Šta trenutno čitate - utisci i preporuke II

Simone de Beauvoir: Drugi spol

44909828651575adb61d3a37a2.jpg


Biblija feminizma. Svakako preporučujem jer nije izgubila ništa ne aktualnosti. Iz ove perspektive bih rekao da je i dosta ćudoredna, jer
suzdržano govori o ženskoj animalnoj seksualnosti, perverzijama, majčinstvu, te ginekološko-psihološkim detaljima (premalo biologije kao determinante ženskoga bića). Nu, to je poglavito filozofska knjiga i u tom polju i dalje najvrjednija,dok su američke feminističke knjige u pravilu praznoglave ili muškomrzačke.

Ignace Lepp: Psihologija prijateljstva
006475_59ea43080d25d.jpg


Iznimno vrijedno djelo o prijateljstvu, bogato spoznajama i mudrošću. Prijateljstvo je ljubav bez seksualnosti. S većinom se leppovih teza slažem, iako nisam siguran za neke od njih, na primjer da je prijateljstvo među ženama, zbog konkurencije za mušku pažnju, nemoguće. Nezaboravne slike o drugarstvu, o prijateljstvu, poznanstvu, o "iskri" među prijateljima...

Walter Laqueur: The Changing Face of Antisemitism
51PtIuZh1ZL._SX322_BO1,204,203,200_.jpg


Sjajno djelo erudita, novinara i publicista. Ne znam ni za jedno tako uravnoteženo, nepristrano i bogato djelo o antisemitizmu. Laqueur ide kroz sve nijanse ekonomije, kulture, "rase", nacije, ideologije, povijesti.... te odbija sve simplicističke mitove, napose židovske.

Karl Kraus: Posljednji dani čovječanstva
9320.jpg


Ovdje valja dati dvije-tri napomene: to je antiratno djelo i golemo je; napisano je kao čudan hibrid drame, eseja, montaže, novinskoga collagea i ne znam čega sve ne. Hrvatski prijevod je sjajan, a ne znam koliko je dostupan čitateljima u Srbiji (mislim, knjiga). Inače ima dosta o antisrpskoj histeriji u početku i tijekom rata, te o zločinima, teroru, žutoj štampi...svemu. Kraus je smatrao da je Krležin tekst o toj knjizi najbolji i osobno se slažem (Fric ga je preveo na njemački). Knjiga jest epohalna, prava teutonska konstrukcija, i misaona, hladna, faktografska....no mogao sam ju samo prelistati. Za takvo što nemam više strpljenja. Bilo kako bilo, jedno od kapitalnih književnih djela 20. stoljeća.

Stanislaw Lem: Summa Technologiae

1432153959


Najvažnije Lemovo djelo, prevedeno još u doba SFRJ. To je golemi filozofski esej o potencijalima čovječanstva i o životu. Manji podatci su zastarjeli- vrlo malo- no intelektualno jedna od najprovokativnijih misaonih knjiga 20. st., koja daleko nadilazi profesionalne filozofe koji se uče u školama i sveučilištima (zapravo, intelektualne picajzle i masturbatore). Eksplozija na misaonom horizontu.
 
Недовршени портрет, Агата Кристи

Агата је овај психолошки роман писала под псеудонимом управо зато што није у жанру по коме је стекла славу. Овде имамо опис живота једне жене, од краја ( покушаја суицида, видећемо на крају да ли ће успети ) до ране младости. Иако је жанровски ово роман главног тока ипак искаче из реченица једноставан и чист стил ауторке. Ово је роман који би се могао свидети више женама, а ја сам га узео са трафике по навици јер скупљам дела Агате Крист још од детињства.
 
Vladimir Nabokov: Lectures on Russian Literature

51EL498FrhL._SX326_BO1,204,203,200_.jpg


Postoji i prijevod

245792681159655502ee44a9a54.jpg


Ukratko: eseji o Tolstoju, Čehovu i Gogolju su vrlo dobri, o Turgenjevu osrednji, a o Dostojevskom i Gorkom- loši. Nabokov po svjetonazoru ima nekoliko svetih krava i značajki: on mrzi misaonost u književnosti, pa sve što ide u smjeru intelektualnoga diskursa bilo koje razine mu je anatema; on je bolesnik stila, pa je poetičnost i stilsko bogatstvo (u njegovu tumačenju, budući da je stil "dobar" koliko je funcionalan) kod njega svetinja; njegove zlobne opaske, i kad su površne, često su zabavne; u konačnici, on je estet kao pisac, iako ponegdje to izrijekom negira, te pokazuje slijepe pjege.

