Srednjovekovna Hrvatska

Да ли је ово тачно или је у питању још један "потез коњем" по дијагонали? Несумњиво, за 3-4 године Коле је сакупио озбиљан материјал за књигу. Али ипак, без икакве сумње, автор књиге треба да буде @Q. in perpetuum hibernum, или бар на насловној страни треба да стоји натпис: "Ова књига је посвећена Славену".

Ma šta bre posvećena; koautor i recenzent treba da piše na koricama knjige, najmanje (da verovatno i više od toga, ali da ne budemo pohlepni baš).

@Kole11 odričem se mog dela prihoda od naše knjige u dobrotvorne svrhe. Uplaćuj taj deo na račun humanitarnih organizacija i okači kopije ili skenove računa.

Takođe, odričem se svih autorskih prava. Neću onako da ganjam ljude i pretim tužbama kao Mitić; predlažem i tebi, ako ti nije baš stalo do prihoda od prodaje toliko mnogo.
 
Stefan Nemanja na putu do Kotora prolazi kroz Hrvatsku.

Ne piše u izvoru da je kroz Hrvatsku prošao na putu ka Kotoru. Niketa Honijat spominje dve Nemanjine akcije, počeo je prisvajati Hrvatsku i nametnuo svoju vlast nad Kotorom.

Sad kad sam malo pregledao, vrlo mi je interesantna hipoteza Mladena Aničića koju je izneo nedavno, 2018. godine:

Dux nomine Reles: How Did Emanuel Komnenos’ Imperial Machine Function?

The starting point of this discussion is the story told by the chronicler of Split, Thomas the Archdeacon. Among many other stories Thomas used in his work, one is about a certain Duke Relja – dux Relles. Thomas speaks of a mysterious duke who attacked his city, Split, whose attack was repelled by the citizens. The story is clearly situated in the timeframe that covers Byzantine rule in Dalmatia during the 1160’s and 1170’s. Because he speaks about events that happened almost a century before his time, Thomas simply reproduces his source without providing context. That led him to the conclusion that Relja, who was clearly called uir Sclavigena in his source, must have been a local Croatian strongman – quidam Chrouatorum dux. My contention is that Thomas misunderstood his source and that dux Relles was in fact the commander of the Serbian detachment that took part in the Byzantine expedition to Dalmatia in 1165. After a small Hungarian detachment captured Niceta Caloupha, the Byzantine administrator of the newly acquired province of Dalmatia in 1166, dux Relles evidently tried to take advantage of the situation and acquire territory for his overlord, the Serbian grand župan Stefan Nemanja. Discussing relevant sources covering those events sheds new light on the subject of the military organization of Emanuel Komnenos’ expeditions.

Split je otprilike u ovo vreme napadao i pokušao osvojiti neki knez Relja. Nakon što su Ugri zarobili vizantijskog upravnika Dalmacije Nikefora Halupu, Relja je pokušao da iskoristi situaciju i bezuspešno napadao Split. Po Aničiću, rešenje je da je knez Relja bio Nemanjin vazal koji je izvršio ovu akciju ka Splitu u sklopu generalnog Nemanjinog prodora na Jadran, a to bi se odista savršeno uklopilo u Honijatove informacije o Nemanji koji je bio počeo sa podvrgavanjem Hrvatske. Ovu interpretaciju podržao je kasnije i Ivan Majnarić.
 
Poslednja izmena:
Ne piše u izvoru da je kroz Hrvatsku prošao na putu ka Kotoru. Niketa Honijat spominje dve Nemanjine akcije, počeo je prisvajati Hrvatsku i nametnuo svoju vlast nad Kotorom.

Sad kad sam malo pregledao, vrlo mi je interesantna hipoteza Mladena Aničića koju je izneo nedavno, 2018. godine:

Dux nomine Reles: How Did Emanuel Komnenos’ Imperial Machine Function?

The starting point of this discussion is the story told by the chronicler of Split, Thomas the Archdeacon. Among many other stories Thomas used in his work, one is about a certain Duke Relja – dux Relles. Thomas speaks of a mysterious duke who attacked his city, Split, whose attack was repelled by the citizens. The story is clearly situated in the timeframe that covers Byzantine rule in Dalmatia during the 1160’s and 1170’s. Because he speaks about events that happened almost a century before his time, Thomas simply reproduces his source without providing context. That led him to the conclusion that Relja, who was clearly called uir Sclavigena in his source, must have been a local Croatian strongman – quidam Chrouatorum dux. My contention is that Thomas misunderstood his source and that dux Relles was in fact the commander of the Serbian detachment that took part in the Byzantine expedition to Dalmatia in 1165. After a small Hungarian detachment captured Niceta Caloupha, the Byzantine administrator of the newly acquired province of Dalmatia in 1166, dux Relles evidently tried to take advantage of the situation and acquire territory for his overlord, the Serbian grand župan Stefan Nemanja. Discussing relevant sources covering those events sheds new light on the subject of the military organization of Emanuel Komnenos’ expeditions.

