani a ne slaveni

 

[mirrko]

Naravno da znaci isto ko sto znaci za slovaka

Pa prehodno si pokusavao reci da Slovenac<> Slaven, dok Slovinac=Slaven, samo kako se predje Drava iz Slovenije u Zagorje.
A ovo u u vezi Slovaka, nisam shvatio,

Jel oces reci da su slavonci slovenci?

Ne, Slavonci so ampak nekaj drugega.

Slavonci su regionalna odrednica, za stanovnistvo koje zivi na podrucju danasnje Slavonije nakon istjerivanja turaka. To stanovnistvo je stokavsko, dakle imaju drugaciji jezik og kajkavskih slovinaca.
Ime je gotovo isto, zato sto je izvedeno iz latinskog Sclavonie (sto je bio srednjevjekovni latinski naziv za Slovinje) . No danasnja Slavonija je produzena na istok, sve do danasnje vojvodine, dok je srednjekovjekovno Slovinje obuhvacalo danasnje zagorje, medjimurje i sva ostala kajkavska podrucja, te danasnju zapadnu slavoniju ( ali ne dalje od toga). Nakon turskog osvajanja zapadne slavonije tadasnje kajkavsko (slovinsko) stanovnistvo je izbjeglo na zapad. A na njihovo mjesto dosli su useljenici izbosne

To tadasnje Slavonsko stanovništvo je bilo mahom pravoslavno, ali doživelo je veliko pokatoličenje nakon oslobođenja od Turaka, ali se etnički (srpski duh) dugo održalo, o čemu svedoče Reljkovićevi stihovi.

Antun Matija Relković (1732.–1798.) bio je književnik, prosvjetitelj i vojni časnik, najpoznatiji po svom djelu „Satir iliti divji čovik“ (1762./1779.)

• rođen u Sikirevcima (Slavonija)
• služio u Vojnoj krajini kao austrijski oficir
• sudjelovao u Sedmogodišnjem ratu
• nakon povratka u Slavoniju posvetio se prosvjetiteljskom radu

Pored njegovog pominjanja junaka Marka Kraljevića sina Vukašinovog, te poimence fruškogorskih pravoslavnih manastira, kao najzanimljiva stvar ipak najviše je citiran stih iz 4. glave "Satira":

O Slavonče, ti se vrlo varaš, Koji god mi tako odgovaraš; Naški stari jesu knjigu znali, Srbski štili a srbski pisali.

jos te cekan s tekstovima na slovenskon i kajkavskon

he, he, Kico, Kico, lukava si ti lisica. Pored svih bespuca internetske zbiljnosti, ti bi da ti ja trazim slovenske i kajkavske tekstove. Evo sve trcin.

Jer su romani i germani a ne slaveni

ok, evo primjer medjugermanski:
kako jedan njemac koji zivi na granici sa nizozemskom prica isti jezik s njemcem koji zivi na granici sa poljskom, a s nizozemcem koji je sa druge strane njemacko-nizozemske granice , dakle na metar od njega, prica razlicite jezike?

 

[Škutor Kićo]

Pa prehodno si pokusavao reci da Slovenac<> Slaven, dok Slovinac=Slaven, samo kako se predje Drava iz Slovenije u Zagorje.
A ovo u u vezi Slovaka, nisam shvatio,

To je sve naziv za slavena a ne za janeza

dakle na metar od njega, prica razlicite jezike?

Ko kaze da pricaju?

he, he, Kico, Kico, lukava si ti lisica. Pored svih bespuca internetske zbiljnosti, ti bi da ti ja trazim slovenske i kajkavske tekstove. Evo sve trcin.

ajde ajde dok si tu objasnjava elementarne stvari,moga si poc na reddit,forum,...i nac tekstove. Ja san prije koji tjedan postavio tekstovr

• rođen u Sikirevcima (Slavonija)
• služio u Vojnoj

U Vojnoj krajini iskljucivo katolici pricaju ikavicon, a pravoslavci jekavicon.
Ako su isti narod,valjda bi tribali pricat jedan te isti jezik?

 

[Mrkalj]

U Vojnoj krajini iskljucivo katolici pricaju ikavicon, a pravoslavci jekavicon.
Ako su isti narod,valjda bi tribali pricat jedan te isti jezik?

Ko je tvrdio da su isti narod? Ovde se tvrdi da su Srbi POREKLOM i da zato govore srpskim jezikom. Lingvistički, ime jezika pripada narodu od kog su poreklom, a socio-lingvistički, dakle politički, jezik mogu da nazovu kako im volja.
Latinica koju koristimo u srpskom jeziku stvorena je samo i isključivo za srpski jezik. Slovenci i "ostali kajkavci" nemaju sve glasove koje imamo mi u srpskom jeziku, pa tako nemaju ni sva slova (npr. ć, đ, dž, nj, lj). S druge strane, i Hrvati-čakavci takođe imaju različitu fonologiju od srpske tako da latinica koju koristimo ne odgovara ni glasovnom sistemu čakavice, koja, npr. nema glas dž, a ima glas ekvivalentan makedonskom tj.

Prema tome, ova latinica koju koristimo, osmišljena je isključivo za srpski jezik, a na osnovu srpske ćirilice koju je ustrojio Vuk Karadžić.

