Slovenski toponimi na Balkanu prije 6. vijeka

Kelti su osnovali SORBIODUNUM.

"The Peutinger Table mentionsa place SORVIODURUS in Raetia (http://www.jstor.org/discover/10.2307/550777?uid=3739008&uid=2&uid=4&sid=21104157824931).
Evo ovaj grad SORVIODURUM na ovoj mapi: http://de.wikipedia.org/wiki/Raetia...ische_Provinzen_im_Alpenraum_ca_150_n_Chr.png

Ova RAETIA je REZIJA ili RESIA u Beneškoj Sloveniji, mada se nekada nalazila malo više prema severu.


Da još malo pogledamo ovu mapu odnosno nekadašnju Raetiu. Ova pokrajina zvala se RAETIA ET VINDELICIA. Ako se ne varam to znači RAETIA i VINDELICIA. Opet VINDI.

U toj pokrajini nalazi se grad Augusta Vindelicorum, a odma pored pokrajine (levo) grad Vindonissa.

U toj pokrajini nalazi se još jezero VENETUS; zanimljivo današnji naziv je BODENSEE, odnosno VODEN SEE (jezero): https://www.google.si/maps/place/Re...m2!3m1!1s0x477a3ffca885a765:0x407098715916f40

Kako je moguče da se i dan danas Venetus lucus (Venetsko jezero) naziva BODEN SEE, odnosno VODEN JEZERO. Koji narod danas osim Slovena naziva vodu VODA?
I eto pored ovog VODENOG JEZERA nalazi se grad BREGENZ (http://sl.wikipedia.org/wiki/Bregenz)

Šta znači ovo BREGENZ?
brég -a m, mn. bregóvi stil. brégi; mest. mn. stil. bregéh (ẹ̑) 1. pas zemlje ob vodi (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?name=sskj_testa&expression=breg&hs=1)
ZNAČI DEO ZEMLJE KRAJ VODE.

Sa slovenske vikipedije:
"Bregenz (starinsko BREŽNICE)" - ne znam šta im to znači, možda su Slovenci nekada tako zvali ovaj grad. A reč BREŽNICE odnosno BREŽINA/ICA ima potpuno isto značenje kao i BREG.
Piše da ovo ime dolazi još iz keltskog vremena i tada se zvalo Brigantion po boginji Brigantiji.

Interesantno ovaj grad nalazi se na bregu Bodenskog jezera. Ne znam kako se na srpskom kaže breg - ako može pomoč.

Ima jedno naselje breg kod jesenica (slovenija) na samom bregu reke save, ili recimo grad brezice, takodje na bregu reke save.


Eto izgleda još jedna slučajnost.
 
Poslednja izmena:
Mene Trieste više podseća na Trgovište, ako je uopšte trg bio u korenu, a još me više podseća na Trast kod Rijeke, Trsteno kod Dubrovnika, Trstenik u Srbiji, Trstená (na poljskom Trzciana) u centralnoj Slovačkoj itd.

[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"]♦ pr. (nadimačka i etnici): Trstènjački (Trstenjàčkī) (Varaždin, Zagorje), Trstènjāk (Trstenjȃk) (870, Međimurje, Podravina, Baranja)
top. (naselja): Trstènīk (Buzet, 20 stan.; Dubrovnik, 106 stan.), Trstènik Nȃrtskī (Dugo Selo, 204 stan.), Trstènik Pȕšćanskī (Grad Zagreb, 258 stan.), Trstèno (Dubrovnik, 240 stan.; Klanjec, 137 stan.), Tȓšće (Čabar, 443 stan.) [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"]
etimologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"]
prasl. *trěska, *trьska (rus. treská, češ. tříska) [/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[SIZE=+2]
[/SIZE]Ne znam što bi slovenska etimologija bila toliko neprihvatljiva kad na par kilometara i danas žive Slovenci i kad nedaleko imamo toponime kao što je Gorizia.


Ovo tvoje pras. *treska je izgleda tŕska ili tréska -e stil. trskà/tréska -è ž (ŕ; ȁ ȅ) 1. odsekan, odlomljen tanek, podolgovat kos lesa (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?name=sskj_testa&expression=trska&hs=1)


A ovaj TRST izgleda da se odnosi na:
tŕst -a m (ȓ) močvirska ali vodna rastlina z visokim, tankim, votlim steblom (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?name=sskj_testa&expression=TRST&hs=1)
 
Poslednja izmena:
Kako je moguče da se i dan danas Venetus lucus (Venetsko jezero) naziva BODEN SEE, odnosno VODEN JEZERO. Koji narod danas osim Slovena naziva vodu VODA?
I eto pored ovog VODENOG JEZERA nalazi se grad BREGENZ (http://sl.wikipedia.org/wiki/Bregenz)

Šta znači ovo BREGENZ?
brég -a m, mn. bregóvi stil. brégi; mest. mn. stil. bregéh (ẹ̑) 1. pas zemlje ob vodi (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?name=sskj_testa&expression=breg&hs=1)
ZNAČI DEO ZEMLJE KRAJ VODE.