Vladimir Nabokov: Lectures on literature

971579.jpg


Ovdje su anglo-francuski uz jednoga Nijemca (po jeziku), Kafku. Po mom sudu, vrlo dobar esej o Flaubertu, uglavnom dobar o Joyceu, dosta slab o Proustu, a loš o Austenovoj i Dickensu. Stevenson je dobar, no esej o Kafki je poslastica iz bar dva razloga: prvo, Nabokov izvrsno tumači, preko subjektivnosti percepcije "literarnost", tj. nerealnost književnosti, te da je ta kvazistvarnost bitno- "kvazi". Drugo bi bilo moje neslaganje, no poticajno, s njegovim mentalnim koordinatama. Za Nabokova, Kafkina "Preobrazba" je tragična. To ne može biti dalje od istine, jer je ta noveleta, ako išta, prikaz života kao užasa, te s tragedijom, ako taj pojam ima smisla, bar kako su ga razradili veliki autori (Sewall, Steiner,...)- nema nikakve veze.

Bilo kako bilo, vrlo interesantno štivo.
 
Osho - Psihologija ezotericnog
Unutrašnja revolucija; Misterija meditacije; Seks, ljubav i molitva; Psihologija snova; Prevazilaženje sedam tela; Prozori božanskog; Uravnoteženje Racionalnog i Iracionalnog ...itd...

Hmmm....don't want to spoil anyone's fun, but.....
http://www.strippingthegurus.com/

Osim toga, a ovo je vrijednosni sud- on nema pojma. Pravi autori vrijedni čitanja iz toga područja, i sličnih, su..

Mircea Eliade
Garth Fowden
Ioan Coulianu
David Gordon White
Henry Corbin
Moshe Idel
Bentley Layton
...

A od istinskih kreativnih velikana Roberto Assagioli ili Gerda Walter, za razliku od navedenih genijalnih školnika. Osho je mutljaga i opskurant.
Ovo je link gdje Osho/Rajneesh kritizira transpersonalnu psihologiju (Jung, Assagioli)


Da je riječ o tipičnom indijskom opskurantu, vidi se iz niza netočnosti- lik govori o Jungu, a nema pojma.

1. veli da je Jung odbio susresti se s mistikom Ramanom Maharshijem, kad je bio u Indiji, te da je počeo pisati protiv joge kao neki kompenzatorni štih.

2. točno je da je Jung odbio da posjeti Maharshija, no to je zato što nije mario i ovaj je za njega bio tipični indijski isposnički lik, neinteresantan.

Jung je počeo pisati protiv joge za zapadnjake 1928, u Indiji je bio 1937/38 (onda su mu neki sugerirali da ide vidjeti Ramanu, za što se nećkao, a onda je nakon sna u kom je sanjao srednjovjekovni dvorac s alkemijskom simbolikom, odbacio. Rajneesh naklapa da su mu profesori na sveučilištima gdje je dobio počasne doktorate sugerirali da vidi Ramanu Maharshija, što je netočno- oni su Ramanu prezirali, kao racionalni pozapadnjačeni Indijci)), a glavne tekstove protiv kundalini joge (s kojom Maharshi nije imao veze), napisao je 1932.

Dakle:

1. Jung kreće protiv joge 1928.

2. piše glavne stvari protiv kundalini joge 1932

3. biva u Indiji i ne posjećuje Ramanu 1937.

But- let not this spoil your fun :mrgreen:
 
Nićifor Ninković: Žizni opisanije moja
zizni-opisanija-moja-nolit-1988.jpg


Jedna od najduhovitijih autobiografija koje sam pročitao. Ne znam zašto je tako zanemarena. Autor prikazuje upravno nevjerojatan život u Srbiji 1820ih, no to je samo podloga ludorijama kakvih nema u svjetski poznatim djelima.

Joseph Heller: Nešto se dogodilo
3270619025708085b72f620c9a32.jpg


Ovo sam već bio preporučio. Isto, neshvatljivo mi je zašto je knjiga upravo pokopana. Meni je bolja i od njegove kultne glavne knjige.

Mihail Bahtin: Problemi poetike Dostojevskog
25937.jpg


Kanonska knjiga i duboka spoznajama. No nisam baš uvjeren Bahtinovim teorijama o menipskoj satiri i sl. Čini mi se da je on napuhao neke elemente strukturalne sličnosti, nezanemarive, u nešto skoro pa književni utjecaj, ili bar bitnu osobinu. Sam Dostojevski nije ništa znao o tim povijesnim burgijama.

George Steiner: Poetry of thought
41mrgl1yXcL._SX324_BO1,204,203,200_.jpg

Vatromet erudicije kojeg valja guštati. Heraklit, Platonov Sokrat, asocijacije, malo nategnute, na matematiku i sve.... Veliki erudit i kad zaglibi, poticajan je za umovanje. Što da kažem, čitajte ako nađete vremena (imaju Rusi na libgen)

Bullivant & Rose: The Oxford Handbook of Atheism

9780199644650


Upravo pažljivo listam i sjajna je, eruditska i enciklopedijska. Nemjerljivo bolja od Cambridhe Companion to Atheism, koji je ispao nešto skoro pa ništa, dosadno i suhoparno. Čudno....
 
