Srednjovekovna Hrvatska

[Pumpaj Dinstanović]

Postojala je jedna dosta neobična teza Mihe Barade, koja je u vreme komunista pod njegovim autoritetom i bila ušla čak i u školske udžbenike. Ali ona je neosnovana i kao takva naučno odbačena. Zato se može naići na 1075. godinu, ponegde.

No, Zvonimirovo krunisanje bilo je 1076. godine.

 

[fredi_srb]

Ne, nije.

Zvonimirova zavernica bila je data oktobra 1076. godine.

Pa nije to sigurno. Ivana Komatina kaže da su obe godine u opticaju

Mnogo je bitnija činjenica da su u okviru jedne ili dve godine zabeležena dva pisma, jedno upućeno od Dimitrija Grguru i drugo u obratnom pravcu, od Grgura Dimitriju. Grgur poručuje Dimitriju da ponovo šalje svog legata koga Dimitrije dobro poznaje, ovaj put da kruniše njegovog sina Jaropolka.
Taj legat je očigledno bio Gebizon, onaj preko koga se Dimitrije zavjerio Grguru.

Mislim da su činjenice prilično očigledne.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Pa nije to sigurno. Ivana Komatina kaže da su obe godine u opticaju

Pogledajte prilog 1595033

Mnogo je bitnija činjenica da su u okviru jedne ili dve godine zabeležena dva pisma, jedno upućeno od Dimitrija Grguru i drugo u obratnom pravcu, od Grgura Dimitriju. Grgur poručuje Dimitriju da ponovo šalje svog legata koga Dimitrije dobro poznaje, ovaj put da kruniše njegovog sina Jaropolka.
Taj legat je očigledno bio Gebizon, onaj preko koga se Dimitrije zavjerio Grguru.

Mislim da su činjenice prilično očigledne.

Ne, ne; sigurno je, poprilično.

Ona to piše zato što se na mnogo mesta navode obe godine. Pogledaj šta piše upravo u toj fusnoti br. 44:

U fusnoti je podvukla da je prilično ubedljivo dokazano da je reč o 1076. godini i da je Baradina teza neosnovana.

Ako se neki rad ne bavi centralno nekom temom, praksa istoričara je da navede, kako ne bi čitalac bio zbunjivan, podatak koji je opšte poznat i raširen. Čak i ako taj istoričar smatra da on definitivno nije tačan tj. ako se radi o nekoj zabludi. To je i Ivana tu učinila.

No, kao što i sama kaže u referentnoj napomeni, to je završena priča. Krunisanje se odvilo 1076. godine; Baradina teza je sahranjena.

 

[Pumpaj Dinstanović]

jedne ili dve godine zabeležena dva pisma, jedno upućeno od Dimitrija Grguru i drugo u obratnom pravcu, od Grgura Dimitriju. Grgur poručuje Dimitriju da ponovo šalje svog legata koga Dimitrije dobro poznaje, ovaj put da kruniše njegovog sina Jaropolka.
Taj legat je očigledno bio Gebizon, onaj preko koga se Dimitrije zavjerio Grguru.

Ne, to nije pismo. Krunidbena zavernica je zakletveni tekst koji je pročitao naglas Zvonimir na ceremoniji svog krunisanja, uz delić Svetog pisma, uz prisustvo svedoka.

Ona verovatno uopšte nije ni nastala u Hrvatskoj, nego najverovatnije u Rimu tj. Gebizon ju je da sobom poneo da bude na državnom saboru pročitana.

Dakle, ne postoje tipološki veze između ta dva dokumenta. Zavernica nije pismo, iliti stručno kako se latinski kaže epistola. U pitanju su potpuno različiti tekstovi.

A Izjaslav je tad još uvek u Poljskoj; nije se vratio na vlast u Kijevu. I sasvim sigurno Kijevska Rusija nije postala papski vazal.

Veliki knjaz Izjaslav se vraća na vlast tek iduće, 1077. godine, kada se izmiruje sa Vsevolodom.

 

[Kole11]

U Deuzdeditovoj kolekciji se nalazi pismo koje je Grgur 7 uputio Dimitriju ruskom kralju i to baš 1075g kada je navodno hrvatski kralj Dimitrije pisao prisjegu tom istom Papi Grguru 7.
Pogledajte prilog 1594968

Reč je o ruskom knezu Izislavu koji se usled dinastičkih borbi za vlast protiv braće Svjatoslava i Vsevolda obraća papi Grguru 7 za pomoć, dobija kršteno ime Demetrius i kraljevsku krunu.