Sa slovenske vikipedije:
"Bregenz (starinsko BREŽNICE)" - ne znam šta im to znači, možda su Slovenci nekada tako zvali ovaj grad. A reč BREŽNICE odnosno BREŽINA/ICA ima potpuno isto značenje kao i BREG.
Piše da ovo ime dolazi još iz keltskog vremena i tada se zvalo Brigantion po boginji Brigantiji.
voda i voter imaju isti koren. slično i breg-berg-brig. kako se izgovaralo negda i koji je današnji izgovor bliži kom drevnom nije lako dati odgovor,
ali nije ni nemoguće. sve što se desilo ostavilo je svoj otisak u prostoru i materiji. tragovi postoje. treba ih ispravno odgonetnuti. )

oni koji su živeli na helmu pre rimskih osvajanja treba da su bliži precima današnjih slovena no oni narodi koji su došli u antičko vreme iz male azije ili afrike. tako veli genetika. bili su neki stari evropljani.

zašto bi i kada bi rimljani davali nova imena rekama i planinama na helmu?

u slučaju da su zatekli puste oblasti možda bi dali nove nazive zbog potrebe za identifikacijom.u prisustvu autohtonog stanovništva za očekivati je da prihvataju postojeće nazive i da ih prilagodjavaju sebi svojstvenom izgovoru.

stoga se očuvanje toponima nelatinskog porekla iz predrimskog i rimskog vremena može uzeti kao pokazatelj o opstanku autohtonog stanovništva. i to bi po meni bila poanta ove teme. jedan trst tamo amo ništa neće promeniti.
 
Poslednja izmena:
Kako je moguče da se i dan danas Venetus lucus (Venetsko jezero) naziva BODEN SEE, odnosno VODEN JEZERO. Koji narod danas osim Slovena naziva vodu VODA?
I eto pored ovog VODENOG JEZERA nalazi se grad BREGENZ (http://sl.wikipedia.org/wiki/Bregenz)

Šta znači ovo BREGENZ?
brég -a m, mn. bregóvi stil. brégi; mest. mn. stil. bregéh (ẹ̑) 1. pas zemlje ob vodi (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?name=sskj_testa&expression=breg&hs=1)
ZNAČI DEO ZEMLJE KRAJ VODE.

Sa slovenske vikipedije:
"Bregenz (starinsko BREŽNICE)" - ne znam šta im to znači, možda su Slovenci nekada tako zvali ovaj grad. A reč BREŽNICE odnosno BREŽINA/ICA ima potpuno isto značenje kao i BREG.
Piše da ovo ime dolazi još iz keltskog vremena i tada se zvalo Brigantion po boginji Brigantiji.

Interesantno ovaj grad nalazi se na bregu Bodenskog jezera. Ne znam kako se na srpskom kaže breg - ako može pomoč.

Ima jedno naselje breg kod jesenica (slovenija) na samom bregu reke save, ili recimo grad brezice, takodje na bregu reke save.


Eto izgleda još jedna slučajnost.

Ja ću tebe ponovo upitati šta imaš sem igre asocijacija...
 
voda i voter imaju isti koren. slično i breg-berg-brig. kako se izgovaralo negda i koji je današnji izgovor bliži kom drevnom nije lako dati odgovor,
ali nije ni nemoguće. sve što se desilo ostavilo je svoj otisak u prostoru i materiji. tragovi postoje. treba ih ispravno odgonetnuti. )

oni koji su živeli na helmu pre rimskih osvajanja treba da su bliži precima današnjih slovena no oni narodi koji su došli u antičko vreme iz male azije ili afrike. tako veli genetika. bili su neki stari evropljani.

zašto bi i kada bi rimljani davali nova imena rekama i planinama na helmu?

u slučaju da su zatekli puste oblasti možda bi dali nove nazive zbog potrebe za identifikacijom.u prisustvu autohtonog stanovništva za očekivati je da prihvataju postojeće nazive i da ih prilagodjavaju sebi svojstvenom izgovoru.

stoga se očuvanje toponima nelatinskog porekla iz predrimskog i rimskog vremena može uzeti kao pokazatelj o opstanku autohtonog stanovništva. i to bi po meni bila poanta ove teme. jedan trst tamo amo ništa neće promeniti.

Kao što sam već rekao ime VODEN i BREG su čisto slovenske reči, pa onda to znači:
- ili su Sloveni bili prisutni oko BODENSKOG JEZERA, pod imenom KELTI odnosno VENETI/VENEDI/VINDI
- ili su jedino Sloveni najbliže zadržali reči nekog "indoevropskog jezika"
 
Imam i hronološku nit :)

Niti vremenska nit' prostorna nit ti, ukoliko nekakvu napraviš, opet ništa neće značiti ukoliko to nije posljedica naučne metodologije, već samo ovako nekog slobodnijeg razmišljanja. Što ne bi trebalo da bude zabranjeno (te stoga ne dijelim mišljenje pojedinih forumaša koji zauzimaju krući stav i nemaju na umu da ovo nije službeni forum Filozofskog fakulteta u Beogradu, Akademije, Istorijskog instituta ili neke druge naučne institucije), ali ipak treba imati određene granice. To uključuje da je ovo adekvatno mjesto za postavljanje pitanja i ideja, ali nije za propagiranje nekog novog viđenja kao što si to učinio, predstavljajući kao činjenicu da su Srbi osnovali Vindenis kod Skoplja, što je jedan potpuni apsurd.

Osim toga, nepotrebno je održavati diskusije iste ili približno slične tematike na različitim temama. Tema 'Bečko-berlinska škola' vs novoromantičari upravo ispunjava ulogu mjesta na kojem bi trebalo da se diskutuje o tome o čemu je riječ na posljednjih nekoliko stranica, a ti si i pokrenuo diskusije na njima istovjetno (npr. konkretno o Prevalisu). Ako ćemo već imati jednu temu gdje će biti predočeno ono što je tabu kako neki kažu, odnosno koja će biti slobodnije prirode i učesnici moći domišljati i maštati, (a da to opet spada u domene civilizovane diskusije i upućivanja pitanja načitanijima i kvalifikovanijima, što znači da ne bi trebalo da spada u domen Alternativnih nauka - gdje bi, zaista, trebalo da spada gomila poruka na posljednjih nekoliko stranica ove teme) izlišno je da se to čini i na ovoj temi (a koja je, u tom smislu, krajnje nepotrebna).