Hjalmar Soderberg - Doktor Glas
Ovaj izuzetni roman je napisan u vidu dnevnika koji vodi doktor Glas, romantik i idealista s jedne strane,
mizantrop i snob s druge.
Kada je ova knjige objavljena u Švedskoj 1905. odmah je izazvala skandal, većina je bila zgrožena
načinom razmišljanja doktora Glasa, Soderberg se čak morao braniti da ne deli stavove svog lika.
 
@Urvan Hroboatos
Слажем се за Ошоа да је мутан тип, али бих и додао да има много бољих Индијаца од њега.
Занимљив списак аутора си изнео.

Започех збирук Кармила и друге приче страве од Шеридана ле Фануа. Ово су приче о духовима и натприродног. Допада ми се стил аутора, Кармила је његова најпознатија дужа прича.
 
@Urvan Hroboatos
Слажем се за Ошоа да је мутан тип, али бих и додао да има много бољих Индијаца од њега.
Занимљив списак аутора си изнео.

Започех збирук Кармила и друге приче страве од Шеридана ле Фануа. Ово су приче о духовима и натприродног. Допада ми се стил аутора, Кармила је његова најпознатија дужа прича.

Sheridan Le Fanu mi je mutno poznat, no dosta sam zaboravio.

Od Indijaca naravno da ima, veliki stari školnik Dasgupta, pa perenijalist Ananda Coomarswamy, te niz drugih....

Ovo je dobar tekst kako je Dasguta dao nogom u guzicu Eliadeu kad se dotični mladac počeo prepipavati s njegovom kćeri (naravno, većina je dublja, no- šta je literatura bez trača :mrgreen: )

http://crossasia-repository.ub.uni-heidelberg.de/149/1/Guggenbuehl_Eliade_DasGupta_Gesamt2.pdf
 
Hjalmar Soderberg - Doktor Glas
Ovaj izuzetni roman je napisan u vidu dnevnika koji vodi doktor Glas, romantik i idealista s jedne strane,
mizantrop i snob s druge.
Kada je ova knjige objavljena u Švedskoj 1905. odmah je izazvala skandal, većina je bila zgrožena
načinom razmišljanja doktora Glasa, Soderberg se čak morao braniti da ne deli stavove svog lika.

OT: kad će literarni Nobel, nakon onih skandala?
 
Nemam pojma, prošle godine nije dodeljena, da li će ove, ne znam.
Mada i ovako nema to nekog značaja, mislim da je više odličnih pisaca među onima koji je nisu dobili.
To je više politička nagrada, nego književna.

To znamo, no nešto sam pročitao da će ove biti dvije: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ove-godine-dvije-nobelove-nagrade-za-knjizevnost

O vrijednosti, odavno sam naveo kratak popis onih koji su ju mogli dobiti (bili su poznati, nisu bili pokojni...), a nisu: Zola, Ibsen, Tolstoj, Strindberg, Conrad, James, Musil, Kraus, Rilke, Lawrence, Joyce, Proust, Broch, Yourcenar, Woolf, Svevo, Verga, Carpentier, Nabokov, Borges, Ahmatova ...
 
Robert Ejkman - Hladna ruka u mojoj
Ovo je prva zbirka priča ovog autora objavljena na srpskom, i na osnovu nje slobodno mogu reći da je Ejkman jedan od
najboljih horor pisaca druge polovine 20. veka, ako ne i najbolji. Ova žanrovska odrednica "horor" možda je i bolje da se
ne koristi za ovog pisca, jer mnoge odbija kad čuju za nešto da je horor, Ejkman je pre svega izuzetan pisac, čak možda
i bolji od nekih glavnotokovskih, i bilo bi šteta da ga zaobilaze zbog te odrednice.
Oni koji od horora očekuju čudovišta, kasapljenje i prolivanje litara krvi, ovde to neće pronaći, naći će suptilne, atmosfe-
rične priče u kojima Ejkman potencira odsustvo krajnjeg odgovora ili objašnjenja, svesno prihvatajući nelogičnost i iraci-
onalnost.
Zanimljivo je da je on unuk pisca Ričarda Marša, autora bestseler romana The Beetle (1897), koji je objavljen iste godine
kad i Drakula, Brema Stokera, i u to vreme je bio popularniji od njega.

Taman sam je skoro skinuo i planiram da je uskoro procitam... jos je dodatna preporuka sto ti se toliko dopala.
 
Изгубљена легија и друге приче, Радјард Киплинг

Сјајне мрачне приче које се збивају у Индији претежно ( мада има једна и о наркоманима која се дешава у Енглеској ако се не варам ). Све се баве неким тешким темама и догађајима, ишчашеним људима какве је можда сретао на својим путовањима. Киплинг је овде баш дубоко уронио у таму, док их читам имам неки осећај тескобе. До сада сам прешао близу пола.
 

Back
Top