Split je otprilike u ovo vreme napadao i pokušao osvojiti neki knez Relja. Nakon što su Ugri zarobili vizantijskog upravnika Dalmacije Nikefora Halupu, Relja je pokušao da iskoristi situaciju i bezuspešno napadao Split. Po Aničiću, rešenje je da je knez Relja bio Nemanjin vazal koji je izvršio ovu akciju ka Splitu u sklopu generalnog Nemanjinog prodora na Jadran, a to bi se odista savršeno uklopilo u Honijatove informacije o Nemanji koji je bio počeo sa podvrgavanjem Hrvatske. Ovu interpretaciju podržao je kasnije i Ivan Majnarić.
Presmesno je sve ovo........kada se iskljuci Mers slika je kristalno cita.

Za Tomu kao i za ostale latinske pisce te epohe, kraljevina koja prethodi Raskoj se nazivala Dalmacija i Hrvatska. Ta kraljevina se prostirala od Draca do Istre i Panonije na severu. Kontinentalni deo se nazivao Hrvatskom. Sve su to Tomine reci. Tako je to bilo za zapadni svet a kako vidimo i za grcki sa tom razlikom sto su Grci razjasnili da su ti Hrvati koji se pominju pre raske drzave Nemanjica zapravo sinonim za Srbe.

Tacka, kraj, ende

Ako pricamo o ovom pasusu kontekst je sledeci....Krajem 11 veka Ugarska ovladava citavom Dalmacijom, Bosnom i Raskom. Svi velikasi na toj teritoriji su nosili titulu Dux. To je kljuc. Dux je Sloven koji sluzi Ugarima ili Mlecima. I Desa je bio Dux.
Vizanti su 1165 godine preuzeli veci deo ove teritorije Ugarima, negde linijom Srem - Sibenik. Ugari/Mlecani su uzvratili udarac, na njihovoj strani su ratovali i slovenski vazali medju njima i Dux Relja iz Hrvatske (čitaj Bosne/Raske)

I jos nesto moras da razumes, regioni / teritorije tog doba nisu imali poveznicu sa nacionalnom pripadnoscu. Eto vidis vladari Hrvatske (Bosne/Raske) su pomagali Ugarima/Mlecanima u ratu protiv Vizantije, a u grckim izvorima vezano za taj dogadjaj stoji da su Ugari/Mlecani potpirivali Srbe na rat protiv Vizantije.

Gde ces veci dokaz, dakle na teritoriji Hrvatske (Bosne/Raske) zivi narod Srba.

Uvek se zadivim koliko su svi izvori konzistentni i razumljivi. Isto tako mi se gadi kada vidim koliko se namerno pogresno interpretiraju u skladu sa trenutnim politickim intersima.
 
Izgleda da se ne razumemo dobro mada je pitanje vrlo jednostavno Mozda je jezicka barijera u pitanju, evo da pomognem

1689162274151.png
 
Kažeš da je Dandolo podrazumeva da se u novije, njegovo vreme, Hrvatska odnosi na prostor Raške i Bosne. Dokaži tj. pokaži je li to kompatibilno sa svim primerima u kojima on Hrvatsku pominje.

Šta ti je poenta vezano za citat koji se tiče cara Aleksija I Komnina? Je li tvrdiš da ima nečeg čudnog u tome što je Hrvatska bila nazvana grčkom provincijom?
1689166693518.png

1689167108712.png



Istorija je bas lepa nauka.

Ugarsko - Vizantiijski rat je vodjen za vreme Manuela Komnina. Znamo da je on zauzeo Rasku, Dalmaciju i delove Bosne, odnosno Dalmaciju i delove Hrvatske kako kaze Toma Arhidjakon. Ugari su vrlo brzo za Manuelovog zivota povratili vecinu tih teritorija

Nakon Manuela dolazi na vlast Aleksij II. On vise ne kontrolise Dalmaciju ali ipak dodeljuje titulu sevasta Hrvatske

1689167417231.png


Pa kako je to moguce crni Slavene, covece od metodologije, da Aleksij dodeljuje titulu sevasta Hrvatske kada ne poseduje ni Dalmaciju.

Gde je bila Hrvatska teritorija prema mletackoj terminologiji, ajde bre dokle planiras da se blamiras?
 
Pogledajte prilog 1376800
Pogledajte prilog 1376803


Istorija je bas lepa nauka.

Ugarsko - Vizantiijski rat je vodjen za vreme Manuela Komnina. Znamo da je on zauzeo Rasku, Dalmaciju i delove Bosne, odnosno Dalmaciju i delove Hrvatske kako kaze Toma Arhidjakon. Ugari su vrlo brzo za Manuelovog zivota povratili vecinu tih teritorija

Nakon Manuela dolazi na vlast Aleksij II. On vise ne kontrolise Dalmaciju ali ipak dodeljuje titulu sevasta Hrvatske

Pogledajte prilog 1376809

Pa kako je to moguce crni Slavene, covece od metodologije, da Aleksij dodeljuje titulu sevasta Hrvatske kada ne poseduje ni Dalmaciju.