Vrlo umni ljudi su mi otkrili ovu informaciju a svako neka razmisli za sebe...

Bravo, ma bravo

Svaka, ali bukvalno svaka epizoda hrvatske istorije je ukradena iz srpske. Svaki hrvatski vladar je kopija srpskog. Jedino me je bunila ova činjenica da navodno postoji zavjernica Zvonimira iz 12.veka. Sada vidimo i da je to prekopirana jedna epizoda ruske istorije.

Hvala ti do neba! Kako si do ovoga došao? možemo i privatno

 

[Pumpaj Dinstanović]

Bravo, ma bravo

Svaka, ali bukvalno svaka epizoda hrvatske istorije je ukradena iz srpske. Svaki hrvatski vladar je kopija srpskog. Jedino me je bunila ova činjenica da navodno postoji zavjernica Zvonimira iz 12.veka. Sada vidimo i da je to prekopirana jedna epizoda ruske istorije.

Hvala ti do neba! Kako si do ovoga došao? možemo i privatno

Kole, znaš li ti da je posedovanje višestrukih naloga strogo zabranjeno po Pravilniku Krstarice?

https://forum.krstarica.com/help/pravilnik-foruma/

Mislim, ovo je stvarno vrhunac licemerja. Ne samo da praviš klon naloge da svi izbegao sankcije, već i, doslovno, vodiš diskusiju sam sa sobom.

I to ni manje ni više no ti, koji doslovno kukaš o tome.

 

[Kole11]

@fredi_srb
Imam transfer blama od ovog korisnika. Izvinjavam se u njegovo ime, ali takav je prema svakom novom forumašu koji misli svojom glavom.
Pozivam te da ne napuštaš forum, da zajedno pokušamo da ga napravimo platformom za slobodnu razmenu ideja i radnog materijala.

 

[fredi_srb]

@fredi_srb
Imam transfer blama od ovog korisnika. Izvinjavam se u njegovo ime, ali takav je prema svakom novom forumašu koji misli svojom glavom.
Pozivam te da ne napuštaš forum, da zajedno pokušamo da ga napravimo platformom za slobodnu razmenu ideja i radnog materijala.

Pa ne znam. Ne prija mi ovakva sredina, nekako je nezgodno pisati o odredjenim temama, oseca se pritisak...

 

[fredi_srb]

Koliko se sećam prve ugarske hronike pominju jedino kraljevinu Dalmaciju. Hrvatska se nekako kasnije uglavila uz Dalmaciju kao njen deo sintagmom Dalmacija i Hrvatska. To se desilo negde krajem 15.veka a češka hronika Jana Dlugoša je sigurno medju prvim delima u kojima se pominje ta sintagma.

Razmatrajući poreklo severnih Slovena Dlugoš iznosi teoriju (prva knjiga, str 22) da je mitski osnivač Češke, Čeh, došao iz Hrvatske koja je najrasprostranjenija kraljevina Rusa i čiji je Kijev glavni grad i metropola.

Karuatia je prema Dlugoševom shvatanju teritorija današnje Ukrajine.

Dalje u tekstu (četvrta knjiga, str 331) Dlugoš navodi da je ugarski kralj Vladislav 1095g pripojio dve kraljevine, Dalmaciju i Karuatiju.

Nadalje kaže, ovom drugom, Karuatijom (Ukrajinom) je vladao Zaromar koji nije ostavio decu iza sebe itd.......

Izgleda Kole da je zaista priča o Zvonimiru vezana za kijevske Ruse i njihove dinastičke borbe u koje se umešao papa Grgur 7.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Koliko se sećam prve ugarske hronike pominju jedino kraljevinu Dalmaciju. Hrvatska se nekako kasnije uglavila uz Dalmaciju kao njen deo sintagmom Dalmacija i Hrvatska. To se desilo negde krajem 15.veka a češka hronika Jana Dlugoša je sigurno medju prvim delima u kojima se pominje ta sintagma.

Razmatrajući poreklo severnih Slovena Dlugoš iznosi teoriju (prva knjiga, str 22) da je mitski osnivač Češke, Čeh, došao iz Hrvatske koja je najrasprostranjenija kraljevina Rusa i čiji je Kijev glavni grad i metropola.

