Slovenske reči u nemačkom jeziku

Proto-Germanic/gladaz

QR9GA9s.png

J. P. Mallory, ‎Douglas Q. Adams - Encyclopedia of Indo-European Culture, 1997

Sjk52Hl.png

JTr7i88.png

Vladimir Orel - A Handbook of Germanic Etymology, 2003

HFx0LSW.png

pjDexHY.png

Rick Derksen - Etymological dictionary of the Slavic inherited lexicon, 2008
 
Poslednja izmena:
А ни оне словенске речи нису истога корена. Ни свој језик не познајеш, камоли туђи.

R9xmN4N.png


qjLPDJO.png


ZJgOVAj.png

W8buSfq.png


svA1zcD.png

cJyM9H9.png


Rick Derksen - Etymological dictionary of the Slavic inherited lexicon, 2008

Aj važi, ti si stručnjak za slovenački jezik. Ako bi ti dobro pročitao moju poruku mogao bi da vidiš da sam napisao:

Možda i ladja, odnosno lađa (srp.) dolazi od ove reči, pošto ladja plovi po gladini.

Pitam se odakle dolazi reč glad, odnosno gladan?

Znači ja ne znam. Pitam se i nadam se da će još neko da napiše nešto u vezi ovoga. Hvala što si i ti nešto doprineo. Inače ovo slovo G u gladan, nekada se može i prevesti sa H, odnosno hladan. Tako imaš u nekim delovima Slovenije, tako imaš i u nekim ostalim slovenskim jezicima, kao naprimer u češkom.

A dalje pokušavam da povežem, objasnim reč preko mitologije, odnosno upoređenjem sa slovenskim imenima bogova. Tako sam već pisao naprimer o Morani i velikom broju reči u slovenskim jezicima koja se nadovezuju na njeno ime. Ne kažem ja da je to stoposto tako. Ali može da bude. Jer slabo se i ko bavi tim "problemom".

Znači ghleh-dh, ghladh jeste ipak najbliži današnjem gladak (slovenski jezik).

Gladko, odnosno gladak (srp.) u nemačkom jeziku glasi glatt.

U slovenačkom jeziku ima naprimer i reč gladina - površina, nivo vode u prirodi.
http://bos.zrc-sazu.si/sskj.html


Ono što ja hoću, jeste da reč gladko/gladak pokušam da razdvojim i prikažem njen koren, a to jeste LED/LAD, koji je gladak, koji sija. Eto sam si postavio da je PIE ledus/ledhus. Pa zar nije to najbliže slovenskom jeziku?

Ja predpostavljam da je to od korena reči LED, koji je gladak.

U slovenskoj mitologiji postoji boginja LADA/LEDA , koja boravi u svetu umrlih do 21.marta odnosno do proleća, jer ona je ipak boginja plodnosti, leta...znači suprotno boginji Morani.
https://sr.wikipedia.org/sr/Лада_(богиња)

Ako malo prevodimo reč led, dobijemo naprimer slovački lad ili latinski glacio.

Onda imamo i reč ladno, odnosno hladno.
 
Poslednja izmena:
Gladko, odnosno gladak (srp.) u nemačkom jeziku glasi glatt.

U slovenačkom jeziku ima naprimer i reč gladina - površina, nivo vode u prirodi.
http://bos.zrc-sazu.si/sskj.html

Možda i ladja, odnosno lađa (srp.) dolazi od ove reči, pošto ladja plovi po gladini.


Pitam se odakle dolazi reč glad, odnosno gladan?


E sada odakle može da dolazi ova reč gladko, odnosno gladak?

Ja predpostavljam da je to od korena reči LED, koji je gladak.

U slovenskoj mitologiji postoji boginja LADA/LEDA , koja boravi u svetu umrlih do 21.marta odnosno do proleća, jer ona je ipak boginja plodnosti, leta...znači suprotno boginji Morani.
https://sr.wikipedia.org/sr/Лада_(богиња)

Ako malo prevodimo reč led, dobijemo naprimer slovački lad ili latinski glacio.

Onda imamo i reč ladno, odnosno hladno.

