Smrt hedonista

[fisherman1]

Sve si me provalio samo godine nisi...Moje su sve mladalačke...

 

[Dionys]

U bici kod Plateje borilo se 8000 Spartanaca; sto godina kasnije primjecuje Aristotel Pol. II, 6, 11. 12 da drzava vise jedva broji 1000 vojno sposobnih muskaraca i da propada zbog manjka u ljudstvu. O istom manjku u ljudstvu svjedoci Polibije 87, 4 dok svuda u Grckoj na strahovit nacin vlada odbojnost prema braku, neplodnost braka, postepeno pustosenje gradova; a na isti nacin svjedoci Strabon VIII, 4, 11 da je od 100 gradova Lakonije u njegovo doba, sem Sparte preostalo jedva jos trideset mrlja. Jos tuznije predstavlja opstu pustos Grcke i citavog starog svijeta u svoje vrijeme Plutarh Mor. str. 413. 414. Sve dok jedan narod raste, brzo se nadomijesta manjak stanovnistva nastao kroz ratove i epidemije; nasuprot tome u starosti naroda ne vise. Isto takou starom Rimu. Godine 225 pne. za vrijeme rata protiv Gala iznosio je broj ljudi pod oruzjem na strani Rimljana i saveznika 210,000 a u listama je bilo upisano jos 558,000 ljudi: Plinije III, 20, 138. Eutropije III, 5. - Polibije I, 64 nasuprot tome svjedoci izricito da rimska drzava u njegovo doba vise nije u stanju da opremi takvu vojsku i flotu kao za vrijeme prvog punskog rata; J. Cezar otkriva godine 46. prilikom odrzanog cenzusa jedan strahoviti opsti nedostatak ljudstva: Dion Kasije 43, 25; i Diodor II, 5 kaze da je sadasnja depopulacija gradova naspram ranijeg obilja u ljudstvu jedna opsta tuzaljka. Ukratko, ispostavlja se da odmah posto je neki narod presao zenit svog zivota, i njegova fizicka snaga generisanja, njegovo stanovistvo, u cjelini procijenjeno, stalno opada; sto naravno ne iskljucuje, da bi privremeno mogla jednom i porasti. Ne bi se smjelo na osnovu trenutne prenaseljenosti zakljucivati da je prisutna mladalacka snaga; i u starim porodicama se primjecivalo da povremeno, kratko prije nego sto izumru se pojavi upadljivo veliki broj djece.

Lasaulx, Novi pokusaj ... filozofije istorije, Raspad i smrt drzava i narodâ, str. 140



Sto se unutrasnjeg procesa raspada zivota narodâ tice, njegov unutrasnji uzrok lezi duboko skriven: on je u krajnjem slucaju nista drugo nego, da sav stvoreni zivot po sebi nije nesto beskonacno vjecno, nego konacno vremensko, jedan ogranicen fond, koji, sto se vise razvija, vise se trosi i najzad iscrpljuje. Kao sto je obolijevanje i venjenje listova i grana nekog drveta znak da je korijen bolestan: tako se moraju i kod narodâ koji tonu i raspadaju se spoljni izgledi posmatrati kao posledice jedne unutrasnje uspavanosti.
Sa slabljenjem, opadanjem i najzad zastojem njihove unutrasnje plodnosti, formativnog napora, u zivotu individua kao i narodâ, tonu onda, sasusuju se, i najzad gase: formativna snaga jezika; religiozna snaga vjere; energija politickog zivota; nacionalni obicaji, (koji je) proizvod religioznih i politickih ideala; pjesnicka snaga u zivotu umjetnosti, koje su tako povezane sa cjelokupnom prirodno svjezom individualnoscu narodâ; i najzad i sa postepenim prestankom svih idealnih metafizickih potreba, specificno najduhovniji proizvod zivota narodâ, zivahna nauka: sve dok se sav organizam, redukovan samo na zadovoljenje materijalnih potreba, ne raspadne bez duse.

Lasaulx, Novi pokusaj ... filozofije istorije, Unutrasnji proces raspada zivota narodâ, str. 146

Blago onom ko rano poludi, cio zivot mu prodje u veselju. Zato su hriscani veliki party-jasi.

 

[ristob]

Blago onom ko rano poludi, cio zivot mu prodje u veselju. Zato su hriscani veliki party-jasi.