P. S. Imam neki osjećaj da su neke naše kolege-forumaši revoltirani preimenovanje pomenute teme, (jer sada nosi nešto korektniji naslov) pa u znak protesta prenose diskusije (ili započinju slične) sa one teme na neku drugu, bojkotujući je...
 
Када се већ и даље играмо пучке етимологије: немачки boden - дно.

Но сада озбиљно, из историје и старијих назива Брегенза очито је да се ради о келтском језику:
8vSvamK.png


Ranko Matasović; Etymological Dictionary of Proto-Celtic, 2009

Словенска реч истога корена највероватније је позајмљеница, а до друге половине осмога столећа, тј. пре ликвидне метатезе и пуногласја, гласила је *berg.

Ova pokrajina zvala se RAETIA ET VINDELICIA. Ako se ne varam to znači RAETIA i VINDELICIA. Opet VINDI.
U toj pokrajini nalazi se grad Augusta Vindelicorum, a odma pored pokrajine (levo) grad Vindonissa.

01QkUIk.png

ibid
 
Poslednja izmena:
Што се топонима Tergeste тиче, -este је уобичајен суфикс венетске топонимије (упоредити с нпр. Ateste), а илирско tergitio преведено на латински као negotiator 'трговац' може нам помоћи у утврђивању значења корена terg- који је очито истога корена као прасловенско *tŭrgŭ.
 
Poslednja izmena:
Ima tamo kod Trsta neka podzemna reka Timava (ženski Timok). Timava ima još jedno "italijansko" ime - Recca.


Il fiume sotteraneo Timavo Il fiume Timavo scorre nel sottosuolo del Carso triestino.
Lo si può vedere scorrere ad oltre 100 m sotto la superficie, visitando le Grotte di San Canziano (15 km ad est di Trieste) e vederlo riaffiorare alle sue risorgive presso Duino (20 km a nord-ovest di Trieste)
Le Grotte di San Canziano



Le Risorgive del Timavo





9PDtIgj.jpg

Quì il Semerano tratta della voce Opitergium e non di Oderzo (che probabilmente anche per lui discende da Opitergium).

Oderzo (Opitergium), latino medioevale Ovedercium, v. Trieste.
L'abitato giace nella bassa pianura alluvionale, sulla destra del fiume Monticano. Via giungeva la importante via Postumia. Occorre rifarsi dai montibus Opiterginis (Plinio 3, 126).
Il valore semantico originario Opitergium è oppidum lungo la via: la base è opi- che si ritrova in Opinum
(in Apulia: Krahe, «ZONF», V, p. 18 e 146) u interpretata come variante di epi- intesa come preposizione agglutinata (Mayer, Die Sprache der alten Illyrier, II, p. 114): è l'equivalente del greco œpi epi, sanscrito ápi, antico persiano apiy, armeno ew, corrisponde ad accadico āpi, genitivo di āpu, appu, (sommità, cima, punta, letteralmente "naso", 'tip, spur of land, causeway, nose'); nei toponimi e negli etnici ha già raggiunto il significato di "su, in contatto con": quindi Opitergium non significa 'Warenmarkt' (Kretschemer, «Glotta», XXX, 1943, p. 140), ma ha il valore che indica una importante stazione sulla strada: nome antichissimo che serba come Tergeste, la base *terg, accadico tarqu, daraggu (sentiero, strada, 'parth'), ebraico derek; vedere voce greca Θαργηλιών.

wvpavl.jpg


x56rp.jpg


Da:
La Teoria della Continuità
de Mario Alinei

Per cui, quando Buti - Devoto scrivono che «Il nome locale che più significativamente rappresenta questo strato [venetico], è quello stesso di Trieste, in latino, Tergeste» [Buti- Devoto 1974, 56], che riappare anche in (Oderzo, latino Opitergium [ibidem], è facile obiettare che in venetico questo nome può rappresentare a sua volta un prestito dallo Slavo, dato che la radice terg- «mercato» è tipica delle lingue slave, come mostrano sloveno trg, serbocroato trg, ceco trh, polacco targ, russo torg, tutti «mercato», oltre che dell' Illirico – albanese tregë « Mercato».
Non solo: ma in antico Slavo esiste un suffisso iste, con valore locativo, che unito proprio a trg dà luogo a formazioni identiche a quella di Tergeste, come antico slavo, trǔžište «luogo del mercato», ecc. tržište «idem» serbocroato trgovište «idem», sloveno trgovišče ecc. [GCLS §§ 950- 954]. Che sono formazioni molto più concrete di qualunque ipotetico etimo venetico o illirico.

Infine, sono gli Slavi che hanno introdotto la parola anche in area germanica (antico islandese e svedese torg, danese torv) e uralica (finnico Turku) [Vasmer s.v.].


Tresto (Padova)
http://it.wikipedia.org/wiki/Tresto
Tresto è una frazione del comune di Ospedaletto Euganeo, nella quale sorge un santuario dedicato alla Beata Vergine del Tresto.

Tergolape (ancò Mösendorf, Alta Austria)
http://www.mw-seite.de/tp/tpstart.html
2prz8rb.jpg


Tergilani (etnego, etnico)
http://it.wikipedia.org/wiki/Lucani
http://www.casagalliani.it/contenuti/in ... giano.html

http://www.lucaniainrete.it/rubriche/ar ... 0Banzi.htm

Este e altri toponimi so cu va verefegà na posibiłe conesion; cofà I o II formante de vari toponemi oropei:
dr7dza.jpg




Se xonte:

Trestina (Perugia)

http://it.wikipedia.org/wiki/Trestina

Di probabile origine umbra, il luogo sembra essere stato uno dei primi insediamenti di popolazioni italiche nell'alta valle del Tevere, coeva di Perugia, Cortona ed Arezzo. Ancor prima, popoli proto-italici hanno lasciato segno del loro passaggio, con il reperimento di utensili, lance e punte di freccia in pietra, abbondanti nei depositi lasciati dal torrente Nestòre; inoltre, rimangono nelle vicinanze i resti di un Ager (costruzione di difesa, 55 m di diametro) circolare in pietra tagliata e terra.
A partire dal IX-VIII secolo a.C. iniziò la conquista etrusca, a partire dalla vicina Cortona: il Tevere costituì a lungo l’estremo confine orientale dell’Etruria dall’Umbria. Al XIX secolo risalgono i rinvenimenti di vasellame, bronzi, suppellettili vari di tombe e una statuetta bronzea del centauro etrusco, di fattura greca.