Zapazi vratolomiju:

gleđ: ✧ od starijega *gleč ← dalmat.grč. glittón: glina


Tvoja ideja bi se se naslanjala na oblik *xled koje bi dalo hladno, glatko, led, gleđ. To je taj protosrpskoindijski koren. :hahaha:
 
Zatim, vratolomija br. 2

lađa: ✧ prasl. *oldi, *oldьja (rus. lódka, češ. lod'), lit. aldija ≃ norv. olda: velik čamac

kada ugasimo pogrešnu ideju SML8V, onda i lađu možemo povezati sa engleskim glide. ;)

glide (n.) 1580s, from glide (v.). From 1835 as a term in music; from 1889 as a step in dancing or a type of dance.

glide (v.)
Old English glidan "move along smoothly and easily; glide away, vanish; slip, slide" (class I strong verb, past tense glad, past participle gliden), from Proto-Germanic *glidon "to glide" (cognates: Old Saxon glidan, Old Frisian glida, Old High German glitan, German gleiten), probably part of the large group of Germanic words in gl- involving notions of "smooth; shining; joyful" (see glad (adj.)). Related: Glided; gliding. Strong past tense form glid persisted into 20c.

A pošto znamo da su Prusi i Sasi slovensko koleno - sve se uklapa. :okok:

- - - - - - - - - -

Zatim,
glitter (n.) c. 1600, "sparkling or scintillating light," from glitter (v.). As "sparkling powdery substance" used in ornamentation, by 1956. Glitter rock is from 1972.

glitter (v.) c. 1300, glideren (late 14c. as gliteren), from an unrecorded Old English word or from a Scandinavian source such as Old Norse glitra "to glitter," from Proto-Germanic *glit- "shining, bright" (cognates: Old English glitenian "to glitter, shine; be distinguished," Old High German glizzan, German glitzern, Gothic glitmunjan), from PIE *ghleid- (cognates: Greek khlidon, khlidos "ornament"), from root *ghel- (2) "to shine," with derivatives referring to bright materials and gold (see glass (n.)). Related: Glittered; glittering. Other Middle English words for "to glitter" include glasteren and glateren.
 
Što se tiče korena glad, svrstavam ga zajedno sa:

prasl. *glodati (rus. glodát', polj. głodać)

a ne:
prasl. *goldъ (stsl. gladъ, rus. gólod, polj. głod) ≃ v. žudjeti

što je još jedan primer nakaznosti ideje o SML8V odnosno argument za nejno odbacivanje.

- - - - - - - - - -

Kada se odbaci ta ideja o SML8V, možemo uspostaviti jedan harmoničniji sistem zakonitosti u sklopu serboindistike, nasuprot uhodanoj indogermanistici. No za kvalitetnu realizaciju potrebno je mnogo znanja i rada.

_________
SML8V - slovenska metateza likvida u 8. veku

- - - - - - - - - -

Mislim -
"Proto-Germanic/gladaz"
kakav je to "germanski" sufiks - -ac? :kafa:

Nije gladac, nego jadac!

U pamet se.
 
PS. Da se i u ovom priklonim Vučku. Druga mogućnost, bez dovođenja u vezu gladi sa glodati jeste da je glad (osećaj) jedan od refleksa reči *xlad u značenju hladnoće. Naime, osećanje gladi je praćeno padom brzine metabolizma organizma i posledičnim osećajem hladnoće. Gladnom čoveku je hladno. Eto, tako su koreni povezani, a do disolucije glad:hlad koja nastaje u cilju razlikovnosti, došlo je daleko u slovenskoj starini. Danas ne razmišljamo o hladnoći kada kažemo da smo gladni (hladni), ali je gladni po zimskom vremenu dobro osećamo.
 
Poslednja izmena:
Mislim -
"Proto-Germanic/gladaz"
kakav je to "germanski" sufiks - -ac? :kafa:

Nije gladac, nego jadac!

U pamet se.
Eee profesore, odakle si izvukao da se gladaz izgovara gladac? Jel to zato sto se austrijski grad Graz cita Grac?

Ma ne. Pogledaj ova smesna slova:

Pronunciation[edit]
IPA(key): /ˈɣlɑ.ðɑz/
https://en.wiktionary.org/wiki/Appendix:Proto-Germanic/gladaz#Proto-Germanic

A jel si cuo sta je to IPA?
https://en.wiktionary.org/wiki/Wiktionary:International_Phonetic_Alphabet
 
"Proto-Germanic/gladaz"
kakav je to "germanski" sufiks - -ac?
Требам ти давати сада и приватне часове падежних наставака индоверопских језика?
prasl. *glodati (rus. glodát', polj. głodać)
Дакле, ниси у стању из речи попут рус. глодать схватити да су твоја наклапања у вези с пуногласјем и метатезом нетачна.
Zatim, vratolomija br. 2

lađa: ✧ prasl. *oldi, *oldьja (rus. lódka, češ. lod'), lit. aldija ≃ norv. olda: velik čamac

kada ugasimo pogrešnu ideju SML8V, onda i lađu možemo povezati sa engleskim glide
Неметатезиран облик речи лађа чак је и посведочен у старословенском.

