Sva patronimska prezimena na -as i na -ović srpskog su porekla

[Mej bregami]

gdje to pise da je na hrvatskom procitana?


usmeno ponovljena? a kako je procitana? neusmeno? kakve budalastine....




znaci kazes da u dubrovniku zive srpski težaci, sluge i trgovci.

To je isti jezik koji koriste dubrovački pisci i nazivaju ga redom hrvatskim.
Preko dana su nekatolici smjeli u grad obavljati poslove, ali navečer su morali izvan zidina.
Recimo poznato je iz zapisa da su pravoslavni mogli živjeli samo u Mokošici koja je tada bila daleko od grada, a danas gradska četvrt. To je bilo samo na određeno i nisu smjeli obavljati pravoslavnu crkvenu službu.

 

[Mej bregami]

pa jasno i glasno pise da je na srpskom

micek, ti si pak neki opasan saljivac?

Tako je, usmeno ponovljena na srpskom nakon čitanja na hrvatskom.

 

[Mrkalj]

Citiraj, da vidimo koji lik govori zač, a koji zašto.

https://www.facebook.com/reel/1267205165165720

PS. Evo ti odmah odgovora, u pitanju je Hrvatica Laura:
https://sr.wikisource.org/wiki/Dundo_Maroje/Treći_čin
Pogledajte prilog 1828016

Takođe su nedubrovački, a hrvatski oblici: otišal, ča, zač, dvignut

Znači u Držićevom Dundu Maroju HRVATI su:

- bednik/klošar "GULISAV HRVAT" ("sav oguljen")
- prostituka "LAURA"

U lepo vas je društvo turio gospar Držić.

 

[Krishna]

Preko dana su nekatolici smjeli u grad obavljati poslove, ali navečer su morali izvan zidina.
Recimo poznato je iz zapisa da su pravoslavni mogli živjeli samo u Mokošici koja je tada bila daleko od grada, a danas gradska četvrt. To je bilo samo na određeno i nisu smjeli obavljati pravoslavnu crkvenu službu.

Sve to što si naveo ukazuje da je Dubrovnik nekad bio pod jakim uticajem katoličke crkve. Ne ukazuje na hrvatski nacionalizam u Dubrovniku, niti na hrvatstvo uopšte.

 

[mirrko]

Nije nametnuta, sami smo izabrali istocnohercegovacki. Nametani su samo strani jezici

od silnog rvackog jezika svih dijalekata, boja i okusa, oni bas istocnohercegovacki izabrali za svoj standard?

Zato sto zvuci ko srpski jer se izgubio naglasak
Nece niko pricat ko dudek

sad i kajkavski zvuci ko srpski?



a kajkavci su dudeki?

 

[Mej bregami]

Sve to što si naveo ukazuje da je Dubrovnik nekad bio pod jakim uticajem katoličke crkve. Ne ukazuje na hrvatski nacionalizam u Dubrovniku, niti na hrvatstvo uopšte.

Nema to veze sa nikakvim nacionalizmom, jednostavno nisu vjerovali pravoslavcima zbog loših iskustava s njima kroz povijest, a i jer su bili turski podanici tada.

 

[Škutor Kićo]

od silnog rvackog jezika svih dijalekata, boja i okusa, oni bas istocnohercegovacki izabrali za svoj standard?

To je dijalekt di srbi i hrvati najslicnije pricaju
Ta nece uzet torlacki i kajkavski za zajednicki

sad i kajkavski zvuci ko srpski?

Pa da tipa ivkovicu su govorili da zvuvi ko srbin na ekavici

a kajkavci su dudeki?

Lik iz filma

 

[Škutor Kićo]

Nema to veze sa nikakvim nacionalizmom, jednostavno nisu vjerovali pravoslavcima zbog loših iskustava s njima kroz povijest, a i jer su bili turski podanici tada.

Ismijavali su ih kao vlahe i to dana danas rade
ZAto su lika nazvali stanac kao siroti stocar

 

[Škutor Kićo]

Sve to što si naveo ukazuje da je Dubrovnik nekad bio pod jakim uticajem katoličke crkve. Ne ukazuje na hrvatski nacionalizam u Dubrovniku, niti na hrvatstvo uopšte.

Ne bi ima nacionalizma u istri pa su opet hrvati

 

[Škutor Kićo]

Znači u Držićevom Dundu Maroju HRVATI su:

- bednik/klošar "GULISAV HRVAT" ("sav oguljen")

- prostituka "LAURA"

U lepo vas je društvo turio gospar Držić.