9kcsud.jpg




Trestenik (Serbia e Montenegro)

Trestiana (river) Romania
http://en.wikipedia.org/wiki/Trestiana_River

2ez0egw.jpg




Toponomastica romena:
http://www.worldcitydb.com/romania_country.aspx
http://www.worldcitydb.com/romania_(general)_in_romania_state.aspx
Tresnea Trestenic Trestenicu Trestenicu Nou Trestenicu Vechi Trestenicul Trestenik Trestia Trestia Trestia Trestia Trestia Trestia Trestia Trestia Trestiana Trestieni Trestieni Trestieni Trestienii de Jos
Trestienii de Sus Trestioara Trestioara Trestioara Trestioara Trestioara Trezi Veli Treznea Tria Trifesti Trifesti Trifesti Trifesti Trifesti Trimpaiele Trip Trisoresti Tritenii de Jos Tritenii de Sus
Tritenii Hotar



Trèstie in rumeno noderno vol dir càna (canna).



http://www.worldcitydb.com/czech_republic_(general)_in_czech_republic_state.aspx
Trezebautitz Tribischl Triebsch Triebschitz

- - - - - - - - - -

x56rp.jpg


http://www.raixevenete.com/forum_raixe/ ... IC_ID=3096

Teoria romanza e Romanixasion (ideoloja e mito):
http://www.raixevenete.com/forum_raixe/ ... IC_ID=6620

Storia e lejenda dei nostri avi:
http://www.raixevenete.com/forum_raixe/ ... IC_ID=2892

…………………………………………………………………………………………………..

Fiłò so Trieste e ciacołada sora l’orijene del so nome:

http://www.atrieste.org/index.php
http://www.atrieste.org/viewtopic.php?t=1537

I sostenitori della teoria veneta affermano che il nome Tergeste sia di origine slava. La paragonano con la parola slovena tržišče (mercato). Linguisticamente, ciò è possibile. La forma della parola tržišče prima della palatalizzazione dovrebbe essere trgiste (gi > ži, ste > stje > šče). "Tergeste" effetivamente sembra una parola di origine slava (r sillabica > er, assimilazione i > e).
Storicamente, la teoria generalmente accettata dice che gli slavi vennero in queste terre molti secoli dopo che il nome Tergeste fu registrato. Che sono altre spiegazoni dell'etimologia del nome Tergeste?
……………….
Le più diffuse dicono la radice trg ( mercato) - vedi Opitergium - Oderzo, celtica, carnica?? E la terminazione in -este vedi Ateste (Este).
Curiosamente, nel medioevo, per dare un suono più latino, il nome Tergeste , gen Tergestis venne trasformato in Tergestum, gen Tergesti. (latinizzavano i nomi come poi italianizzarono i cognomi?? )
……………
http://www.crevato.it/castellieri/guida.htm

Dove c'è la Trieste attuale non c'era nulla, il colle di San Vito e San Giusto avevano ai loro piedi malsani acquittrini e paludi e come posizione ben lontano dal resto degli altri castellieri.

http://www.albacenter.it/albart/shqip/kraja/kap6.htm
http://www.anvgd.it/tomaz.adriatico.pdf

Alcune leggende
Antenore fugge da Troia e fonda Padova, un altro eroe fugge da Troia e fonda Trieste (sarebbe di origini ittite?).
No, la ha fondata un certo Tergesto (eroe eponimo).
 
Kad Italijan kaže...

A ispade da je toponim Bregenc keltskog porekla, od brig, pa još da su sloveni pozajmili brig od kelta, pa ga izgovarali berg (potpuni isto kao Nemci), pa likvidna metateza 8. vek, da bi konačno za breg rekli breg.

A imamo i brdo...

Nego, radio sam sa nekim Sicilijancima pa mi je sličnost njihovog, recimo vedi - vidi (2. l.j.), vediamo - vidimo (1. l.m.), sa našim jezikom frapantna. Ne samo što ima bezbroj reči kojima je koren isti, već se promena po licima ili glagolska vremena grade dosta slično.

Molim za komentar nekog iz struke.

I da, zapazio sam nešto čudo, recimo, naše oko na italijanskom je occio (kaže se okio). U redu, sličan izgovor, osnova zajednička, pisanje su prilagodili. Brkovi, mustagio (ili tako nekako), čita se mustađo. Naši južnjaci kažu mustaći! Ja sam pitao izvesnog čiča Dragoljuba (okolina Sopota) zašto mustaći, on kaže, pa kad momče omusavi, pa mi kažemo dobio mustaće. Hajde neka mi neko sada objasni kakve veze imaju naši južnjaci sa pola zapadne Evrope? I Englezi i Francuzi koriste istu reč, mustages (mastidžiz), moustages (mustaž).

Da, ono najbitnije sam preskočio i molim Igora, Mrkalja i ostale da zaista obrate pažnju.

Ne samo na primeru mustaća, već na mnogim drugim primerima (potražiću kasnije), u redu je kada je osnova ista pa se pisanje prilagodi pismu koje narod koristi (npr. oko i italijansko ochio). To znači da taj narod poznaje i izgovara tu reč pa je i zapisuje svojim pismom.