Znači ja ne znam. Pitam se i nadam se da će još neko da napiše nešto u vezi ovoga. Hvala što si i ti nešto doprineo. Inače ovo slovo G u gladan, nekada se može i prevesti sa H, odnosno hladan. Tako imaš u nekim delovima Slovenije, tako imaš i u nekim ostalim slovenskim jezicima, kao naprimer u češkom.
До промене g > h долази у неких Словена касније. С обзиром на то да се теби све мора цртати ево ти и илустрације - у руском звучни сугласници на крају речи прелазе у своје безвучне парњаке, тако се плод и плот изговарају као плот, али и даље немају везе једно с другим.

Onda imamo i reč ladno, odnosno hladno.
До губљења гласа х у штокавским дијалектима долази у 17. столећу.
Ono što ja hoću, jeste da reč gladko/gladak pokušam da razdvojim i prikažem njen koren, a to jeste LED/LAD, koji je gladak, koji sija. Eto sam si postavio da je PIE ledus/ledhus. Pa zar nije to najbliže slovenskom jeziku?
Јеси ли уопште прочитао прилоге? Изгледа да нема когната словенских и балтијских речи за лед у другим ие. језицима. Не функционише морфологија како си ти умислио.
Znači ghleh-dh, ghladh jeste ipak najbliži današnjem gladak (slovenski jezik).
Шта мислиш да архаичност гласовнога облика представља осим, управо, архаичности облика?

К томе, када већ развој језикâ сматраш такмичењем, зар германски облици без додатнога наставка нису "изворнији"?
 
Poslednja izmena:
Da bi imalo znao nemački, znao bi da se slovo Z čitao kao C.

Naprimer onaj austrijski ministar Kurz, čita se Kurc.;)

Evo ja nabadam pomalo taj nemački ;)
Nikad nisi čuo za IPA? C, c, c... (ili možda Z, z, z? :per: )


Evo čak i Nemci su čuli za IPA, pa IPA "z" ne izgovaraju "c", nego, o čuda, kao... "z"

IPA z ---> stimmhaftes deutsches s
engl., franz., port. auch z, poln., tschech., slowak., slowen., serbokroat., ung. immer z, kyrill. з

deutsch Sahne [ˈzaːnə]
engl. zoo (Zoo) [zuː]
franz. rose (Rose) [ʁoz]
ital. tesoro (Schatz) [teˈzɔːro]
 
Poslednja izmena:
Дакле, ниси у стању из речи попут рус. глодать схватити да су твоја наклапања у вези с пуногласјем и метатезом нетачна.

Неметатезиран облик речи лађа чак је и посведочен у старословенском.

A reci mi kako su po zvaničnoj lingvistici Sloveni, odnosno praSloveni govorili umanjenice ili reči ženskog roda, znači pre navodne pojave -ica, -ika?

Zašto su je promenili "preko noči", odnosno koji je razlog njihove promene? Šta im je to toliko zasmetalo na kraju 6. veka i početak 7. veka?

Kako se to moglo odnositi na čitav slovenski etnos? Aha, to se verovantno desilo dok su Sloveni, odnosno praSloveni bili još grupa nastanjena preko Dunava, pa se to verovatno desilo tada pa su se tek onda proširili. Jel tako?

Ta se pitanja odnose i na nekakvu "metatezu likvida"?


Još čekam odgovor, ako može, molim lepo.

Znači praslovenski je prvo imao pune vokale između suglasnika, da bi kasnije ti vokali prešli u poluglasove, i da bi nakon toga ponovo se vratio u pune vokale? Da li sam te dobro shvatio, i molim obrazloženje. Hvala.

p.s. Ovo mi liči na ono, da se prvo pisala reč BREG, odnosno BRIG pa kada su ovu reč Sloveni preuzeli od IndoGermana nazivali su je BERG, da bi kasnijom "nekakvom" metatezom likvida došli ponovo na reč BREG.





До промене g > h долази у неких Словена касније. С обзиром на то да се теби све мора цртати ево ти и илустрације - у руском звучни сугласници на крају речи прелазе у своје безвучне парњаке, тако се плод и плот изговарају као плот, али и даље немају везе једно с другим.