Al oni ni malo nijesu ludi!

 

[Dionys]

"Ono sto je vrlo cudno je, da cak i u najduhovnijim od svih umjetnosti, u poeziji i prozi, ne podudara se usavrsavanje jezika nikako sa umjetnickom reprodukcijom. Jer najvisa razvojna tacka jezika kao takvog nicim nije i najvisa tacka u literaturi: duhovno najzrelija savrsena jezicka umjetnicka djela nastaju tek kad je fizicka bujnost razvoja jezika prestala. Tek kad tijelo odumire biva duh oslobodjen."
(ili sto bi Nietzsche rekao "duh je znak da nesto nije u redu")
O odumiranju religije i jezika ima previse za prevodjenje(str. 146-50), uglavnom kvarenje jezika se podudara sa kvarenjem obicaja, a religiju smjenjuje sujevjerje.

"Odumiranje politicke zivotne snage i nacionalnih obicaja pokazuje se, kako je K. Vollgraff vrlo dobro dokazao (Etnognoza str. 10, 937 i Polignoza str. 677; uporedi Karlajl Izabrani spisi V, 178), neprestalno u ovome: da sa otpocinjanjem fizickog i psihickog izradjanja narodâ njihov ukupni zivot gubi svoj napon, i razmnozavajuci se proizvodi jedan sve slaviji rod (pogledaj moje studije str. 7, 35); da se sa slabljenjem i hladjenjem nacionalnog osjecaja i javni duh, pravi patriotizam gase; da onda, umjesto kompaktnog jedinstva naroda, postoje samo agregati individua, robovi, despoti, a jedino ostaje djelatan individualni egoisticki razum; da se svaki idealni slobodarski smisao gasi i pretvara u ravnodusnost prema javnim pitanjima; umjesto osnovne toplote obicaja jedna zivotna fina proracunljivost, umjesto ranije srcane uzvisene pozrtvovanosti hladna lazna sebicnost, umjesto stare stedljive umjerenosti jedan luksuz koji zudi za uzivanjem i slabi, umjesto cvrste casne istinoljubivosti i muskosti zavladjuje kukavicka i lazljiva beskarakternost; i da dakle nakon sto je sav moralni cement koji je drzao citavim gradju drzava izmrvljen, najzad nastupa opsta uspavanost, ljenost i smrt. Ovo degenerisanje se opipljivo pokazuje u unutrasnjosti odlicno u raspadu bracnih odnosa: brak i djeca se posmatraju kao teret; cime se onda potkopava temelj gradjanskog zivota, porodica, sa domacinima prestaju pravi gradjani, a svi zive samo za svoju trenutnu korist, nezabrinuti za cjelinu koji moze da nosi djavo (vidi moje studije str. 435 i Zumpt u raspravi berlinske akademije iz 1840. str. 13 i 39, i objasnjenja za Tacitovu Germaniju 20). Porodicno imanje se dijeli u beskonacnost, iz cega nastaje siromasenje, socijalizam, komunizam, svi izrodi politickog ludila. Pravo postaje iskljucivo vlasnistvo pravnika, a izgradjuje se jedna pravna nauka koja nije cvat, nego mrsav plod osusenog zivotnog drveta narodâ (Savigny, o pozvanosti naseg vremena za zaoknodavstvo str. 25,30, 34 i Vollgraffova Polignoza str. 706, 733). U ova vremena takodje nastaje gnusni princip svih egoista bez glave i srca: kad ja umrem, neka zemlja nestane u plamenu, poslije mene potop, samo neka jos mene istrpi! Vlast i sluzbenici iznutra bezidejni i nedjelatni, olovne birokrate, teret zivotu, i samo jos funkcionisu radi visokih troskova za sporedne stvari i pecatiranje(kako ovo podsjeca na film Office Space, a i na salterski inventar sirom lijepe nase Jevrope); kad su najzad iscrpljene sve vrste porezâ, dolazi do rasprodaje drzavne imovine (vrlo moderno!), do obveznica, bez da se zna kako ih vratiti (takodje moderno!), do kvarenja valute (vidjeno u komunizmu!), do papirnog novca i drzavnog bankrota. (mozda je to vec bilo dok ovo tipkam, nisam gledao danasnje vijesti!) Najzad, na kraju krajeva, raspada se vojni organizam u nedisciplinovane bande, i citav narod postaje kao gomila zrna zita u kojem svakom od njih lezi crv. I protiv ove smrti narodâ, ako ih neka dobrociniteljska ruka kao mladice ili muskarce ne uzme ili ne skrati staracke muke, nema lijeka, kao sto ga nema ni za smrt pojedinaca."

