Sva patronimska prezimena na -as i na -ović srpskog su porekla

Škutor Kićo:
Al ne u ocima Đetića iz starog grOAda
Kliknite za proširenje...
Dubrovčani su podaleko od Zagore pa nisu bili u kontaktu sa stanovnicima iste niti su ih poznavali. S druge strane Splićani i Šibenčani su ih poznavali (Zagora je par km od njih) i zvali su ih Vlajima. Ono što je Zagora za Šibenčane i Splićane, to je istočna Hercegovina za Dubrovčane.

Škutor Kićo:
Btw je l samo meni taj naglasak najgori na podrucju ex yu?
Kliknite za proširenje...
Da je čudan, čudan je, nema šta.
 
Škutor Kićo:
skutorija je zapadna hercegovina
Vlaska je dalmatinska zagora
Sperkovina je dalmacija
Bodulija su otoci
Kliknite za proširenje...
apsolutno nebitna detaljizacija..... sve je u osnovi tesko provincijsko i cobansko

skutorija i vlaji, isti penis, razdijeljen granicom mletaka (pa potom austrije) i turskog carstva. Uglavnom sve srbi katolici iz ercegovine svetog save didovine.

sperkovina ne znan ca je, a bodulija su hrvati cakavci izbjegli na bezvodna ostrva, pa potom demografski obnovljeni sa naknadno doseljenin vlajima.

sve prosto ka fazul
 
Ovi jedan:
Lokalno stanovništvo koje govori "serviano" i koje bolje razumi ćirilicu nego latinicu ili talijanski ahahahhaha

Pa čime vi ranite taj GPT da vam buba takve gluposti? :D
Kliknite za proširenje...

ako se ne slazes, obrati se dubrovackim sluzbenim arhivama, tako one kazuju.
Sve ti je predoceno, naravno ako znas da citas i barem malo razmisljas.

nema veze sa GPT, on samo cita i rezimira, i daje sumarizaciju.

Na tebi je sve ostalo. (ali tu malo zapinje, zar ne?)
 
Ovi jedan:
Lokalno stanovništvo koje govori "serviano" i koje bolje razumi ćirilicu nego latinicu ili talijanski ahahahhaha

Pa čime vi ranite taj GPT da vam buba takve gluposti? :D


Serb-Catholic_movement_in_Dubrovnik

"Upotreba hrvatskog jezika u svakodnevnom govoru povećala se krajem 13. stoljeća, a u književnim djelima sredinom 15. stoljeća. Krajem 14. stoljeća stanovnici republike uglavnom su bili izvorni govornici hrvatskog, koje su u to vrijeme nazivali hrvatskima , slavenskima ili ilirskima . Većina izvora iz kasnog srednjeg vijeka i ranog novog vijeka jednostavno naziva slavenske stanovnike Dubrovnika generički "Slavenima", a njihov jezik " slavenskim ". Brojni pisci od 16. do 19. stoljeća (prije doba romantičnih nacionalnih buđenja) izričito su se izjašnjavali kao Hrvati , a svoj jezik kao hrvatski. U nadolazećim desetljećima Dubrovnik je postao kolijevka hrvatske književnosti .

Izvorno se latinski jezik koristio u službenim dokumentima Republike. Talijanski je ušao u upotrebu 1420-ih. Oba jezika su se koristila u službenoj korespondenciji Republike. Kako bi se suprotstavili demografskim promjenama uzrokovanim povećanom slavenskom imigracijom s Balkana, domaće romansko stanovništvo Raguse, koje je činilo oligarhijsku vladu Republike, pokušalo je zabraniti upotrebu bilo kojeg slavenskog jezika u službenim vijećima. Kada je Ragusa bila dio Napoleonskog Kraljevstva Italije , između 1808. i 1810., talijanski je još uvijek bio u službenoj upotrebi. Hrvatski se obično govorio među nižim slojevima, a talijanski među višim. Dubrovčani su općenito bili dvojezični, govoreći hrvatski u svakodnevnim dužnostima, a talijanski u službenim prilikama ili miješajući oba. Bilo je i dubrovačkih autora morlakizma , prvenstveno talijanskog i venecijanskog književnog pokreta. "


Kako to nema spomena ćirilice i jezika serviano kojim govori lokalno stanovništvo 😂
Kliknite za proširenje...

pa zato sto to nisu izvori, nego propagandisticka fejk interpretacija, prilagodjena onima kojima je IQ u rangu 70-90, ter su nesposobni sami citati izvore i donositi smislene zakljucke