Kada? Ja tvrdim da je kod Slovenaca sa jedne strane i Čeha i Slovaka sa druge strane to bilo prisutno pre navale Huna i Avara koji su ih podelili. Jer kako bi inače i kod jednih i kod drugih došlo do te promene, a pre najezde Avara i Huna su bili zajedno? Znači kada je po tvome došlo do te promene?

Lepo si prikazao/nacrtao reči plod i plot. Ali u slovenačkom glas na kraju reči plod i plod jasno se čuje, odnosno izgovori. Znači ploD i ploT. A i pored toga ja ukazujem na koren led, odnosno lad, a ne lod.
Ko če da zna odakle dolazi ovaj koren reči lod, odnosno lot, ako je to koren?Da li znaš kakvo je značenje plot-a u ruskom jeziku?

Evo recimo u slovenačkom imamo naprimer reč gozd, odnosno šuma (srp.) i gost, odnosno gusto (srp.). Oboje kada se izgovori zvući, ako ne već isto onda veoma slično. Ovde je reimo šuma, odnosno gozd preuzelo ime značaja gustoga, gostote (slovenač.). Jer gozd , šuma (srp.) ipak znači - sa drvećem gusto naseljena teritorija (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?name=sskj_testa&expression=gozd&hs=1)


До губљења гласа х у штокавским дијалектима долази у 17. столећу.

To samo potvrđuje tezu da je koren reči lad, odnosno led. Kakve veze ima da je došlo do toga u 17. stoleću, da li to išta promeni?



Шта мислиш да архаичност гласовнога облика представља осим, управо, архаичности облика?

К томе, када већ развој језикâ сматраш такмичењем, зар германски облици без додатнога наставка нису "изворнији"?

Ne mora da znači. Osnova je ista: gled, odnosno glad.
 
Годину дана овде, вероватно и више, објашњавах некима ликвидну метатезу и пуногласје, исписах километре редова и поставих брдо литературе, али ви знате боље од свих индоевропеиста и слависта те све то занемаристе и настависте вртети своје маштарије у круг. Сматрам како бисте требали отворити књигу и читати о тим променама ако вас заиста занимају и толико сметају у вашим аутохтонистичким сањарењима. Твој проблем је што немаш ни основна знања из историје и историјскога језикословља, упркос томе би исправљао историчаре и језикословце. Писања оних који ти указују на грешке пре свега не разумеш, јер немаш предзнања, а не желиш се ни потрдити како би их схватио. Малочас ти дадох пример како гласовне промене могу различите речи довести до сличних па и истоветних гласовних облика, али ти си одатле похватао нешто друго. Опет си поставио нека питања из којих је јасно да из оних силних објашњавња и литературе ништа ниси извукао, штавише умислио си да се тамо тврди нешто сасвим друго што заиста нема смисла. Зато и не одговарам на те накарадности. Најпоштеније би било када би упитао за литературу те би у њој могао наћи оговоре на све што те занима. Другим речима, уместо што траћиш време пишући невероватно лоше фан-фикшн приче о Словенима, паметније би ти било када би загрејао столицу.

Да закључим, у латинском, германским, балтичким и словенским језицима налазимо наследне облике истога идоевропскога корена који је означавао глаткост и светлуцавост, ништа изненађујуће.
 
Poslednja izmena:
Taj latinski jezik je oskudan , antički esperanto, vidite kako samo jedan izraz sa tri suglasnika i dva samoglasnika označava mnoštvo pojmova:

LEVIS, sinonim za "gladak" , istovremeno znači i brz, zatim znači beznačajan, pa onda lak, pa lakomislen,, pa lepo, pa mladjahan, pa nepouzdan, pa neugledan, zatim neznatan, onda ...okretan , takodje i skladan.


