Kole11
Poznat
- Poruka
- 7.547
Ajde zašto kriješ informacije samo za sebe i uzak krug učenih, budi drug...
Država Zahumlje je u pitanju?
Država Zahumlje je u pitanju?
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Ajde zašto kriješ informacije samo za sebe i uzak krug učenih, budi drug...
Država Zahumlje je u pitanju?
Koliko je odavde vidljivo, Kole tebe pokušava da natera da razmišljaš. Prepisati sa wikipedije, kao što si ti uradio, nije razmišljanje.Ne krijem ništa, nego očajnički pokušavam da te nateram da razmišljaš. Da koristiš svoju glavu.
Ako ga zovemo Zahumski, zar ti nije 1/1 jasno, čak i da ne znaš ništa sa strane, da govorimo o Zahumlju? Nisam napisao Mihailo Bavarski.
Dobro dakle Ivan Djakon mletacki hronicar 11 veka opisuje geografsku podelu jednog dela Balkana te kaze da postoji država Hrvatska koja se graniči sa državom Zahumlje.
E sad prema tvoj interpretaciji Ivan Djakon vladare, kraljeve obe države naziva istim pridevom, slovenski.
Dakle i hrvatski kralj i zahumski ktalj nosi pridev slovenski kralj, a ne hrvatski ili zahumski. I sada, teoretski, ako bi posmatrali samo Djakona mi ne bi mogli da znamo na kralja koje države on misli, kada kaže slovenski. Da li se slažeš?
A kako na hrvatskoj wikipediji o Mihajlu Viševiću piše nešto sasvim drugo? Kome bre ovde da verujem
Pa kako onda znamo da je Djakon kada je pomenuo slovenskog kralja Suronju mislio na hrvatskog kralja, zasto ne bi pomislili da je mislio na Zahumskog?Ne samo te dve, specifično, nego za doslovno sva ta plemena.
A kako na hrvatskoj wikipediji o Mihajlu Viševiću piše nešto sasvim drugo? Kome bre ovde da verujem![]()
Pa kako onda znamo da je Djakon kada je pomenuo slovenskog kralja Suronju mislio na hrvatskog kralja, zasto ne bi pomislili da je mislio na Zahumskog?
Ili je to tada bila toliko poznata činjenica da je Suronja hrvatski kralj pa ga je onda Djakon onako nazvao slovenskim jer jebga što bi pisao bezveze hrvatski kada svi znaju da je hrvatski?
Djakon hrvatskog kralja oslovljava slovenskim zato što je ovaj tražio azil u Trogiru?Zbog geografskog opisa. Surinja je azil je našao u Trogiru.
Djakon hrvatskog kralja oslovljava slovenskim zato što je ovaj tražio azil u Trogiru?
Sto bi rekli klinci WTF
Zar ne mislis da bi malo trebalo da obrazlozis ovaj svoj stav?
Ili je to tada bila toliko poznata činjenica da je Suronja hrvatski kralj pa ga je onda Djakon onako nazvao slovenskim jer jebga što bi pisao bezveze hrvatski kada svi znaju da je hrvatski?
Zaboravljas da je Andrea Dondolo Rasku I Bosnu zajedno nazivao Hrvatskom. To znaci da je Suronja bio kralj Raske I Bosne.Tako su to tumačili i značajno kasniji autori, koji su čitali Mletačku hroniku.
Pogledajte prilog 1363374
https://archive.org/details/RerumItalicarumScriptores12/page/n141/mode/2up?view=theater
Po Andriji Dandolu (sredinom XIV st.), Surinja je bio sin hrvatskog kralja. Njegov brat se pobunio i naneo mnoge štete gradovima Dalmacije, zbog čega je Venecija i intervenisala u Dalmaciji.
Surinju hrvatskim kraljem naziva Mavro Orbini (1601):
Pogledajte prilog 1363375
https://archive.org/details/ilregnodeglislav00orbi/page/360/mode/2up?view=theater
Tako da, očigledno da su tako čitali i posle Ivana Đakona tj. tumačili da je reč o zbačenom hrvatskom kralju.
Zaboravljas da je Andrea Dondolo Rasku I Bosnu zajedno nazivao Hrvatskom. To znaci da je Suronja bio kralj Raske I Bosne.