i kaj je sad tu pak nejasno?
cudis se svemu kak pura dreku
 
Škutor Kićo:
Majke ti, samo su se srbi zvali vlasima
Da je stocarska odrednica bilo bi i hrvata
Kliknite za proširenje...
Pet etničkih identiteta koji čine stanovništvo Like i Krbave, a jedan od njih su katolički Vlasi poznati i kao Bunjevci (Valachi Bunyevacz).
Nadalje autor naglašava da je Lovinac naseljen iz tri smjera: iz Smiljana i Pazarišta, Jablanca, i iz okolice Obrovca i Starigrada te da tu bunjevačku migraciju i uopće naseljavanje južne Like treba promatrati u kontekstu habsburško-mletačkih prijepora na Velebitu, Podgorju i Pozrmanju u kontekstu nastojanja habsburških vlasti da na ovim područjima pridobiju „morlačko“ stanovništvo na svoju stranu (ibid.) Senjsko-modruški ili krbavski biskup Marko Brajković spominje Bunjevce u svojem opisu peterostrukog naroda Like i Krbave kao drugi narod i opisuje ih kao buntovan i ratnički narod, smatra ih posebnima. Vlasi su, ali katolički (Valachi Bunyevacz), iako se uvijek ne pokoravaju autoritetu Crkve, spremni i umrijeti za cara, ali se krvavo obračunavaju s omraženim carskim povjerenicima. Znatno se razlikuju od ostalih katolika na prostoru njihove biskupije, a njihova tradicijska, pastoralna kultura upadljivo je zajednička s tradicijom „shizmatičkih“ Vlaha (usp. ibid. 347-348).​

https://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/view/14/15/1211

Da su Bunjevci nazivani Vlasima, dosta će biti navesti samo tri ,,svědoka” i to tri biskupa Bunjevaca. Svědočanstvo dvojice: Sebastijana Glavinića i Martina Brajkovića senjsko-modruških biskupa iznesena su u već spomenutom dělu dr Erdeljanovića ,,O porěklu Bunjevaca”.

Biskup Brajković u svom popisu katoličkih i pravoslavnih parohija u Lici 1700. godine razlikuje ove grupe tamošnjeg stanovništva, jedno su “Vlasi pravoslavni” (“Valachorum schismaticorum”), drugo su “Vlasi katolici”, inače Bunjevci (“Catholici Valachi alias Bunievczi”) “Valachorum Bunyevaczorum”.
Dalje pak: "U svibnju god. 1603. došla su dva kneza iz Turske karlovačkom generalu i očitovali su da se žele sa obiteljima prěseliti iz Turske, stari ih zapisi nazivaju “Vlasima”, jer su bili pastiri i živěli su u planinama, dalje su bili poznati kao Krmpoćani...”


Govoreći o manjim skupinama doseljenika Bunjevaca u nekim městima Gorskog Kotara, biskup Budanović veli “...svi ovi doseljenici su se nazivali Vlasima, ali kod katolika se to ime već kod drugog pokoljenja brzo izgubilo, jer su se prilagodili tamošnjem pučanstvu...”
https://govori.tripod.com/bunjevci.htm​
 
Poslednja izmena:
Mrkalj:
MarULić je takođe Vlaj.
Kliknite za proširenje...
Stapanje vlaškog elementa sa slovenskom da se lěpo pratiti po izvěsnim pomenima u dubrovačkom arhivu, gđe nalazimo katune Vl. Drobnjaka, Vl. Mirilovića, Vl. Riđana i dr., i u čitavom nizu imena kao Raduloviće, Maruliće, Drakuliće ili Bona - Buniće, Gondola - Gunduliće, Natalis - Nalješkoviće i dr.”
https://govori.tripod.com/bunjevci.htm
 
Mrkalj:
Stapanje vlaškog elementa sa slovenskom da se lěpo pratiti po izvěsnim pomenima u dubrovačkom arhivu, gđe nalazimo katune Vl. Drobnjaka, Vl. Mirilovića, Vl. Riđana i dr., i u čitavom nizu imena kao Raduloviće, Maruliće, Drakuliće ili Bona - Buniće, Gondola - Gunduliće, Natalis - Nalješkoviće i dr.”
https://govori.tripod.com/bunjevci.htm
Kliknite za proširenje...
Gundulic je valjda od gondola
I zasto ne bi nasa prezimena imala ul ako oba slova postoje u nasen jeziku?
 
Mrkalj:
“Vlasi katolici”, inače Bunjevci (“Catholici Valachi alias Bunievczi”) “Valachorum Bunyevaczorum”.
Dalje pak: "U svibnju god. 1603. došla su dva kneza iz Turske karlovačkom generalu i očitovali su da se žele sa obiteljima prěseliti iz Turske, stari ih zapisi nazivaju “Vlasima”, jer su bili pastiri i živěli su u planinama, dalje su bili poznati kao Krmpoćani...”
Kliknite za proširenje...
Vamo je stalesko znacenje
Pise u tekstu
 
Škutor Kićo:
Vamo je stalesko znacenje
Pise u tekstu
Kliknite za proširenje...
1764918022477.png
 
Škutor Kićo:
Gundulic je valjda od gondola
I zasto ne bi nasa prezimena imala ul ako oba slova postoje u nasen jeziku?
Kliknite za proširenje...
Pa UL i jeste srpski sufiks zato što su vlasi autohtoni Srbi.

Od sufiksa -ul (Rašul, Dančul) razvija se prvo -uo (Rašuo, Dančuo) pa -o (Rašo, Dančo), a od sufiksa ula- razvija se -a.

Ali ne možeš očekivati da se kod čakvaca L pretvori u O. Dakle, Marulić je vlaškog porekla.
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

Š
Reči domaćeg i stranog porekla
2 3
Odgovora
65
Pregleda
874
Casual Observer
Casual Observer
Š
Porijeklo srpskih i hrvatskih prezimena
Odgovora
7
Pregleda
434
hm337
H
Nina
Marš za sva vremena
Odgovora
8
Pregleda
248
Sanovnik
Sanovnik

Back
Top