Znači, kad saopštim muškarcu da mu je obraz posle brijanja neugledan, ili brz, on će shvatiti da, zbog "nedostatka" reči u izmišljenom praslovenskom, koristim pozajmljenicu iz latinskog jezika koju su moji preci upamtili od germanskih plemena?
http://onlinerecnik.com/recnik/latinski/srpski/levis

"Glaber" je, kao što i stoji u Igorovom prilogu, gladak, ali i ćelav.
http://onlinerecnik.com/recnik/latinski/srpski/glaber

Znači, mora da se pazi..ako je momak upućen u likvide, misliće da sam mu rekla da su mu obrazi ćelavi:roll:

Zatim, ako ste očekivali ,da od "glaber" (gladak na latinskom ) ima izvedenica, kao napr. GLATKOĆA ..recimo glaberas ,mnogo ste pogrešili..Glatkoća je LEVITAS:rumenko:

Iako je razumno očekivati da ćemo u italijanskom jeziku naĆI NAJSRODNIJE OBLIKE latinskim rečima , slično kao u primeru trešnje, nema ih:
GLADAK je na italijanskom LISCIO, a glatkoća (ipak, ipak ...) LEVIGATECA http://onlinerecnik.com/recnik/srpski/italijanski/glatkoća
Ali "glaber"-a nema !!

Ako ste očekivali da postoji sličan glagol (kao kod nas gladiti napr. da bi nešto postalo glatko) , koji ima isti koren kao "Glaber", opet ste promašili.
GLADITI na latinskom može svakako da se kaže, ali nigde tog "Glab" korena iz Igorovog primera.LEVO postoji kao glagol..http://onlinerecnik.com/recnik/srpski/latinski/gladiti

Po meni, taj jadac zvani GLADAC iz (izmišljenog) " proto-germanskog" nije mogao doći ni od LEVO= gladiti glagola nii od LEVIS =gladak prideva, a koliko ima veze sa "ćelavljenjem", treba utvrditi.
 
Poslednja izmena:
Годину дана овде, вероватно и више, објашњавах некима ликвидну метатезу и пуногласје, исписах километре редова и поставих брдо литературе, али ви знате боље од свих индоевропеиста и слависта те све то занемаристе и настависте вртети своје маштарије у круг. Сматрам како бисте требали отворити књигу и читати о тим променама ако вас заиста занимају и толико сметају у вашим аутохтонистичким сањарењима. Твој проблем је што немаш ни основна знања из историје и историјскога језикословља, упркос томе би исправљао историчаре и језикословце. Писања оних који ти указују на грешке пре свега не разумеш, јер немаш предзнања, а не желиш се ни потрдити како би их схватио. Малочас ти дадох пример како гласовне промене могу различите речи довести до сличних па и истоветних гласовних облика, али ти си одатле похватао нешто друго. Опет си поставио нека питања из којих је јасно да из оних силних објашњавња и литературе ништа ниси извукао, штавише умислио си да се тамо тврди нешто сасвим друго што заиста нема смисла. Зато и не одговарам на те накарадности. Најпоштеније би било када би упитао за литературу те би у њој могао наћи оговоре на све што те занима. Другим речима, уместо што траћиш време пишући невероватно лоше фан-фикшн приче о Словенима, паметније би ти било када би загрејао столицу.

Да закључим, у латинском, германским, балтичким и словенским језицима налазимо наследне облике истога идоевропскога корена који је означавао глаткост и светлуцавост, ништа изненађујуће.

Sad je u modi razmisljati svojom glavom.
 
PS. Da se i u ovom priklonim Vučku. Druga mogućnost, bez dovođenja u vezu gladi sa glodati jeste da je glad (osećaj) jedan od refleksa reči *xlad u značenju hladnoće. Naime, osećanje gladi je praćeno padom brzine metabolizma organizma i posledičnim osećajem hladnoće. Gladnom čoveku je hladno. Eto, tako su koreni povezani, a do disolucije glad:hlad koja nastaje u cilju razlikovnosti, došlo je daleko u slovenskoj starini. Danas ne razmišljamo o hladnoći kada kažemo da smo gladni (hladni), ali je gladni po zimskom vremenu dobro osećamo.


Pa ja mislim da je i jedno i drugo tačno, jer postoje bar tri vrste hranjenja:
- žreti (slovenač.) - jesti ogromnu količinu hrane; jesti preterano (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?name=sskj_testa&expression=žreti&hs=1)
- jesti - davati hranu u usta i progutati je (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?name=sskj_testa&expression=jesti&hs=1); znači hraniti se normalno
- glodati - sa zubima kidati u malim količinama (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?name=sskj_testa&expression=glodati&hs=1)

"Osetio je kako mu glad gloda po stomaku" (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?name=sskj_testa&expression=glodati&hs=1)

Šta radi pas kada je gladan - gloda kost.

- - - - - - - - - -

Sad je u modi razmisljati svojom glavom.


Razmišljati svojom glavom, neki nikad neće moći.
 