U drzicevin djelima se srbi zovu vlasima/stancima. I jedno i drugo je svima dobro poznata uvreda koja oznacava pravoslavnog stocara iz zaleda

 

[Mrkalj]

Znači u Držićevom Dundu Maroju HRVATI su:

- bednik/klošar "GULISAV HRVAT" ("sav oguljen")
- prostituka "LAURA"

U lepo vas je društvo turio gospar Držić.

https://chatgpt.com/​

Opiši lik GULISAVA HRVATA​

Gulisav Hrvat je jedan od komičnih, rubnih likova u komediji — pripada galeriji likova koji služe za prikaz društvenog dna i groteskne svakodnevice Rima.

Osnovne crte lika​

• Poreklom je Hrvat (iz zaleđa), prikazan kroz italijansku i dubrovačku stereotipizaciju.
• On je siromašan, neotesan, često gladan, stalno u potrazi za lakom zaradom.
• Govori pokvarenom mešavinom jezika, što ga čini komičnim i naglašava njegov socijalni status.
• Često je u poziciji prevarenog ili potcenjenog, bez ugleda i bez zaštite.

Da li je “jadnik, bednik ili klošar”?​

U meri u kojoj 16. vek dozvoljava takve kategorije — da, Gulisav je prikazan kao lik sa samog društvenog dna.


Može se reći da:

• živi na ivici egzistencije,
• nije istinski zlikovac, već žrtva okolnosti,
• često se pojavljuje u situacijama smešnog poniženja,
• predstavlja karikaturu siromašnog došljaka u bogatom i živopisnom Rimu.

On nije beskućnik u savremenom smislu reči, ali je vrlo blizu tog statusa: nema stalni posao, stalnu kuću, ni solidnu perspektivu; u komediju je unet da se publika nasmeje njegovoj nespretnosti i bedi, ali i da
se kroz njega vidi socijalni kontrast.


Dakle:
Može se reći da je jadni, bedni čovek, društveno marginalizovan, ali ne nužno “klošar” — više karikirani siromašni migrant koji preživljava kako zna i ume.

---

Ako želiš, mogu da dam i paralelu Gulisava sa drugim likovima sirotinje u renesansnoj komediji (npr. Goldonijevim, eruditnim komedijama, ili čak Plautovim tipovima).

 

[Mrkalj]

U drzicevin djelima se srbi zovu vlasima/stancima. I jedno i drugo je svima dobro poznata uvreda koja oznacava pravoslavnog stocara iz zaleda

Može li neka referenca da pojam stanac Dubrovčanima označava pravoslavnog Srbina iz zaleđa?

 

[mirrko]

Ismijavali su ih kao vlahe i to dana danas rade
ZAto su lika nazvali stanac kao siroti stocar

pa zar fetivi splicani ne nazivaju skutore vlajima?

 

[Škutor Kićo]

Može li neka referenca da pojam stanac Dubrovčanima označava pravoslavnog Srbina iz zaleđa?

U ovom slucaju se odnosi na srbina s rijeke pive koji je ismijan jer ga sprdaju klinci iz grada
Vidis kako su vas gledali s visoka

 

[Škutor Kićo]

pa zar fetivi splicani ne nazivaju skutore vlajima?

Ne, samo ove iz zagore

 

[mirrko]

U drzicevin djelima se srbi zovu vlasima/stancima. I jedno i drugo je svima dobro poznata uvreda koja oznacava pravoslavnog stocara iz zaleda

a zato znaci fetivi splicani nazivaju skutore vlajima?

 

[mirrko]

pregled ključnih dokumenata iz Dubrovnika i okolnih oblasti 16.–17. veka u kojima se pojavljuje termin „lingua serviana / serviano“, sa informacijama o godini, fondu, foliji i imenima službenika/prevodilaca. Ovo će pokazati obrazac upotrebe termina i njegovu praktičnu funkciju.

---

Pregled primjera​

Godina	Fond / Dokument	Folija	Termin / Jezik	Prevodi / Kancelar	Napomena
1560	Diversa cancellariae, CXLVI	128V ssq	serviano sermone	Pasquale de Primis (prevodilac)	Testamenti / testamenta, ćirilica
1574	Testamenta notaria, XLIV	85V–86	ex lingua serviana	Pasqualle Eliae Dragomano	Testament preveden u italijanski
1588	Testamenta notaria, XLVIII	8	ex lingua serviana translatum	Hieronymus Tr. de Primo (cancelarius linguae slavae)	Prevod u italijanski
1597	Diversa de foris, V	146, 7.V	exarata caracteres servianos seu slavo	Paschalem de Primis	Rukopis preveden u italijanski
1606	Diversa de foris, XIV	235V–236	scripta serviano eloquio et caractere	Pasquale Primo cancellario	Pisano ćirilicom, prevedeno italijanski
1638	Pramatica / proklamacija	—	in lingua serviana	Ivan Riviero (prelegač), Florio Staii (nadglednik)	Javna proklamacija za lokalno stanovništvo, ćirilica