Lasaulx, Novi pokusaj, Odumiranje politicke zivotne snage, str. 150.

Naravno, ovo nije bio opis naseg trenutnog stanja niti stanja Njemacke u doba Lasaulxa, nego starorimski i starogrcki, josdok nije bilo pojma o tome sta ce biti sa Evropom. Suvisno je navoditi na koliko mjesta u Tako je govorio Zaratustra se Nietzsche bori protiv i upozorava na svaku od ovih tacaka. Cini mi se cak da je i alim sa ovog foruma negdje dosao do veceg broja slicnih ideja, ako i sam nije citao ovo djelo.

"Takodje govoriti o smrti umjetnosti i nauke u ovom periodu raspada ne raduje. Sta bi to dvoje mogli istinski veliko da stvore tamo gdje je jezgro zivota pokvareno i nagrizeno? Ono istinski veliko i stvaralacko biva rodjeno samo u sustinskoj toploti zivota, u boljoj polovini, u stanju naivne nesvjesnosti; sam proracunati razum i zajedljiva ostrina njegove kritike nisu nikad i nigdje proizveli niti neko originalno umjetnicko djelo, niti neko zdravo, zaista naucno djelo, jer su oba samo stvar karaktera, i radjaju se iz cjelosti i punoce zivota, ucena vjestina rasclanjivanja moze pak samo da se vjezba na lesevima."

Lasaulx, Novi pokusaj, Raspad umjetnosti i nauka, str. 152.

(takodje puno izraza koje je koristio Nietzsche)

Ti jelde ovde nista ne razumijes? Samo ti se prividjaju neka slova i brojevi? Ludilo je nesposobnost da se zaboravi neko zadovoljstvo.

Inace, zanimljivo je da je Nietzsche daleko vise pojmova uzeo od Lasaulxa nego od Burckhardta, a Lasaulx je prakticno nepoznat lik na wikipedji, tek ga ima na njemackom, engleskom i madjarskom jeziku, dok Vollgraff koji je Lasaulxu glavni izvor postoji samo na njemackom.

 

[Dionys]

Znaci, otprilike, frigidost kod zena se zasniva na fizioloskoj cinjenici "zastoja sokova" u tijelu, a isto tako emocionalna ravnodusnost, tj. feminizam (Nietzsche je spominjao feministicko venjenje). To je prije svega ravnodusnost prema vlastitoj sposobnosti radjanja, ne prema muskarcima po sebi, ne kao da "nema vise muskaraca", jer otkud bi ona mogla znati sta sve ima u citavom svijetu, nego je to posledica toga sto je ona podvukla crtu i prekrizila muskarce. A i "muskarci" koji ne primjecuju zensku ravnodusnost i i dalje podrzavaju jednakost, tj. demokratiju, i oni su komplement ovim frigidnim zenama.

Mislim, kakav je to "muskarac" koji se ni s kim ne druzi, nego sve gleda jednakima? Taj je daleko slabiji od recimo onih ruznih arapcica sto se krecu u coporima i napadaju nocu po ulicama sve musko i zensko sto se krece samo.

Muskarci danas jesu nesposobni za pravu musku i rjecitost i drustvenost, da ne kazem patriotizam, jer se on nekako odnosi na lojalnost vlastima, tj. ovim sibicarima koje ne znam ko vise izglasava na izborima. Ispada tako da ni oni ne znaju sta hoce u zivotu. Zenama se gadi muskarcic-pedercic koji nije spreman da pogine za stvar u koju vjeruje. Pitam se da li smatraju Brejvika seksualno privlacnijim od prosjecnih muskaraca. I postavicu ovo pitanje kao temu na ljisu.

 

[Dionys]

Lasaulx u svojim antickim studijama (str. 7) citira stare izvore u kojima se spominju gigantski skeleti ljudi i tumaci da je smanjenje ljudi nastalo usled "marazma" (venjenja), isti izraz je Nietzsche koristio da oznaci feminizam kao "feministicki marazam". Nietzscheov Zaratustra takodje spominje da treba izgraditi "jedno vise tijelo", kao i da su "male zene poput nekog posebnog naroda".