Šta je onda sa, mustages, gde deluje kao da nisu znali za tu reč, pa su je odnekle učili, tj. čitali, ali svako na svoj način. Jedino tako bih mogao objasniti toliku sličnost pisane reči sa tolikom razlikom u izgovoru onoga što je napisano.

Kasnije ću navesti još dosta primera.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Trieste .... Trast kod Rijeke, Trsteno kod Dubrovnika, Trstenik u Srbiji, Trstená (na poljskom Trzciana) u centralnoj Slovačkoj itd.

[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"]♦ pr. (nadimačka i etnici): Trstènjački (Trstenjàčkī) (Varaždin, Zagorje), Trstènjāk (Trstenjȃk) (870, Međimurje, Podravina, Baranja)
top. (naselja): Trstènīk (Buzet, 20 stan.; Dubrovnik, 106 stan.), Trstènik Nȃrtskī (Dugo Selo, 204 stan.), Trstènik Pȕšćanskī (Grad Zagreb, 258 stan.), Trstèno (Dubrovnik, 240 stan.; Klanjec, 137 stan.), Tȓšće (Čabar, 443 stan.) [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"]
etimologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"]
prasl. *trěska, *trьska (rus. treská, češ. tříska) [/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[SIZE=+2]
[/SIZE]Ne znam što bi slovenska etimologija bila toliko neprihvatljiva kad na par kilometara i danas žive Slovenci i kad nedaleko imamo toponime kao što je Gorizia.

Trska je na na italijanskom La cannuccia di palude, a na slovenačkom

tŕst -a m (ȓ) močvirska ali vodna rastlina z visokim, tankim, votlim steblom: s trsti poraslo obrežje; trepetati, zibati se kot trst // odrezano, odlomljeno steblo te rastline: narediti opaž iz trstov ◊ agr. sladkorni trst tropska ali subtropska rastlina, iz katere se pridobiva sladkor; bot. indijski trst bambus; navadni trst do štiri metre visoka močvirska ali vodna trava z rjavimi klaski v socvetju, Phragmites australis ♪
tŕsten -tna -o prid. (ȓ) nanašajoč se na trst: trstno stebelce / trstni stoli ◊ agr. trstni sladkor; etn. trstna piščal trstenke; muz. glasbila s trstnimi jezički; zool. trstni strnad manjša ptica pevka z rjavo progastim hrbtom, črno glavo in grlom, Emberiza schoeniclus ♪
trstén -a -o prid. (ẹ̑) ki je iz trsta, trstov: trsten stol / trstena cevka, palica ● nar. trsteni vrabec trstni strnad ◊ etn. (trstene) orglice trstenke ♪
trsteníca -e ž (í) piščal iz votlega stebla trstike: piskati na trstenico ♪
trsteníka -e ž (í) bot. visoka obmorska trava s širokimi listi in klasastim socvetjem, Arundo: stebelca trstenike / navadna trstenika ♪
trsténke -énk ž mn. (ẹ́ ẹ̑) etn. ljudsko glasbilo iz različno dolgih, votlih stebel trstike: piskati na trstenke ♪
trstíčen -čna -o prid. (ȋ) ki je iz stebel trstike: trstični opaž; trstična streha / trstični bregovi porasli s trstiko ♪
trstíčje -a s (ȋ) več trstik, trstike: žeti trstičje; s trstičjem poraslo obrežje / skrivati se v trstičju / goščave in trstičja s trstikami porasel svet // odrezana, odlomljena stebla trstik: stol iz trstičja ♪
trstíka -e ž (í) močvirska ali vodna rastlina z visokim, tankim, votlim steblom: prelomiti trstiko; steblo trstike / bambusova trstika // odrezano, odlomljeno steblo te rastline: piščalka iz trstike / obiti lesene stene, strop s trstiko ◊ bot. trstika do štiri metre visoka močvirska ali vodna trava z rjavimi klaski v socvetju; navadni trst; obrt. štukaturna trstika ♪
trstíkast -a -o prid. (í) 1. podoben trstiki: trstikasta bilka ♦ bot. trstikasta bilnica visoka, groba trava vlažnih travnikov, Festuca arundinacea 2. porasel s trstikami: trstikasto obrežje ♪
trstíkov -a -o prid. (í) nanašajoč se na trstiko: trstikova stebla / trstikov naslanjač ♪
trstíkovec -vca m (í) redko trstika, trst: ob reki raste trstikovec / stol iz trstikovca ♪
trstikovína in trstíkovina -e ž (í; í) trstikova stebla: puščice iz trstikovine ♪
trstíkovje -a s (í) več trstik, trstike: trstikovje šumi v vetru / v trstikovju se oglašajo škorci / ob jezeru se razprostira trstikovje in ločje s trstikami porasel svet // odrezana, odlomljena stebla trstik: s trstikovjem krite strehe ♪
trstíšče -a s (í) s trsti porasel svet: močvirja in trstišča ob rekah ♪
tŕstje -a s (r̄) več trstov, trsti: s trstjem obrasel ribnik / tam se razprostira ločje in trstje s trsti porasel svet // odrezana, odlomljena stebla trstov: streha iz trstja ♪
tŕstnat -a -o prid. (ȓ) ki je iz trstov: trstnat naslanjač / trstnati otočki porasli s trsti ♪
tŕstnica -e ž (ȓ) zool. vrabcu podobna močvirska ptica, navadno s svetlejšimi progami po hrbtu, Acrocephalus: petje trstnic / močvirska trstnica ♪
tŕstovec -vca m (r̄) redko odrezano, odlomljeno steblo trsta; trst: opirati se na trstovec / naslanjač iz trstovca ♪
http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?name=sskj_testa&expression=TRST&hs=1