Analiza​

1. Konzistentna upotreba termina – lingua serviana / serviano se stalno pojavljuje za dokumente napisane ćirilicom, koji se prevode u italijanski.
2. Prevodioci / kancelari – često isti službenici (Pasquale de Primis, Ivan Riviero, Florio Staii) – što pokazuje institucionalnu praksu.
3. Namena – dokumenti su pravne, testamentarne ili proklamativne prirode, i služe za lokalno stanovništvo koje govori „serviano“.
4. Pismo – gotovo uvek ćirilica, jer se lokalni čitaoci bolje razumeli s tim pismom nego sa latinskim ili italijanskim.

 

[Mrkalj]

U ovom slucaju se odnosi na srbina s rijeke pive koji je ismijan jer ga sprdaju klinci iz grada
Vidis kako su vas gledali s visoka

Nije u pitanju etnički nego klasni jaz. U pitanju je stočar, a uzgred je Srbin i pravoslavac. Čitao sam Novelu od Stanca pre mali milion godina, ne treba da mi prepričavaš. Nego -

Nisi mi dao referencu.

Može li neka referenca da pojam stanac Dubrovčanima označava pravoslavnog Srbina iz zaleđa?

Nemoj da pomislim kako si ad hoc izmislio da je Dubrovčanima "stanac" sinonim za Srbina.

 

[Mrkalj]

pregled ključnih dokumenata iz Dubrovnika i okolnih oblasti 16.–17. veka u kojima se pojavljuje termin „lingua serviana / serviano“, sa informacijama o godini, fondu, foliji i imenima službenika/prevodilaca. Ovo će pokazati obrazac upotrebe termina i njegovu praktičnu funkciju.

---

Pregled primjera​

Godina	Fond / Dokument	Folija	Termin / Jezik	Prevodi / Kancelar	Napomena
1560	Diversa cancellariae, CXLVI	128V ssq	serviano sermone	Pasquale de Primis (prevodilac)	Testamenti / testamenta, ćirilica
1574	Testamenta notaria, XLIV	85V–86	ex lingua serviana	Pasqualle Eliae Dragomano	Testament preveden u italijanski
1588	Testamenta notaria, XLVIII	8	ex lingua serviana translatum	Hieronymus Tr. de Primo (cancelarius linguae slavae)	Prevod u italijanski
1597	Diversa de foris, V	146, 7.V	exarata caracteres servianos seu slavo	Paschalem de Primis	Rukopis preveden u italijanski
1606	Diversa de foris, XIV	235V–236	scripta serviano eloquio et caractere	Pasquale Primo cancellario	Pisano ćirilicom, prevedeno italijanski
1638	Pramatica / proklamacija	—	in lingua serviana	Ivan Riviero (prelegač), Florio Staii (nadglednik)	Javna proklamacija za lokalno stanovništvo, ćirilica

Analiza​

1. Konzistentna upotreba termina – lingua serviana / serviano se stalno pojavljuje za dokumente napisane ćirilicom, koji se prevode u italijanski.
2. Prevodioci / kancelari – često isti službenici (Pasquale de Primis, Ivan Riviero, Florio Staii) – što pokazuje institucionalnu praksu.
3. Namena – dokumenti su pravne, testamentarne ili proklamativne prirode, i služe za lokalno stanovništvo koje govori „serviano“.
4. Pismo – gotovo uvek ćirilica, jer se lokalni čitaoci bolje razumeli s tim pismom nego sa latinskim ili italijanskim.

Hrvatski demonski sofizam ovde je na delu ovako: "lingua serviana" označava ćirilicu, dakle arvaticu.

 

[Škutor Kićo]

a zato znaci fetivi splicani nazivaju skutore vlajima?

skutorija je zapadna hercegovina
Vlaska je dalmatinska zagora
Sperkovina je dalmacija
Bodulija su otoci

 

[Škutor Kićo]

Nije u pitanju etnički nego klasni jaz. U pitanju je stočar, a uzgred je Srbin i pravoslavac. Čitao sam Novelu od Stanca pre mali milion godina, ne treba da mi prepričavaš. Nego -Nisi mi dao referencu.

Nemoj mi te spike da vlah znaci ISKLJUCIVO stocar. Gotovo uvik ide u paketu sa srbinon svetosavcen

Nemoj da pomislim kako si ad hoc izmislio da je Dubrovčanima "stanac" sinonim za Srbina.