 

[minutus]

ovo ti je fake. prije dvije godine bila je na internetu mala poplava ovog sranja. i ja sam popušio foru, dok me na upit nisu razuvjerili činovnici prirodoslovnih muzeja.

 

[Dionys]

Ima dosta takvih "fejkova" po internetu. Otkud bi tvoji cinovnici mogli imati uvid u sve njih?

 

[Dionys]

Sad cemo govoriti o kvantitativnom 'opadanju nacije', jednoj cinjenici, koja je do sada previdjena ili nije dovoljno naglasavana, a koja je bila prisutna u zapanjujucem stepenu. Ako se upitamo koje opste cinjenice su uzrocnici, onda se namece od strane Polibija navedena okolnost, da ljudi u hvalisanju/nametljivosti, pohlepi i hedonizmu vise ne ulaze u brak, a ako to ipak cine, onda ili nemaju djece ili imaju najvise jedno ili dvoje, da bi ih mogli podici u luksuzu i bogatstvu; nesreca je za vrlo kratko vrijeme tako porasla, da je prvi bolji rat ili napad bolesti odmah opustosio kucu; trebali bi dakle promijeniti atmosferu 'ili' odgajanje djece zapovijedati kroz zakone (Polibije XXXVII, 9, 7 ff.). Mi opet zelimo da sumnjamo da li je tada bas hedonizam u ovoj tacki cinio glavnu odrednicu, a ne radije ocajanje koje je imalo svoje razloge. Nesrecni roditelji su znali predobro sta bi djecu ocekivalo, posto je preraspodjela zemljista i oprastanje dugova bilo na dnevnom redu; a polis koji je vjerovao da ce se obogatiti ako posjednicima oduzme njihovo, prekasno je progledao o tome, da se na taj nacin postaje sve siromasniji, da se zivot najzad morao sasvim ugasiti.

Znaci, ovo treba protumaciti. Iz doba kad su Grci bili zdravi i jaki bili su materijalno skromni. Znamo takodje i iz hijerarhije njihovih vrijednosti kod Platona i Aristotela da im je materijalno dobro bilo medju zadnjima od najvaznijih, a zdravlje medju prvima, tu su bili i mudrost, tj. ucenje, vjezbanje tijela (od ovog direktno zavisi zdravlje) i vrline, ako se dobro sjecam.

Takodje se kod Platona vidi da je stedljivost bila jedna od vrlina koja kad bi propala, nastajala bi demokratija i potrosacki karakter. Dakle, materijalizam je Platon nazivao ropskim a culna uzivanja zivotinjskim, a "kod Platona svuda eksplodira Tukididov moral" - Nietzsche. Dakle, to su zakljucci svih gospodara na svijetu, jer su culna uzivanja odvajkada, pa se taj sud morao formirati vrlo rano.

E sad, biti luksuzan je, opet, znak ovog ropsko-zivotinjskog karatera. Sad ce neko reci "ali ne moze to bez mnogo novaca, sta sad? Zar ne vrijedi covjek od luksuza("ko leti vrijedi ko ne leti ne vrijedi")", a jedini odgovor na to je sledeci: ko je luksuzan taj se obucava za tiranina. On nema nikakvih vrlina, on je pun strahova i kad potrosi ono sto je ionako tudje, jer svoje se ne razbacuje lako, on ce krenuti da otima silom, i od roditelja i od naroda. Dakle, strah koji je rodio luksuz i nepostenje, pa mozda cak i niskost ili ludilo/zavodjenje/opijanje kojim se dolazi do novaca za luksuz stvorio je ovo masovno izumiranje i individualizam. Mislim, kad se raspada drustvo gospodara valjda je logicnije praviti novo ili nove nadljudske ideale, jer covjek nije bog, a novi narod se ne pravi bez nadljudskih predstava, a ako voli zivot, radi ovih visih ideala, voljece i djecu, to mu je kao reinkarnacija, i cijenice ljude vise od novaca. Jer zivot se ne kupuje, a gubi se upravo kroz pokusaj da ga se stekne sto vise usred beznadja!