Pogledajte prilog 1595600
Karuatia je prema Dlugoševom shvatanju teritorija današnje Ukrajine.

Dalje u tekstu (četvrta knjiga, str 331) Dlugoš navodi da je ugarski kralj Vladislav 1095g pripojio dve kraljevine, Dalmaciju i Karuatiju.

Pogledajte prilog 1595603

Nadalje kaže, ovom drugom, Karuatijom (Ukrajinom) je vladao Zaromar koji nije ostavio decu iza sebe itd.......

Izgleda Kole da je zaista priča o Zvonimiru vezana za kijevske Ruse i njihove dinastičke borbe u koje se umešao papa Grgur 7.

Pa loše se sećaš.

https://library.hungaricana.hu/hu/v...dex_Diplomaticus_Tom_9_vol_3/?pg=218&layout=s

Ilustrovana hronika (Chronicon pictum) iz vremena kralja Ludovika I, napisana 1358. godine:

Ipse primus Dalmaciam atque Croatiam sue monarchie iure perpetuo subiugavit. Cume enim rex Zolomerus sine liberis decessiesset, uxor eius, soror regis Ladizlai ab inimicis viri sui multis iniuriis pregravata auxilium fratris sui, regis Ladizlai in nomine Iesu Christi imploravit. Cuius iniurias rex graviter vindicavit et Croatiam atque Dalmaciam integraliter sibi restituit. Quam postea a predicta regina suo subdidit dominio. Quod tamen rex non fecit propter cupiditatem, sed quia secundum regalem iustitiam sibi competebat. Quoniam quidem rex Zolomerus in primo gradu affinitatis eidem attinebat et heredem non habuit.​

https://web.archive.org/web/20120304111134/http://konyv-e.hu/pdf/Chronica_Picta.pdf

 

[fredi_srb]

Vredi napomenuti da Dlugoš Hrvate ne svrstava u Slovene, već u grupu zajedno sa Bugarima i Hunima

Ovo takođe ide u prilog Dlugoševoj ubikaciji Hrvatske na područje istočno od Karpata, tj na teritoriju zapadne kijevske Rusije.

 

[Pumpaj Dinstanović]

@fredi_srb, @АнаиванГорд osim Deuzdeditove knjvr kanona, postoji i knjiga prihoda Papske države koju je 1192. godine napisao kardinal Cencije Saveli, tada komornik pape Celestina III (1191-1198) a kasnije i lično glavom i bradom papa Honorije III, u čije će vreme biti krunisan Stefan Prvovenčani.

folio 97 verso - 98 recto
https://digi.vatlib.it/view/MSS_Vat.lat.8486

Rukopis Popisne knjige sačuvan je u originalu.

I tu se nalazi Zvonimirova zavernica.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Vredi napomenuti da Dlugoš Hrvate ne svrstava u Slovene, već u grupu zajedno sa Bugarima i Hunima

Pogledajte prilog 1595685

Ovo takođe ide u prilog Dlugoševoj ubikaciji Hrvatske na područje istočno od Karpata, tj na teritoriju zapadne kijevske Rusije.

Ne znam kako bi tako nešto išlo u prilog, kada su i Rusi, dakako, Sloveni.

Nešto si tu dosta loše preveo i/ili rastumačio. Jan Dlugoš ne smešta Hrvatsku nigde u Ukrajinu. Ona se redovno navodi tamo gde za nju i istorijski znamo u ovom periodu. Dlugoš je redovno pominje da se nalazi u bliskom susedstvu Srbije (...Hrvatska, Srbija,..).

Evo i nečeg preciznijeg, što se tiče geografskog određenja:

Ad Austrum vero iuxta Mare mediterraneum, ab Epiro derivando per Dalmatiam, Caruatiam et Histriam, finibus maris Adriatici definitur, ubi Venetia et Aquilegia consistit, sequestratur.​

Ne može preciznije od ovoga, @fredi_srb. Hrvatska se graniči sa Jadranskim morem i u susedstvu je Istre.

 

[fredi_srb]

Ne može preciznije od ovoga, @fredi_srb. Hrvatska se graniči sa Jadranskim morem i u susedstvu je Istre.