Нисам сигуран са којом је сврхом објава (не пратим ти ја то над*ебавања које имаш са овим ******** тролом) но Дандоло у том пасусу очигледно указује на разлику у именовању некад и данас, односно у његовом времену, XIV вијек, и да се појмом Далмација не обухвата иста област, у ранијем времену, сам почетак Х вијека и у модерном, његовом времену.Evo ti, @Kole11 tog citata da se malo igraš:
Est autem Dalmatia prima Provinciarum Graeciae, quae habet ab Oriente Macedoniam, ab Occasu Istriam, a Meridie Mare Adriaticum, et Insulas Liburnicas, et a Septentrione Pannoniam, qus eft pars Misiae Russiae. A Plano itaque Dalmatiae ufque Istriam, Croatiam Albam vocavit; et a dicto Plano usque Dyrachium, Croatiam Rubeam; et versus Montana a flumine Drino usque Macedoniam, Rasiam; et a dicto flumine citra, Bosniam nominavit. Et Jupanos in unaquaque Regione constituit; et in Salona, er in Dioclia Archiepiscopos; et in reliquis Civitatibus Regni sui Episcopos, ut antiquitus suerant, esse decrevit. Moderni autem maritimam totam vocant Dalmatiam; Montana autem Croatiam.
No, Dalmacija je prva pokrajina Grčke, koja ima Makedoniju na istoku, Istru na zapadu, Jadransko more i Liburnijska ostrva na jugu i Panoniju koja je deo raške Mezije, na severu. Stoga, od dalmatinske ravnice do Istre, nazvao ju je Belom Hrvatskom, a od rečene ravnice do Drača, Crvenom Hrvatskom; i prema planinama od Drine do Makedonije, nazva Raškom, a od ovde rečene reke, nazva Bosnom. Uspostavio je vladare u svakoj oblasti, a u Solinu, ili u Duklju, arhiepiskope. I u preostalim gradovima svog kraljevstva, odlučio je da postavi episkope kao što su bili i u antici. Ali u moderna vremena celo primorski pojas se naziva Dalmacijom. Planinski, međutim, nazivaju Hrvatskom.
E sada, baš bih voleo kojom akrobacijom uspeš fanovi uskladiš za početak sa drugim mestima gde se Hrvati pominju kod Dandola, a onda i sa drugim izvorima. Jedino što ja vidim jeste da kaže da se u njegovo vreme Hrvatska nalazila u zaleđu Dalmacije. Kao što i jeste; iz ugla Venecije.
Sa Djakonom je uskladjeno, video si da je Petar na putu iz Carigrada do Zahumlja prolazio kroz Hrvatsku, pokazao sam ti moderni prevod.E sada, baš bih voleo kojom akrobacijom uspeš fanovi uskladiš za početak sa drugim mestima gde se Hrvati pominju kod Dandola
Ne možeš ti s bukvalistom imati diskusiju za koju je potrebno apstraktno mišljenje. Sizifov posao. Ali mislim da znam šta time dobijaš.Sa Djakonom je uskladjeno, video si da je Petar na putu iz Carigrada do Zahumlja prolazio kroz Hrvatsku, pokazao sam ti moderni prevod.
Vrlo dobro ti je poznato kako su Mlecani nazivali Bosnu i Rasku, Bonfini je to lepo sumirao i citirano ti je nekoliko puta.
E sad, ako se vratimo na sustinu, dolazimo do pojma imaginacije. Hrvatska se kao teritorija pominje na raznim mestima, nekada je u Dalmaciji, nekada u Bosni i Raskoj. Dakle to je imaginarni, leteci pojam koji skace po realnim teritorijama i nema stalno staniste.
Zato sam te i pitao nekoliko puta, covece gde je realna hrvatska teritorija i kada se prvi put pojavljuje u izvorima?
Ne možeš ti s bukvalistom imati diskusiju za koju je potrebno apstraktno mišljenje. Sizifov posao.
Sa Djakonom je uskladjeno, video si da je Petar na putu iz Carigrada do Zahumlja prolazio kroz Hrvatsku, pokazao sam ti moderni prevod.
Čekaj malo, je li ti to zapravo tvrdiš i dalje da Petar nije zarobljen pri pokušaju prelaska hrvatske granice?
Kakav moderan prevod si pokazao; gde?
Komatinu ne bi komentarisao.Ja sam ti već komentarisao to što si postavio i nije tvog nikakvog odgovora bilo. Probaj, ako ti stvarno stojiš iza te tvrdnje, ovog puta da objasnim šta ti to tačno vidiš u toj rečenici, tj. kritički da je analiziraš. Ja sam ti napisao koje je moje viđenje. Dotični Italijan piše da je Petar želeo da pređe hrvatske teritorije. U toj ideji je bio osujećen, zato što ga je knez Mihailo zarobio.