Dakle, kombinacija "wealth&individualism" previse asocira na demokratiju da bi se moglo uzeti kao mjerilo "master moralitija", pogotovo ako se negiraju bilo kakve vrline i ako se cak klevecu ljudi koji insistiraju na njima. Ako koga zanima master morality, onda mora ispostovati kompletnu Nikomahovu etiku, i ne samo to, mora shvatiti zbog cega se insistira na svakom detalju u Platonovoj Drzavi.

Bez Grka se ne mogu shvatiti ni moral gospodara ni Nietzsche. Cak bih rekao da je cilj procitati sve sto je ikad napisano rukom bilo kojeg starog Grka samo da bi se prosijalo svako zrnce njihovih moralnih postulata. I najzad, sto smo vise nalik njima mozemo s pravom zakljuciti da smo mocniji. Ipak su to bili ljudi koji su se dokazivali u ratu i sve sto su trazil ida se postuje kao moralno ima svoju upotrebnu vrijednost, koju vi moderni ljudi ne mozete nikad shvatiti bez sve one njihove literature!


Covjek vise dokazuje svoju sposobnost zivjeci i radeci opasne poslove, nego sto to cini zaradjujuci ogromne svote novaca. Aristokrate su svoje novce ulagali u uzgoj konja, u organizovanje nadmetanja, u opremanje vojske, u placanje vojske itd. sve su to bile iskljucivo muske djelatnosti, a ne bespolne ili hermafroditske-metroseksualisticke! Da bi danasnji Kinez poceo ponovo da lici na muskarca on mora da se vrati skroz unazad odakle je krenuo kad je napustio put izazova i iskusenja.

 

[Dionys]

Losi carevi ubijali su bogate u Rimu i u provincijama i otimali su kulturi njenu sigurnost, ali samo povremeno. I ako je Domicijan (51-96) iskorijenio mnogu vinovu lozu, pod Trajanom(53-117) se ona smjela ponovo saditi. Tako su se kulture i religije mogle kompenzovati, usled skoro opste tolerancije, na sirim teritorijama. Destruktivno po kulturu djelovalo je carstvo tek u 4. vijeku kroz jedan zli fnansijski sistem obaveznistva posjednika za poreze njihovih mjesta. Posledice su bile cak i bijegovi ka varvarima, dok su u isto vrijeme jos mnoga druga zla izazvala gadno izumiranje.

Uslovljenost kulture drzavom.

 

[Dionys]

Znaci, glavni i osnovni problem propadanja ljudi je nedostatak cilja, odnosno cinjenica da je cilj koji su namjeravali da dostignu dostignut. Tako je npr. cilj Zapada, tj. Franacke kulture mogao da bude samo demokratija, jer hriscanstvo necemu drugom i ne tezi. A posto je hriscanstvo mondijalisticki pokret, to je cilj da svi na planeti imaju jednako imovinsko stanje, jer je imovinska jednakost cilj demokratije. Bice sigurno jednom i jedinstvena penzija za sve, ako bude zivih, a bice kojekakvi mali mravi koji i danas nastanjuju rusevine drevnih kultura.

Oni ce se razmnozavati prosto na osnovu sazaljenja, jer je sazaljenje nagon slabih koji im pomaze da opstanu. Tako uopste opstaju sve stare, trosne i propale rase poput Kineske ili bilo koje druge koja vec odavno ne funkcionise kao cjelina, nego je samo gomila individualaca pod cizmom nekakvog diktatora. Ti sugavci su u stanju da se cjenjkaju oko bilo kakvog gofneta.

Interesantno je da kod istih tih budista postoji predstava o maleckim ljudima visine oko 70 cm ciji je zivotni vijek toliko kratak da se zene vec sa 5 godina, a odmah po rodjenju su sposobni da govore i da djeluju, sto prilicno podsjeca na pilice, posebno posto su sasvim sigurno nastali od dinosaurusa.

 

[Dionys]

Kad su vec dostigli svoj cilj, oni su prestali da vjeruju u vise ljude ili u bilo kakav visi ideal. Ovde odmah kazem da je besmisleni okretati se nekakvih proslim religijama i idealima samo zato sto su one nekad funkcionisale, jer one imaju i svoj uzrok zbog cega su funkcionisale i sta su postigle prije nego sto su propale. Dakle, ono sto moze da obeca buducnost je iskljucivo novi ideal ili cilj.