Jednu vrstu velike trske (arundo donax ) čakavci zovu "trst" (rjeđe u Kvarneru i "štrta"), a razlikuje se u kopnu "veli trst" ili "trstína" ( Arundo donax) i više uz obalu "mići trst" ili "trstíć" tj. (Arundo pliniana). Ovaj drugi niži je puno otporniji na morsku sol i olujne vjetrove, ali osjetljiv na mraz pa ne može rasti u kopnenom zaledju.
https://www.google.rs/search?q=šaš+...S:official&channel=sb&tbm=isch&q=arundo+donax

Ima tamo kod Trsta neka podzemna reka Timava (ženski Timok). Timava ima još jedno "italijansko" ime - Recca.

reka Recca :)

Brkovi, mustagio (ili tako nekako), čita se mustađo. Naši južnjaci kažu mustaći! Ja sam pitao izvesnog čiča Dragoljuba (okolina Sopota) zašto mustaći, on kaže, pa kad momče omusavi, pa mi kažemo dobio mustaće.

Potpuno laički, mustać i muškać liči. Kažu, da dečak postane muškarac kad mu se pojave mustaći (valjda one prve dlačice, "paperjasto" liče na musavost) i kad počne da nosi duge, umesto kratkih, pantalona.;) Mada , kako je deda iz Sopota objasnio > musavo oko usta daje m + usta+ć.
http://vukajlija.com/tinejdzerski-paperjasti-brkovi
 
Poslednja izmena:
Kad Italijan kaže...

A ispade da je toponim Bregenc keltskog porekla, od brig, pa još da su sloveni pozajmili brig od kelta, pa ga izgovarali berg (potpuni isto kao Nemci), pa likvidna metateza 8. vek, da bi konačno za breg rekli breg.

A imamo i brdo...

Nego, radio sam sa nekim Sicilijancima pa mi je sličnost njihovog, recimo vedi - vidi (2. l.j.), vediamo - vidimo (1. l.m.), sa našim jezikom frapantna. Ne samo što ima bezbroj reči kojima je koren isti, već se promena po licima ili glagolska vremena grade dosta slično.

Molim za komentar nekog iz struke.

I da, zapazio sam nešto čudo, recimo, naše oko na italijanskom je occio (kaže se okio). U redu, sličan izgovor, osnova zajednička, pisanje su prilagodili. Brkovi, mustagio (ili tako nekako), čita se mustađo. Naši južnjaci kažu mustaći! Ja sam pitao izvesnog čiča Dragoljuba (okolina Sopota) zašto mustaći, on kaže, pa kad momče omusavi, pa mi kažemo dobio mustaće. Hajde neka mi neko sada objasni kakve veze imaju naši južnjaci sa pola zapadne Evrope? I Englezi i Francuzi koriste istu reč, mustages (mastidžiz), moustages (mustaž).

Da, ono najbitnije sam preskočio i molim Igora, Mrkalja i ostale da zaista obrate pažnju.

Ne samo na primeru mustaća, već na mnogim drugim primerima (potražiću kasnije), u redu je kada je osnova ista pa se pisanje prilagodi pismu koje narod koristi (npr. oko i italijansko ochio). To znači da taj narod poznaje i izgovara tu reč pa je i zapisuje svojim pismom.

Šta je onda sa, mustages, gde deluje kao da nisu znali za tu reč, pa su je odnekle učili, tj. čitali, ali svako na svoj način. Jedino tako bih mogao objasniti toliku sličnost pisane reči sa tolikom razlikom u izgovoru onoga što je napisano.

Kasnije ću navesti još dosta primera.

Naša jugoistočna "pruga" je deo izložen protoku Romejoromana iz Istočnog rimskog carstva prilikom prodora Turaka. Odatle u tim krajevima neko orati (govori), neko se vozi u kari (kolima) i sl. Ta ista struja postaje je dominantnija u delovima Timočke krajine gde imamo i danas romanski jezik koji zovemo vlaški jezik.

177033.png


Brk
je mustak na bugarskom, mustać na makedonskom i našim južnim govorima, ali ne samo ljudski (da bi eventualno bio od muž) nego i životinjski, dok se na istočnim i zapadnim slovenskim jezicima reč za brkove svodi na vlas, tako da su na prvi pogled slabi izgledi opravdanosti traganja za slovenskom etimologijom reči mustaći. Prema tome, from Medieval Greek moustakion, diminutive of Doric mystax (genitive mystakos) "upper lip, mustache," related to mastax "jaws, mouth," literally "that with which one chews," from PIE root *mendh- "to chew" (see mandible). Doric or Dorian was a dialect of Ancient Greek. Its variants were spoken in the southern and eastern Peloponnese, Crete, Rhodes, some islands in the southern Aegean Sea, some cities on the coasts of Asia Minor, Southern Italy, Sicily, Epirus and Macedonia. Together with Northwest Greek, it forms the "Western group" of classical Greek dialects.

Dakle, ako su Makedonci bili Sloveni, onda mož da bidne dorsko mystak od *mužtak, a možda i od mućak. ;)

Za "musav" nisam našao etimologiju, ali nagađam oko *мъзав *măzav od glagola (u)mazati. Opet, tu je i umusiti se, verovatno plod savremenijeg žargona, ali i smušen, pa mi se nameće čudna interferencija između smušenosti i zbrkanosti. Ali je odbacujem i smušenost povezujem sa *smušten, smućen, a brkati i brknuti sa pipati i pipnuti, čačkati i čačnuti, (do)ticati i taći dok je brk ono čime se pipa, čačka, dotiče, brka (o mačjem brku, "ticalo"), pa je tako i glagol brknuti (pipnuti, čačnuti) postao od brka koji služi za brkanje, brčkanje, ali ne i i brćakanje iako je i ono izvedeno od brka i brčkanja. Dakle, možda je i musav od mućen>*mušten>*mušen : var. musav. Upravo bismo ovu etimologiju mogli povezati sa značenjem glagola umusiti se = umutiti se kao kad se vreme muti i postaje - mutno. Sada sam siguran da jeste tako -"Umusio se i postao mutnog lica. :) Tu je i glagol musati sinoniman sa mutiti, a sad se vidi da u pitanju jedan isti koren, pa se vidi da se od musanja (mućenja) postaje musav (up. sa mutan).