Tako je Q. Ali Dlugos takodje kaze da je Hrvatska velika ruska pokrajina sa Kijevom kao glavnim gradim I metropolom.
Zatim veli uceni Poljak da su Ugari pripojili dva kraljevstva, kraljevstvo Dalmaciju I kraljevstvo Hrvatsku.
Istorijski izvori ne znaju za 2 kraljevstva na Balkanu. Ali postojalo je u kraljevstvo u Ruteniji-Hrvatskoj, Grgur 7 je slao pismo tamosnjem kralju Dimitriju, tako da ce biti najverovatnije da je Dlugos pod Hrvatskom podrazumevao Ruteniju. Van svake razumne sumnje.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Tako je Q. Ali Dlugos takodje kaze da je Hrvatska velika ruska pokrajina sa Kijevom kao glavnim gradim I metropolom.
Zatim veli uceni Poljak da su Ugari pripojili dva kraljevstva, kraljevstvo Dalmaciju I kraljevstvo Hrvatsku.
Istorijski izvori ne znaju za 2 kraljevstva na Balkanu. Ali postojalo je u kraljevstvo u Ruteniji-Hrvatskoj, Grgur 7 je slao pismo tamosnjem kralju Dimitriju, tako da ce biti najverovatnije da je Dlugos pod Hrvatskom podrazumevao Ruteniju. Van svake razumne sumnje.

Gde Dlugoš kaže da je Hrvatska ruska pokrajina sa Kijevom kao glavnim gradom?

 

[fredi_srb]

Gde Dlugoš kaže da je Hrvatska ruska pokrajina sa Kolegom kao glavnim gradom?

Pa malopre sam postovao, zaboga

Poruka u temi "Srednjovekovna Hrvatska" https://forum.krstarica.com/threads/srednjovekovna-hrvatska.949627/post-49555969

 

[Ebisclaus]

Tako je Q. Ali Dlugos takodje kaze da je Hrvatska velika ruska pokrajina sa Kijevom kao glavnim gradim I metropolom.
Zatim veli uceni Poljak da su Ugari pripojili dva kraljevstva, kraljevstvo Dalmaciju I kraljevstvo Hrvatsku.
Istorijski izvori ne znaju za 2 kraljevstva na Balkanu. Ali postojalo je u kraljevstvo u Ruteniji-Hrvatskoj, Grgur 7 je slao pismo tamosnjem kralju Dimitriju, tako da ce biti najverovatnije da je Dlugos pod Hrvatskom podrazumevao Ruteniju. Van svake razumne sumnje.

Ajde molim te prevedi nam što ovdje piše. Jer izgleda da si jedini koji zna latinski

"Ad Austrum vero iuxta Mare mediterraneum, ab Epiro derivando per Dalmatiam, Caruatiam et Histriam, finibus maris Adriatici definitur, ubi Venetia et Aquilegia consistit, sequestratur..."

A Jan Dlugosz nije pisao nikakvu češku kroniku

 

[Pumpaj Dinstanović]

Pa malopre sam postovao, zaboga

Poruka u temi "Srednjovekovna Hrvatska" https://forum.krstarica.com/threads/srednjovekovna-hrvatska.949627/post-49555969

Pa to uopšte ne piše tu.

Assertere nonnulli conantur Rusz non Lechonis nepotem, sed germanum extitisse, et secum una atque Czech fratre tertio ex Carvatia egressum, amplissima Russorum regna, quorum Kyovia caput et metropolis est, et quae Dyneestr, Dnyepr, Nymen, Pruth, Slucz, Stir, et alia comprehendit.​

​

Neki tvrde da Rus nije bio nećak Leha, već njegov brat, i podvlače da je zajedno sa Čehom, trećim bratom, krenuo iz Hrvatske i uspostavio velika ruska kraljevstva, sa Kijevom kao glavnim gradom i mitropolijom...​

Hrvatska je zemlja porekla Rusa, Leha i Čeha. Odakle su došli. Jedan od braće (ili, po drugim pričama, Čehov nećak) nakon što se doselio iz Hrvatske, uspostavio je velika ruska kraljevstva sa centralom u Kijevu.

Ništa u tekstu, dakle, ne smešta Hrvatsku na područje današnje Ukrajine. To je mesto radnje Rusove akcije, kada je tamo došao iz Hrvatske. I to je ona stara, dosta poznata legenda, o poreklu Leha, Čeha i Rusa.