Ove pristalice starog ce sigurno uvijek odbijati bilo sta novo. Oni ce bilo kakav pokret ka skupljanju snage i moci oznaciti najblaze receno "opasnim", asigurno ce ga nazivati "zlim" sto mu se vise budu morali oduprijeti.

 

[Dionys]

Nadcovjek koji mi se nudi kroz Niceovu filozofiju i filozofiju uopste (jer je vec Platon imao ideju o vladanju svijetom) je u sledecem:


Izgled:

Spojler

Razum kontrolise funkcije cula.
Cula i nervni sistem razvijaju se srazmjerno poteskoci u ishrani.
Mi imamo 5 cula:
Covjek i zivotinja: usi (vizuelna navigacija: biljozderi imaju oci sa strane a usi odzadi na glavi; mesozderi: oci sprijeda, usi u sredini)
Insekti: oci (navigacija mirisom)
Biljke: miris (navigacija kroz dodir -- mesozderke imaju dodir 100%)
Jednocelijski organizmi: dodir
Virus: ukus (kad smo prehladjeni gubimo ukus)
Sta mora da ucini covjek da bi postao nadcovjek?
Mora da spusti svoj nos (koji postaje tanak: rupe se sastavljaju? -- uporedi one od biljozdera) u svoja usta, gdje se ukus i dodir vec nalaze(vrh jezika). Oci moraju postati dublje i moraju se spustiti tamo gdje je sada nos, usi se smanjuju i dolaze tamo gdje su sada oci, a nazad na glavi (i duze vremena boraveci u glavi) moraju rasti nova cula.

http://forum.krstarica.com/showthread.php/343332-Evolucija?p=12764555&viewfull=1#post12764555


Mudrosti - on je more mudrosti: poznaje sve vjecne istine, sve o drzavi, kulturi i religiji.

Fizicki i starosno on obara sva ogranicenja, jer mudrost produzuje zivot, a sloboda i obim djelovanja razvija tijelo.

On jednostavno zna, moze i hoce. Treba htjeti vise od obog sto se do sada htjelo da bi se postalo nesto vise i da bi se uopste zivjelo.

Od ostalih ce postati nove ptice, ako uopste prezive.

Bas onako kao budisti treba zamisliti Poslednjeg Covjeka koji "skakuce po zemlji i cini zemlju malom" u direktnom i prenesenom smislu.

 

[Dionys]

Namece mi se jedno pitanje: posto vidim da u malom zene slabo funkcionisu sa pametnim muskarcima, tj. sto se muskarac vise individualno razvija, to ga zene vise izbjegavaju ("jer se ne uklapa"), da li je onda i u velikom slucaj da sto kultura vise napreduje, tj. muskarci se vise individualno razvijaju, to ce ih zene vise izbjegavati, i na kraju dolazi do potpunog razilazenja?

Cini se da vazi jedna Niceova postavka (Ljudsko, suvise ljudsko, I, 244), da su ljudi sve nervozniji sto se vise izlazu uticaju kulture i da se priblizavaju stanju ludila:

"Suma utisaka, znanja, iskustva, dakle sav teret kulture, toliko je narastao, da je nastala opsta opasnost od prenadrazivanja zivcane i misaone snage, da su kultivisane klase evropskih zemalja dosledno neuroticne i skoro svaka od njihovih velikih porodica u svim sekcijama priblizila se ludilu ... hriscanstvu, filozofima, pjesnicima, muzicarima zahvaljujemo jedno obilje duboko pobudjenih osjecanja: da nas ona ne bi prerasla, moramo pozvati duh nauke, koji u cjelini cini nesto hladnijim, skepticnijim i naime hladi lavinu vjerovanja u zadnje konacne istine; ono je posebno podivljalo kroz hriscanstvo."

U svakom slucaju Grci su prolazili kroz fazu hiper-kulture i postali su slabi, bolesni i prenadrazeni da bi dalje zivjeli aktivno. Znaci, njihova dekadencija se izvodi iz kulturom izazvanog ekstremnog individualizma i egoizma.

 

[Dionys]

Hrabrost je osnovna, najniza vrlina, a vec sam ranije pisao o tome kako se tu ispoljava instinkt samoodrzanja. Po mom nekom misljenju, nije uopste slucajno da vecina ljudi iz Bosne i Srbije izvodi svoje porijeklo iz CG ili Hercegovine.