Što se stručnosti brknjuje, ja nisam iz struke.
 
Poslednja izmena:
Velika je sramota sto se na ovom Forumu bezobrazno prisvaja tudja istorija.

Ja sam povezao CETIUM sa Cetinjama u Crnoj Gori (koja je dobila ime po reki Cetini, koja je nekada tekla tu) i rekom Cetinom i takođe selom u Hrvatskoj, koji se zove Cetine. Našao sam da se reka Cetina (HR) zvala Tillurus (lat.).
Ne znam zašto je to sramota ako povežemo toponim CETIUM sa rekama Cetine (HR i CG) koje se nalaze (su se nalazile) u Illyricumu (vidi kartu: http://ancientrome.ru/map/prov/danuvius01.htm).
Pored CETIUM-a se nalazi Vindobona, i moglo bi se reči da se pored CETINE (CG) nalazi se Vindeniss (današnje KiM).
 
Ja sam povezao CETIUM sa Cetinjama u Crnoj Gori (koja je dobila ime po reki Cetini, koja je nekada tekla tu) i rekom Cetinom i takođe selom u Hrvatskoj, koji se zove Cetine. Našao sam da se reka Cetina (HR) zvala Tillurus (lat.).
Ne znam zašto je to sramota ako povežemo toponim CETIUM sa rekama Cetine (HR i CG) koje se nalaze (su se nalazile) u Illyricumu (vidi kartu: http://ancientrome.ru/map/prov/danuvius01.htm).
Pored CETIUM-a se nalazi Vindobona, i moglo bi se reči da se pored CETINE (CG) nalazi se Vindeniss (današnje KiM).
po ranki kuić naziv cetinje je dar onih koje istoričari zovu keltima.
Cetina: CETHYN, CETHIN (znači: veliki, ogroman); gde je „c" jednako „s'", sa nastavkom -a, daje CETINA, u značenju: Ogromna tvrđava.
Cetingrad: Važi gornje tumačenje.
Cetinje: CETHYN, CETHIN (velik, ogroman); pošto je „s" jednako „s", daje i SETIN na koje se nastavlja „ie", što daje SETINIE, u značenju: da, jeste. Dakle, CETI-NJE, što znači: Zaista veliki grad.
http://losthistory.weebly.com/kelti.htm

čuo sam i ideju da je naziv od "četa". što bi imalo istoimeno utočište u sanskritu. Cetingrad = četingrad. ime utvrdjenog grada vuče naziv od vojne formacije. e sad kome da verujemo? ako je koren iz sanskrita onda je i latinska i slovenska.

ima i mesto Cetina u saragozi u španiji. svaka sličnost nije slučajna::per:

7294202.jpg


našao sam i par video snimaka. naskroz zaboravili igrati. uživajte.

žensko kolo Cetina (Zaragoza)

muško kolo:contradanza de cetina
------------------------------------------------------

najopštije gledano sama tema je problematična. ovako se može u nedogled. treba se prvo definisati šta je "slovenski" u antičko vreme???
te koji su dijalekti "slovenski" a koji latinski. ja sam nedje pročitao da je latinskog bilo nekih stotinak dijalekata. a tek ostalih?
 
Poslednja izmena:
Разумљива је срџба када се много труда улаже у изналажење информација, па се оне онда испоставе не баш тако поузданим. Историја је велика муљажа у којој је истина недостижни идеал и не треба се нервирати.


Cètingrād

Cètingrād m

[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
definicija.jpg
[/TD]

[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
selo na Kordunu SI od Slunja, 910 stan. (prije, Cetingrad, pov. Cetin) [/TD]

[TD="bgcolor: #EFF9EE"]
sintagma.jpg
[/TD]

[TD="bgcolor: #EFF9EE"] [/TD]

[TD="bgcolor: #F8F0E3"]
frazeologija.jpg
[/TD]

[TD="bgcolor: #F8F0E3"] [/TD]

[TD="bgcolor: #F7EFFC"]
onomastika.jpg
[/TD]

[TD="bgcolor: #F7EFFC"]
pr. (etnici): Cètin (150, Z Slavonija), Cètinja (Daruvar), Cètinjan , Cetínjanin (110, Ogulin, Lika), Cetìnskī (Istra) [/TD]

[TD="bgcolor: #F0F3FC"]
etimologija.jpg
[/TD]

[TD="bgcolor: #F0F3FC"]



[/TD]

Мали Цетин
Из Википедије, слободне енциклопедије
Мали Цетин
Malý Cetín

Црква
Црква
Основни подаци
Држава Застава Словачке Словачка
Крај Њитрански
Округ Округ Њитра
Становништво
Становништво (2011) 388
Положај
Координате 48°14′13″N 18°10′34″E
Временска зона средњоевропска:
UTC+1
Надморска висина 131 m
Мали Цетин на мапи Словачке
{{{alt}}}
Мали Цетин
Мали Цетин на мапи Словачке
Остали подаци
Регистарска ознака NR


Координате: 48° 14′ 13" СГШ, 18° 10′ 34" ИГД

Мали Цетин (свк. Malý Cetín) је насељено мјесто са административним статусом сеоске општине (свк. obec) у округу Њитра, у Њитранском крају, Словачка Република.