 

[Ebisclaus]

Tako je Q. Ali Dlugos takodje kaze da je Hrvatska velika ruska pokrajina sa Kijevom kao glavnim gradim I metropolom.
Zatim veli uceni Poljak da su Ugari pripojili dva kraljevstva, kraljevstvo Dalmaciju I kraljevstvo Hrvatsku.
Istorijski izvori ne znaju za 2 kraljevstva na Balkanu. Ali postojalo je u kraljevstvo u Ruteniji-Hrvatskoj, Grgur 7 je slao pismo tamosnjem kralju Dimitriju, tako da ce biti najverovatnije da je Dlugos pod Hrvatskom podrazumevao Ruteniju. Van svake razumne sumnje.

Jel "Povijest minulih godina" (Ruska kronika) nastala u 12 stoljeću? Jel najstariji prijepis iz 1377e?
Spominje li se tamo bitka Bugara i Hrvata?

"В лѣто 6450. Семеонъ иде на хорваты, и побѣженъ бысть хорваты, и умре, оставивъ Петра, сына своего, княжить"

Gdje je ta bitka bila? Pred Kijevom?

 

[fredi_srb]

Pa to uopšte ne piše tu.

​

Assertere nonnulli conantur Rusz non Lechonis nepotem, sed germanum extitisse, et secum una atque Czech fratre tertio ex Carvatia egressum, amplissima Russorum regna, quorum Kyovia caput et metropolis est, et quae Dyneestr, Dnyepr, Nymen, Pruth, Slucz, Stir, et alia comprehendit.​

​

Neki tvrde da Rus nije bio nećak Leha, već njegov brat, i podvlače da je zajedno sa Čehom, trećim bratom, krenuo iz Hrvatske i uspostavio velika ruska kraljevstva, sa Kijevom kao glavnim gradom i mitropolijom...​

Hrvatska je zemlja porekla Rusa, Leha i Čeha. Odakle su došli. Jedan od braće (ili, po drugim pričama, Čehov nećak) nakon što se doselio iz Hrvatske, uspostavio je velika ruska kraljevstva sa centralom u Kijevu.

Ništa u tekstu, dakle, ne smešta Hrvatsku na područje današnje Ukrajine. To je mesto radnje Rusove akcije, kada je tamo došao iz Hrvatske. I to je ona stara, dosta poznata legenda, o poreklu Leha, Čeha i Rusa.

Nesto se ovde ne uklapa. Odakle si uzeo prevod?

 

[Pumpaj Dinstanović]

Nesto se ovde ne uklapa. Odakle si uzeo prevod?

Ni od kuda. Ja sam preveo.

Šta se ne uklapa?

 

[Ebisclaus]

Rex Zaromarus je vladao Dalmacijom, Hrvatskom. Lijepo ti piše tu. Nikakav Zaromarus se ne spominje tu u vezi Ukrajine, Karpata. Barem ne u isječku koji si sam tu ispod objavio.

Pogledajte prilog 1595603

Nadalje kaže, ovom drugom, Karuatijom (Ukrajinom) je vladao Zaromar koji nije ostavio decu iza sebe itd.......

 

[Ebisclaus]

Pogledajte prilog 1595685

Pogledajte prilog 1595600

Ovo dva isječka ti se odnose na Bijele Hrvate (karpatske). A treći isječak ti se odnosi na Zvonimirovu Hrvatsku koju je priključio mađarski vladar "Wladislaus Hungarorum Rex" (Ladislav I. Arpadović).

I jedni i drugi Hrvati se također spominju u spomenutoj Nestorovoj Kronici (Povest minulih leta).

 

[fredi_srb]

Jel "Povijest minulih godina" (Ruska kronika) nastala u 12 stoljeću? Jel najstariji prijepis iz 1377e?
Spominje li se tamo bitka Bugara i Hrvata?

"В лѣто 6450. Семеонъ иде на хорваты, и побѣженъ бысть хорваты, и умре, оставивъ Петра, сына своего, княжить"

Gdje je ta bitka bila? Pred Kijevom?

Upravo tako. Pogledaj recimo Majorova sa Peterburškog univerziteta. U prilog navodi dosta izvora.