Sto se tice drugih naroda Evrope, postoje vise vrline koje su formirale njihove fizionomije. Tako se npr. psiha covjeka dijeli na razum i um: jedno je culno-duhovno, a drugo moralno-duhovno. Jedno je zajednicko i ljudima i zivotinjama, a drugo je samo ljudsko. Mozda s toga i ne treba cuditi da se uz velicanje junastva kod CGoraca spominje i cojstvo, da ne kazem ljudska prava.

Dakle, um je zakonodavna, a razum izvrsna vlast. To sto su Srbi "laki na obaracu" govori o njihovom zivotinjskom komsiluku, jer mirni, jaki ljudi, dakle, sjevernjaci koje Srbi nazivaju hladnima, ne samo da imaju jace nagone od njih, nego i jacu moralnu samokontrolu, dakle, onaj dio mozga koji obuzdava zivotinjske izlive bijesa i agresije. Pod uslovom, naravno, da se ne radi o praznoj ili napukloj posudi.

Treba samo biti neslijep da se uvidi da su i glave sjevernjaka, posebno Skandinavaca, vece i zaokruzenije od Balkanoida.

 

[ristob]

Đe ti je rupa, Mijo?

 

[Mystic+]

Ristobe, kako onaj čovek lupeta iznad tebe.
Bože me sačuvaj.
Njemu ne treba niko za dijalog. Njegov monolog je više nego dovoljan za mantranje i tantranje o Srbima.

Leči komplekse preko tuđe nacije .
Pih, kakva dekadencija

Shvatiće sopstvena lupetanja kada se bude publikovao genetski atlas i to za samo par godina.

On je toliko skrenuo u socijaldarvinizam da mu ne vredi ništa objašnjavati o naslednosti i lj.rasama i uticajima geograf.visine , vegetacije , reljefa , prirodnih resursa na kulture i društva.

Pljuc!

 

[ristob]

Ristobe, kako onaj čovek lupeta iznad tebe.
Bože me sačuvaj.
Njemu ne treba niko za dijalog. Njegov monolog je više nego dovoljan za mantranje i tantranje o Srbima.

Leči komplekse preko tuđe nacije .
Pih, kakva dekadencija

Shvatiće sopstvena lupetanja kada se bude publikovao genetski atlas i to za samo par godina.

On je toliko skrenuo u socijaldarvinizam da mu ne vredi ništa objašnjavati o naslednosti i lj.rasama i uticajima geograf.visine , vegetacije , reljefa , prirodnih resursa na kulture i društva.

Pljuc!

Al je dobar! (I bez rupe! )

 

[Dionys]

"Kultura fizickog odrzanja izrazava se doduse najprije kroz luksuz, ali to traje samo jedno odredjeno vrijeme, a onda tonu poljoprivreda, zanat, trgovina i ucenost sve do potpunog siromasenja i neznanja. Teznja ka psihickom blagostanju se sve vise paralise, jer sa nedostajucim moralnim osjecanjem moraju nuzno potonuti i filozofija i umjetnost. Potreba za ovostranim nastavkom zivota nakon smrti kroz djecu se izrodjuje do prostog fizickog polnog nagona i time, sa propascu braka, pocinje prije svega stvarni raspad nacija i drzava."
"Ovo unutrasnje nezadovoljstvo samim sobom je sad cest uzrok samoubistvu, a i ovo je posledica oslabljene zivotne energije." - Vollgraff, Antropognoza, §. 96

 

[Dionys]

Sad cemo govoriti o kvantitativnom 'opadanju nacije', jednoj cinjenici, koja je do sada previdjena ili nije dovoljno naglasavana, a koja je bila prisutna u zapanjujucem stepenu. Ako se upitamo koje opste cinjenice su uzrocnici, onda se namece od strane Polibija navedena okolnost, da ljudi u hvalisanju/nametljivosti, pohlepi i hedonizmu vise ne ulaze u brak, a ako to ipak cine, onda ili nemaju djece ili imaju najvise jedno ili dvoje, da bi ih mogli podici u luksuzu i bogatstvu; nesreca je za vrlo kratko vrijeme tako porasla, da je prvi bolji rat ili napad bolesti odmah opustosio kucu; trebali bi dakle promijeniti atmosferu 'ili' odgajanje djece zapovijedati kroz zakone (Polibije XXXVII, 9, 7 ff.). Mi opet zelimo da sumnjamo da li je tada bas hedonizam u ovoj tacki cinio glavnu odrednicu, a ne radije ocajanje koje je imalo svoje razloge. Nesrecni roditelji su znali predobro sta bi djecu ocekivalo, posto je preraspodjela zemljista i oprastanje dugova bilo na dnevnom redu; a polis koji je vjerovao da ce se obogatiti ako posjednicima oduzme njihovo, prekasno je progledao o tome, da se na taj nacin postaje sve siromasniji, da se zivot najzad morao sasvim ugasiti.