Takođe bih voleo da mi obrazložiš razlozi iz kojeg prevod Komatine, koji je objavljen doslovno 2021. godine, etiketiraš nemodenim.
Pogledajte prilog 1363831
Obrazloži i dokažu zašto misliš da je Komatina ovde pogrešio.
I, na samom kraju, pošto ako se dobro sećam ti voliš da tražiš greške tj. je li nešto možda ne baš idealno prevedeno, zamolio bih te da mi prevedeš reč fines sa latinskog jezika.
Komatinu ne bi komentarisao.
Italijan, kako zoveš Berta, je lepo napisao:
The first timethe label ‘Croats’ appears is when it is narrated that the son of the Venetian Duke Ursus Particiaco (911–931) was captured while passing through the Croats’ territory; the ruler who did that is however identified as ‘dux Sclavorum (duke of the Slavs)’.
Nenormalno je da se raspravljamo oko očiglednog, uhapšen je dok je prolazio hrvatskom teritorijom, a to je uradio Mihajlo, itd.....
Obrazloži ti ovo tvoje viđenje jedne rečenice iz Mletačke hronike. Pretpostavljam da misliš na sledeće; 40. gl. III knjige:
Quem successit ad hanc regendam dignitatem domnus Ursus, cognomento Particiacus, qui mox ut dux effectus est, suum filium, Petrum nomine, Constantinopolim ad Leonem imperatorem destinavit. Quem imperator cum honore suscipiens, protospatharium illum fecit ditatumque maximis donis ad propria redire permisit. Qui dum Chroatorum fines rediens transire vellet, a Michahele Sclavorum duce fraude deceptus, omnibusque bonis privatus atque Vulgarico regi, Simeoni nomine, exilii pena transmissus est.
http://www.hervardi.com/chronicon_venetum.php.html
Onaj koji je nasledio ovaj dostojanstveni položaj bio je gospodin Urs, nadimka Patricijaka, koji je ubrzo po postajanju vođom poslao svog sina Petra u Carigrad caru Leonu. Car ga je primio s počastima, predstavio ga za protospatarija i dopustio mu da se vrati sa velikim darovima. Međutim, kada je želeo preći granice Hrvata, bio je prevaren od strane slovenskog kneza Mihaila, lišen svog imetka i kažnjen izgnanstvom kod bugarskog kralja Simeona.
Piše da je pokušao da pređe granicu Hrvata, da su ga u tome sprečili Zahumljani koji su ga zarobili i da je bio kažnjen progonstvom kod cara Simeona.
Objasni ti sad ovde, molim te, zašto smatraš da se ovo odnosi na Rašku, odnosno kako ti zamišljaš da su pri pokušaju prelaska hvatske granice Zahumljani zarobili mletačko poslanstvo...gde se to desilo, kuda je to poslanstvo išlo?
Što se kritičkog pristupa tiče, u pravu si, Komatina i Šišić su tu negde, ali ja želim da čitam ozbiljne autore koji istoriju ne prilagodjavaju potrebama novonastaliha nacija, niti pate od bilo kakvih kompleksa.Ne bi komentarisao Komatinu iz razloga što, očigledno, zastupaš krivi prevod tj. krivo čitanje?
Na kraju krajeva, ako je Komatina toliko ozbiljan problem, zašto ne komentarišeš bilo koji od celog niza drugih prevoda. Citirao sam ti i Šišića, primera radi.
Osim toga, ostavio sam ti ovde i sopstveni prevod, doslovno:
Ako ne želiš da komentarišeš tuđe prevode, ne znam zašto se uopšte i pozivaš na jedan. Evo, tu je latinski citati; hajde da ga zajedno prevedemo. To bar danas nije teško, uz sve rečnike koji su dostupni.
Podsetiću te, ti čak niso još uvek ni obrazložio svoje viđenje tog citata. To je cela suština kritike izvora; prevod, tumačenje i komentar. Ti ga još uvek nisi dao. Postavio sam ti pitanje gde je to duždev sin išao, tačno, po tvom viđenju. Koje je oblasti prolazio i zašto; šta je radio? Sve vreme ovde diskutujemo o tome da li je nešto dobro prevedeno i rastumačeno, a ti do evo ovog sad momenta još uvek nisi pružio svoje tumačenje i osporio ono što istoriografija kaže po ovom pitanju. Ne znam šta te sprečava da, ako se zalažeš za neko alternativno tumačenje, to ovde o predstaviš. Zašto smatraš sa bi iko bespogovorno usvojio ili prihvatio tvoj komentar, ako ga bukvalno ničim nisi potkrepio?