Gde je bila Hrvatska teritorija prema mletackoj terminologiji, ajde bre dokle planiras da se blamiras?
Ti se boriš sam sa sobom, a i karte su ti misterij.
 
Pa dobro ajde objasni kako vizantijski car moze pokloniti Hrvatsku kada ne poseduje ni Dalmaciju?

To nije moguce osim ako je Hrvatska bila na nekom drugom mestu a ne tamo gde je sada.

Ili imas neko drugo objasnjenje, slusam......
Trebaš najprije znati što je u tom trenutku smatrano Dalmacijom a što Hrvatskom. A i svašta se pisalo tada da se poveća svoj ugled.
Stavio si nedavno jednu kartu iz 16.st. gdje je međuostalim prikazana i Hrvatska i izvodio si iz toga neke fantazije jer nisi razumio kartu.
 
Pa dobro ajde objasni kako vizantijski car moze pokloniti Hrvatsku kada ne poseduje ni Dalmaciju?

To nije moguce osim ako je Hrvatska bila na nekom drugom mestu a ne tamo gde je sada.

Ili imas neko drugo objasnjenje, slusam......

Hajde, iz sažaljenja ću ti ipak još malo pomoći za pisanje te knjige.


Šta piše ovde? Koje ličnosti se pominju i koja je to godina? O kom vremenu se tu radi?

:ceka:
 
Trebaš najprije znati što je u tom trenutku smatrano Dalmacijom a što Hrvatskom. A i svašta se pisalo tada da se poveća svoj ugled.
Stavio si nedavno jednu kartu iz 16.st. gdje je međuostalim prikazana i Hrvatska i izvodio si iz toga neke fantazije jer nisi razumio kartu.
Bravo, pratis ponesto.
To je 15.vek karta pape Pikolominija, gde je Hrvatska prikazana na mestu gde je nekad bila Liburnija.

E vidis, to je prvi put u istoriji, dakle u 15.veku da je neko rekao da je Hrvatska bila na tom mestu.

Pitanje je zasto Papa nije sledio autore pre njega koji su Hrvatsku locirali mnogo istocnije
 
Bravo, pratis ponesto.
To je 15.vek karta pape Pikolominija, gde je Hrvatska prikazana na mestu gde je nekad bila Liburnija.

E vidis, to je prvi put u istoriji, dakle u 15.veku da je neko rekao da je Hrvatska bila na tom mestu.

Pitanje je zasto Papa nije sledio autore pre njega koji su Hrvatsku locirali mnogo istocnije
Ma koja Liburnija, Hrvatska je prikazana u unutrašnjosti i to dio oko današnjeg Karlovca. Liburnija bila uz more, a na onoj karti ni L od Liburnije.
 
Ma koja Liburnija, Hrvatska je prikazana u unutrašnjosti i to dio oko današnjeg Karlovca. Liburnija bila uz more, a na onoj karti ni L od Liburnije.

Ja ga pokušavam malo naterati da se malo i sam pomeri i da malo samostalno razmišlja; ako mu se sve servira na stolu nikada neće razviti te fundamentalne veštine.

Više puta sam mu već rekao da prouči šta je Liburnija. Ali, problem je u tome što neće sam da se pokrene nikako; želi da mu svi odgovori budu servirani na tacni, bez pokazivanja gotovo ikakvog tračka samostalne inicijativnosti. Ja se sve nešto nadam, pogledaće šta je Liburnija; neće morati umesto njega da se gugla i kače slike ili fotke iz atlasa; a ono opet nekakva Liburnija, pa Liburnija. :D

Isto kao gore; pitaš ga o kom vremenu se radi i koja je to godina koju je naveo (MLXXXIIII) a on ne reaguje ništa, nego samo se igra nekakve rugalice i podsmehuje. Umiru poslednje nade da će možda mućnuti sam svojom glavom i skontati da je pobrkao careve i godine. Verovatno će i ispod ove objave dodati samo jedno ha-ha, valjda od muke kad skonta da je opet sve pomešao.
 
Poslednja izmena:
Ja ga pokušavam malo naterati da se malo i sam pomeri i da malo samostalno razmišlja; ako mu se sve servira na stolu nikada neće razviti te fundamentalne veštine.

Više puta sam mu već rekao da prouči šta je Liburnija. Ali, problem je u tome što neće sam da se pokrene nikako; želi da mu svi odgovori budu servirani na tacni, bez pokazivanja gotovo ikakvog tračka samostalne inicijativnosti. Ja se sve nešto nadam, pogledaće šta je Liburnija; neće morati umesto njega da se gugla i kače slike ili fotke iz atlasa; a ono opet nekakva Liburnija, pa Liburnija. :D
Meni je jasno od prvog puta kada sam ušao u jednu diskusiju s njim da on nema znanja, ne čita knjige, nego samo kopira s nekog drugog foruma i to ovdje dogmatski brani jer drugo ne zna, nema širinu da vidi širu sliku.
Ne shvaća da ga taj netko od koga prepisuje zapravo vuče za nos i radi budalu od njega.
 

Back
Top