Kad propadnu porodicne vrijednosti, onda se vise ne vodi racuna o njenoj buducnosti, a buducnost svake porodice se uvijek trazila u zemljisnom posjedu, tj. posjed se smatrao nedjeljivim i jedan od potomaka je nasledjivao kompletno zemljiste i ostajao je na imanju, dok bi ostatak djece islo u bijeli svijet i otuda pomagalo oca i bracu, tj. pomagali su se uzajamno, tako da se skoro nije pravila razlika u imovini, nego su se i sa te strane drzali zajedno i pomagali. Medjutim, kad se u porodicu uvuce odredjeno neprijateljstvo, kad popusti uzajamna briga i paznja, onda svi u porodici pozele da imaju parce porodicnog imanja, i onda dolazi do njegovog rasparcavanja, obicno na jednake dijelove, tako da niko od djece nije u stanju da zivi od toga, cime se onda stvara podloga za nastanak socijalizma, tj. drustva podjednako siromasnih. Moze se dakle reci da tamo gdje je socijalizam prisutan, tamo su propali porodicni odnosi i uzajamna briga i njega u porodici.

Mozda ne bi bilo lose sada otvoriti jednu temu o zdravim porodicnim odnosima i primjerima zdrave tradicionalne porodice. Mada sumnjam da ovde ima onih koji bi o tome znali ili htjeli bez pomoci googla.

 

[Dionys]

Anti-family:
Mat. 8, 21-22.
Mat. 10, 21.
Mat. 10, 34-37.
Mat. 12, 46-49

Anti-property:
Mark. 10, 21-25.
Ap. 2, 44-45.
Ap. 4, 34-35.
Ap. 5, 1-11.

»Nihilist
Jevanđelje: vijest da je niskima i siromašnima otvoren prilaz ka sreći — da ništa nije za činiti sem osloboditi se institucije, tradicije, tutorstva viših klasa: utoliko pobjeda hrišćanstva nije ništa drugo do tipično socijalističko učenje.
Imovina, zarada, otadžbina, klasa i čin, sudovi, policija, država, crkva, prosvjeta, umjetnost, vojska: sve takođe mnoge prepreke sreći, zablude, zamke, đavolja posla, kojima jevanđelje najavljuje suđenje... Sve tipično za socijalističko učenje.
U pozadini razdražljivost, eksplozija jedne nagomilane protivolje prema »gospodarima«, instinkt za to koliko sreće bi nakon tako dugog pritiska moglo da leži već u osjetiti-se-slobodan...
Uglavnom simptom toga, da se sa nižim slojevima postupalo suviše čovjekoljubivo, da mogu da osjete jednu njima zabranjenu sreću na jeziku... Ne stvara glad revoluciju, nego je narod u jedenju dobio apetit...« (Zaostavština, Novembar 1887 - Mart 1888 11 [379])

 

[Mystic+]

Slažem se sa tobom da narod ima jednu gadnu osobinu a to je da mora da jede.

Ali, Narod ima još jednu osobinu pojede li malo više onda se uvećava

Da bi pojeo malo više i uvećao se moralo je da dođe od gospodara života i smrti odobrenje

E, vidiš Dionise, odavno to više ne važi...

 

[Dionys]

Pojedose svoju djecu da bi se "uvecali". Fool of sheet.

 

[Dragoljub69]

Pojedose svoju djecu da bi se "uvecali". Fool of sheet.

De si Plotun...

 

[Mystic+]

Pojedose svoju djecu da bi se "uvecali". Fool of sheet.

Problem je donela elita, ne narod koji je jeo , blejao i ...razmnožavao se ...

"Demokratskim narodima" treba puno naroda... puno listića