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2004-10-01&id=42955

Društvo - Petak, 01. oktobar 2004. godine
Preimenovanje nema uporište
- Njemački lingvista Bernhard Grešel (Bernhard Gröschel) je za Evropsku uniju naučno dokazao da krilatica „svaki narod ima pravo svoj jezik da imenuje kako hoće” nema uporišta ni u jednoj pravnoj regulativi UN, Savjeta Evrope i OEBS-a. Prema tome, i u imenovanju jezika moraju da se poštuju naučni kriterijumi. Bilo je više pokušaja u Americi i Austriji da se engleski i njemački preimenuju, ali to nije uspjelo jer nijesu imali uporište ni u naučnoj, ni u pravnoj regulativi. Analogno tome, uzaludni su takvi pokušaji i sa srpskim jezikom, smatra Kovačević, dodajući da srpski, ipak, nije kao latinski, koji se raslojio na narodnim (varvarskim) osnovama na više jezika. Srpski je danas, veli on, jednako i književni govor, pa se ne može ni po toj osnovi raslojiti.
Ovog podebljanog treba se držati kao pijan plota i forsirati taj stav kroz naučne radove. Priča o "hrvatskoj latinici" suluda je koliko i priča o tzv. "hrvatskoj ćirilici".

 

[Krishna]

U Vojnoj krajini iskljucivo katolici pricaju ikavicon, a pravoslavci jekavicon.
Ako su isti narod,valjda bi tribali pricat jedan te isti jezik?

Ikavica i jekavica nisu različiti jezici, nego samo različiti refleksi jata. To je jedna marginalna pojava kojoj ti daješ preveliki značaj.

 

[Škutor Kićo]

npr. ć, đ, dž, nj, lj

Nemamo ni mi dz nit smo imali h i f
Jel to cini ric dzora, kruh...drgin jezikon?

 

[Škutor Kićo]

Ikavica i jekavica nisu različiti jezici, nego samo različiti refleksi jata. To je jedna marginalna pojava kojoj ti daješ preveliki značaj.

Zamisli u npr zajecaru hrvati govore ikavicu i katolici su a srbi ekavicu i pravoslavci su
JAsno bi ti bilo da su to svi odvojene grupe jedna sa zapada druga s istoka

 

[Krishna]

Zamisli u npr zajecaru hrvati govore ikavicu i katolici su a srbi ekavicu i pravoslavci su
JAsno bi ti bilo da su to svi odvojene grupe jedna sa zapada druga s istoka

Znači nas dvojica govorimo različitim jezicima iako se 100% razumjemo?

 

[Krishna]

@Škutor Kićo
Nije tačno da katolike i pravoslavce sa ovih prostora koji žive na istom području uvjek razdvaja ikavski i jekavski refleks jata. U Boki Kotorskoj, Popovu Polju i Stocu i katolici i pravoslavci imaju ijekavski refleks jata. Na Kupresu i u Sinju i jedni i drugi imaju ikavski refleks jata. U Somboru i Subotici katolici imaju ikavski, a pravoslavci ekavski refleks jata. U Podravskoj Slatini katolici imaju ekavski refleks jata (kajkavska ekavica), a pravoslavci jekavski.

 

[Mrkalj]

Ikavica i jekavica nisu različiti jezici, nego samo različiti refleksi jata. To je jedna marginalna pojava kojoj ti daješ preveliki značaj.

Pust ga, našo je nišu u kojoj se oseća manje Srbinom.

 

[Mrkalj]

Pogledajte prilog 1826930

Na žalost mi nemamo jednog naučnika koji je u stanju da u sebi objedini dve discipline, a kamoli tri ili više. A potrebno je. Potrebno je da vlada i lingvistikom i arheologijom i genetičkom genealogijom, i istoriografijom eda bi ti (i tebi slični) mogao da mu veruješ.

U tom smislu, svako sa čvrstim osloncem u lingvistici lako vidi da su imana tzv. vlaha u manastirskim poveljama iz 14 veka a) potpuno slovenska i b) gotovo potpuno inkompatibilna sa slovenskim imenima na severu odakle se predlaže da su Sloveni na Balkan došli.

Jedini izvor za tu slovensku baštinu je jezik autohtonih slovenskih vlaha iliti Srba.

Imena su tipa: Djedoš, Radoš, Ozren, Višan, Pribil, Dobren, Goden. Hranoje, Radoje, Milovan itd.

 

[Krishna]

Pust ga, našo je nišu u kojoj se oseća manje Srbinom.

Po @Škutor Kićo ispada da neko ko kaže 'Rođendan mi je za misec dana' i neko ko kaže 'Rođendan mi je za mjesec dana' govore različitim jezicima.

 

[Mrkalj]

Po @Škutor Kićo ispada da neko ko kaže 'Rođendan mi je za misec dana' i neko ko kaže 'Rođendan mi je za mjesec dana' govore različitim jezicima.

U njegovoj glavi je to tako i nikako više jer to su racionalizacije usled teških identitetskih problema Srba iz Paganije koji su se pohrvatili za vreme osmanskog Hrvatskog vilajeta.