Pomisljaj sta oces

 

[Mrkalj]

U ovom slucaju se odnosi na srbina s rijeke pive koji je ismijan jer ga sprdaju klinci iz grada
Vidis kako su vas gledali s visoka

Nemoj mi te spike da vlah znaci ISKLJUCIVO stocar. Gotovo uvik ide u paketu sa srbinon svetosavcen

Pomisljaj sta oces

https://chatgpt.com/3. O izrazu „stanac“ – šta znači kod Držića?​

Najvažnije: Držić nigde ne koristi riječ „stanac“ kao etničku odrednicu.​

„Stanac“ = čovjek koji živi u stanu → stočar, najčešće iz Konavala, Župe, Dubrovačkog zaleđa.


U starijim dalmatinskim govorima „stan“ = planinska koliba za stočare, sezonsko boravište.
Otuda:

• stanac = stanovnik stana → pastir, stočar iz brda, seoski tip.

To je klasna, socijalna, urbano–ruralna podjela, NIJE etnička.

 

[Ovi jedan]

Analiza​

1. Namena – dokumenti su pravne, testamentarne ili proklamativne prirode, i služe za lokalno stanovništvo koje govori „serviano“.
2. Pismo – gotovo uvek ćirilica, jer se lokalni čitaoci bolje razumeli s tim pismom nego sa latinskim ili italijanskim.

Lokalno stanovništvo koje govori "serviano" i koje bolje razumi ćirilicu nego latinicu ili talijanski ahahahhaha

Pa čime vi ranite taj GPT da vam buba takve gluposti?


Serb-Catholic_movement_in_Dubrovnik

"Upotreba hrvatskog jezika u svakodnevnom govoru povećala se krajem 13. stoljeća, a u književnim djelima sredinom 15. stoljeća. Krajem 14. stoljeća stanovnici republike uglavnom su bili izvorni govornici hrvatskog, koje su u to vrijeme nazivali hrvatskima , slavenskima ili ilirskima . Većina izvora iz kasnog srednjeg vijeka i ranog novog vijeka jednostavno naziva slavenske stanovnike Dubrovnika generički "Slavenima", a njihov jezik " slavenskim ". Brojni pisci od 16. do 19. stoljeća (prije doba romantičnih nacionalnih buđenja) izričito su se izjašnjavali kao Hrvati , a svoj jezik kao hrvatski. U nadolazećim desetljećima Dubrovnik je postao kolijevka hrvatske književnosti .

Izvorno se latinski jezik koristio u službenim dokumentima Republike. Talijanski je ušao u upotrebu 1420-ih. Oba jezika su se koristila u službenoj korespondenciji Republike. Kako bi se suprotstavili demografskim promjenama uzrokovanim povećanom slavenskom imigracijom s Balkana, domaće romansko stanovništvo Raguse, koje je činilo oligarhijsku vladu Republike, pokušalo je zabraniti upotrebu bilo kojeg slavenskog jezika u službenim vijećima. Kada je Ragusa bila dio Napoleonskog Kraljevstva Italije , između 1808. i 1810., talijanski je još uvijek bio u službenoj upotrebi. Hrvatski se obično govorio među nižim slojevima, a talijanski među višim. Dubrovčani su općenito bili dvojezični, govoreći hrvatski u svakodnevnim dužnostima, a talijanski u službenim prilikama ili miješajući oba. Bilo je i dubrovačkih autora morlakizma , prvenstveno talijanskog i venecijanskog književnog pokreta. "


Kako to nema spomena ćirilice i jezika serviano kojim govori lokalno stanovništvo

 

[Škutor Kićo]

Pa čime vi ranite taj GPT da vam buba takve gluposti?

Sendvicima po sns metodi

 

[Škutor Kićo]

https://chatgpt.com/3. O izrazu „stanac“ – šta znači kod Držića?​

Najvažnije: Držić nigde ne koristi riječ „stanac“ kao etničku odrednicu.​

„Stanac“ = čovjek koji živi u stanu → stočar, najčešće iz Konavala, Župe, Dubrovačkog zaleđa.

Zupa nije dubrovacko zalede al ajde

U starijim dalmatinskim govorima „stan“ = planinska koliba za stočare, sezonsko boravište.
Otuda:

• stanac = stanovnik stana → pastir, stočar iz brda, seoski tip.

To je klasna, socijalna, urbano–ruralna podjela, NIJE etnička.

Majke ti, samo su se srbi zvali vlasima
Da je stocarska odrednica bilo bi i hrvata