Pitanje vezano uz položaj istočnoslavenskih Hrvata, koji se prvi put spominju uPovesti vremennyh let za vladavine kijevskoga kneza Olega, ponekad izazivarazmimoilaženja među istraživačima. Moglo se čuti mišljenje koje te Hrvate izjednačuje sBijelim Hrvatima koji su živjeli u gornjem toku Visle.68 Pokušavalo se dokazati susjedstvoHrvata i Vjatiča te smjestiti ih u gornji tok Dona i Severskog Donjeca.69 Ipak,najutemeljenijim se čini zaključak da su Hrvati koji se spominju u Ljetopisu živjeli na područjima istočnogPrikarpatja, gornjeg Poprutja i Podnjestrovlja.
U korist takvome prostornom smještanju istočnih Hrvata svjedoče prije svegapodatci pisanih izvora. Prema ljetopisu Povest vremennyh let, godine 992. u ratni pohodprotiv Hrvata krenuo je kijevski knez Vladimir Svjatoslavič.71 Vrlo je vjerojatno da upravoo tome pohodu govore Hildesheimski anali (20-e i 30-e godine IX. st.) u kojima nalazimoizvještaj o tome kako novi poljski knez Boleslav (kasnije Boleslav Hrabri) nije mogaopriteći u pomoć germanskome caru Otonu III. koji je opkolio Branibor (Brandenburg), jerje u tome trenutku poljskome knezu »prijetio veliki rat s Rusi«.72 Istraživači različitotumače pojedine prilike vezane uz rusko-poljske odnose 90-ih godina X. stoljeća, no ipakse svi slažu u jednome – spomenuta prijetnja za poljsku državu bio je upravo pohod Vladimira na Hrvate, z čega vidimo da su Hrvati živjeli u neposrednoj blizini rusko-poljske granice.
O raseljavanju Hrvata uz tok rijeke Prut saznajemo iz podataka perzijskogaanonimnog zemljopisnog traktata iz posljednje četvrtine X. stoljeća Predjeli svijeta od istokaprema zapadu (Hudud al'–Alam min al-mašrik ila–l–magrib). Pripovijedajući o vladaru Velike Moravske, knezu Svatopluku, taj izvor ukazuje na to da se glavni grad Hordab (Hurdab,Hurbad) nalazio na rijeci Ruti (Rūtā, Rutha), koja je izvirala u planini na graniciobitavanja Pečenega, Mađara i Rusa i koja je tekla kroz predio nastanjen Rusima premakraju nastanjenom Slavenima.74 U drugim arapskim i perzijskim izvornicima iz X. st. i dopočetka XII. st. taj slavenski grad spominje se u obliku Džarvab (kod Ibn Rusta, početak X.st.)75, Džarvat (kod Gardize, sredina XI. st.)76 i Hadrat (Hrvat; kod al–Marvazija, kraj XI–početak XII. st.)77. Uspoređujući spomenute varijante, povjesničari se priklanjaju davnoizrečenome mišljenju da one nisu ništa drugo do iskrivljene varijante naziva Hrvat,H(o)rwat.78 Velika razmimoilaženja izaziva pitanje položaja rijeke Rute koja je spomenuta uperzijskome izvorniku. Grafički oblik bilježenja tog naziva omogućuje njegovuusporedbu s jednom od varijanta bilježenja naziva Dunav.79 Izricana je i pretpostavka omogućem podudaranju naziva Rūtā (Ruta) i Ūqā (Oka).80 U danome slučaju izglednijim seipak čini istraživanje fonetskog podudaranja s nazivom Ruta. Pritom se najuvjerljivijimčini podudaranje s nazivom Prut. Povijesna analiza izvještaja Hudut al –'alam koji sadržinapomene o Ruti dodatno ide u prilog spomenutome rješenju. Rijeka Prut izvire izokruga Karpata, koji je krajem X. st. bio granicom između Mađara, Pečenega i Rus'i.81 Upodručju gornjeg toka Pruta otkrivena je gusta mreža starih naseobina i pretpovijesnih naselja iz IX. i X. st. za koja istraživači smatraju da su hrvatska.82 U spomenuto su vrijemepreko Przemysla i Karpata arapski trgovci stizali do Moravske.83O životu istočnoslavenskoga plemenskog saveza Hrvata na prikarpatskomepodručju moguće je zaključivati i na temelju gore razmotrenih podataka koje iznosipoljski kroničar Wincenty Kadłubek. On Hrvate smješta u vrijeme vladavine BoleslavaHrabrog, tj. na prijelazu iz X. u XI. stoljeće, među susjede Mađara i Pečenega.84

 

[fredi_srb]

Navodi Vinsenta Kadlubeka, hroničara 13.veka, o zakarpatskim Hrvatima. Vinsent donosi vesti o tome da je poljski vladar Boleslav (992-1025) pokorio Madjare, Hrvate i Pečenege