Вељки Цетин
Из Википедије, слободне енциклопедије
Вељки Цетин
Veľký Cetín

Црква
Црква
Основни подаци
Држава Застава Словачке Словачка
Крај Њитрански
Округ Округ Њитра
Становништво
Становништво (2011) 1.609
Положај
Координате 48°13′17″N 18°11′44″E
Временска зона средњоевропска:
UTC+1
Надморска висина 132 m
Вељки Цетин на мапи Словачке
{{{alt}}}
Вељки Цетин
Вељки Цетин на мапи Словачке
Остали подаци
Регистарска ознака NR


Координате: 48° 13′ 17" СГШ, 18° 11′ 44" ИГД

Вељки Цетин (свк. Veľký Cetín) је насељено мјесто са административним статусом сеоске општине (свк. obec) у округу Њитра, у Њитранском крају, Словачка Република.
Становништво

Према подацима о броју становника из 2011. године насеље је имало 1.609 становника.[1]

Cetinovo Brdo is situated in the region Karlovacka in Croatia!
 
Poslednja izmena:
Naša jugoistočna "pruga" je deo izložen protoku Romejoromana iz Istočnog rimskog carstva prilikom prodora Turaka. Odatle u tim krajevima neko orati (govori), neko se vozi u kari (kolima) i sl. Ta ista struja postaje je dominantnija u delovima Timočke krajine gde imamo i danas romanski jezik koji zovemo vlaški jezik.

177033.png


Brk
je mustak na bugarskom, mustać na makedonskom i našim južnim govorima, ali ne samo ljudski (da bi eventualno bio od muž) nego i životinjski, dok se na istočnim i zapadnim slovenskim jezicima reč za brkove svodi na vlas, tako da su na prvi pogled slabi izgledi opravdanosti traganja za slovenskom etimologijom reči mustaći. Prema tome, from Medieval Greek moustakion, diminutive of Doric mystax (genitive mystakos) "upper lip, mustache," related to mastax "jaws, mouth," literally "that with which one chews," from PIE root *mendh- "to chew" (see mandible). Doric or Dorian was a dialect of Ancient Greek. Its variants were spoken in the southern and eastern Peloponnese, Crete, Rhodes, some islands in the southern Aegean Sea, some cities on the coasts of Asia Minor, Southern Italy, Sicily, Epirus and Macedonia. Together with Northwest Greek, it forms the "Western group" of classical Greek dialects.

Dakle, ako su Makedonci bili Sloveni, onda mož da bidne dorsko mystak od *mužtak, a možda i od mućak. ;)

Za "musav" nisam našao etimologiju, ali nagađam oko *мъзав *măzav od glagola (u)mazati. Opet, tu je i umusiti se, verovatno plod savremenijeg žargona, ali i smušen, pa mi se nameće čudna interferencija između smušenosti i zbrkanosti. Ali je odbacujem i smušenost povezujem sa *smušten, smućen, a brkati i brknuti sa pipati i pipnuti, čačkati i čačnuti, (do)ticati i taći dok je brk ono čime se pipa, čačka, dotiče, brka (o mačjem brku, "ticalo"), pa je tako i glagol brknuti (pipnuti, čačnuti) postao od brka koji služi za brkanje, brčkanje, ali ne i i brćakanje iako je i ono izvedeno od brka i brčkanja. Dakle, možda je i musav od mućen>*mušten>*mušen : var. musav. Upravo bismo ovu etimologiju mogli povezati sa značenjem glagola umusiti se = umutiti se kao kad se vreme muti i postaje - mutno. Sada sam siguran da jeste tako -"Umusio se i postao mutnog lica. :) Tu je i glagol musati sinoniman sa mutiti, a sad se vidi da u pitanju jedan isti koren, pa se vidi da se od musanja (mućenja) postaje musav (up. sa mutan).


Što se stručnosti brknjuje, ja nisam iz struke.

Znači zato li se dole brka i s padeži i sas govor!

Hvala na odgovoru. Inače, nisam od onih koji traže slovenski jezik u antičko doba. Po meni je u to vreme bilo sigurno mnogo više sličnosti između onoga što su sada slovenski i germanski jezici, ali sa mnoštvom nekih lokalnih dijalekata i mešavinom i sa ne-IE jezicima.

U svakom slučaju niko ne može osporiti IE korene slovenskih jezika. Pomalo je besmisleno toponime nazivati slovenskim kada u to vreme nije bilo slovena! Plemena iz kojih će kasnije nastati srpski, hrvatski, ruski narod bilo je svakako, ali pitanje je i koliko su ta plemena bila srodna i koliko su sličnim jezikom govorili.
 
Ima tamo kod Trsta neka podzemna reka Timava (ženski Timok). Timava ima još jedno "italijansko" ime - Recca.

To je zato što reka Reka, koja izvire u Hrvatskoj i onda teče kroz Sloveniju, ponikne i izađe nakon 33 km kao reka Timava (http://sl.wikipedia.org/wiki/Reka_(reka)). Odnosno samo jednu trećinu vode od reke Reke prima reka Timava, a ostale dve trećine od reke Soče i reke Vipave. Reku Timavu pominjali su već antički pisci Livij, Strabon, Vergilij; a tu pored nalazilo se i naselje Fons Timavi (http://sl.wikipedia.org/wiki/Timava).

- - - - - - - - - -

Ovaj dvukeljic je ubjedljivo najgluplji Srbin u internetskom prostoru, cak i njegova miljenica i intelektualna mentorka Ranka Kuic (nadam se da je citat vjerodostojan) tvrdi suprotno sto se tice Cetine, itd.

Kako znaš da sam Srbin?
 

Back
Top