Дакле, ниси у стању из речи попут рус. глодать схватити да су твоја наклапања у вези с пуногласјем и метатезом нетачна.
Da, nisam. Shvatam jedino da se reči koje u savremenim germanskim i slovenskim jezicima imaju isti raspored fonema, izvode iz istog "PIE" korena, dok se one koje nemaju, izvode iz PIE korena koji je jednak germanskom zato što su Sloveni na potezu od 2000 km načinili metatetzu likvida. (Za nastanak punoglasja nisi naveo dataciju, pa bih te zamolio da nas s time upoznaš, te za objašnjenje zašto Rusi kažu gladkij i glodat, a s druge strane golod i holod iako su u pitanju iste fonemske grupe)

Meni izgleda jasno zašto se u rekonstrukciji dozvoljava gl u glatko (poklapa se sa germanskim npr. eng. glitter, glide, glacier), a zašto ne hl u hladno (mora se prizvati upomoć tzv. SMLOV da bi se moglo konstruisati "hold" koje se poklapa sa kold). Pitanje jeste zašto ostaje gl grupa u glitter, glide, glacier i sl. a mogući odgovor je - ekspresionizam u svemu vezanom za pojam sjaja (protosrpskoindijski *xled koji daje led, gladak, hlad, glad).

ТНеметатезиран облик речи лађа чак је и посведочен у старословенском.


Posvedočen je i opšti, nemušti, roždenije pa se zna da je nastao od optši, nemutši, rodženje. Kad je u pitanju pisano zasvedočenje, bitno je kad, gde (neslovenske teritorije : centrane ili periferne slovenske teritorije) i ko (narodnost) je tu reč upisao. Bez takvog uvida podatak o zasvedočenju nema težinu.

Годину дана овде, вероватно и више, објашњавах некима ликвидну метатезу и пуногласје...
Na kraju, bilo bi osveženje makar jednom u tih godinu dana čuti koji je uzrok tzv. SMLOV?
 
Poslednja izmena:
Bravo Mrkalj, udri po protogermanima! Ovde se te protogermanske teze postavljaju kao istina a ne kao ono sto jesu, jedna relativno detaljno razradjena studija koja moze donekle a ne mora biti istina. U toj studiji ima svakakvih gluposti.
Ja postujem taj njihov protogermanski rad, vrijedni su i pametni, ali to je jedna cisto politicka i neprihvatljiva klasifikacija. Zasto ne moze rijec Bridge da dolazi od preci? Zato sto nema kod nas protoslevnska, proto srpska tako dobra studija. Znaci nismo ulozili trud. Ali ne ide udarati sa tim protogermanskim budalastina po nasim ljudima koji se trude. Ne dopustam!
Tako da, hvala vam na tim protogermanskim metastazama, ali me zaista ne zanimaju!
 
Poslednja izmena:
Na kraju, bilo bi osveženje makar jednom u tih godinu dana čuti koji je uzrok tzv. SMLOV?
Писах о том превише пута, до метатезе и пуногласја дошло је због закона отворенога слога, у прасловенском језику на разне начине уклоњени су сви затворени слогови.
Shvatam jedino da se reči koje u savremenim germanskim i slovenskim jezicima imaju isti raspored fonema, izvode iz istog "PIE" korena, dok se one koje nemaju, izvode iz PIE korena koji je jednak germanskom zato što su Sloveni na potezu od 2000 km načinili metatetzu likvida.
Нетачно, буне те твоји комплекси од Германа. Штета, синоћ отворише изложбу Дирерових графика.

Тамо где су у Словена спроведени метатеза и пуногласје, сви други индевропски језици чувају старије, изворно и непреметено стање.
Slovenački ledenik jeste glečer/gledčer (srp.). Koren jeste led, odnosno lad.
глечер < немачко Gletscher < француско glacier
http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=fFduWxY=&keyword=glečer

"Glaber" je, kao što i stoji u Igorovom prilogu, gladak, ali i ćelav.
http://onlinerecnik.com/recnik/latinski/srpski/glaber
Мућни мало главом.

nWgpzf3.png

Oxford Latin Dictionary,1968

hQgBEk7.png

Michiel de Vaan - Etymological dictionary of Latin and the other Italic languages, 2008
 
Poslednja izmena:
Писах о том превише пута, до метатезе и пуногласја дошло је због закона отворенога слога, у прасловенском језику на разне начине уклоњени су сви затворени слогови.

Нетачно, буне те твоји комплекси од Германа. Штета, синоћ отворише изложбу Дирерових графика.

Тамо где су у Словена спроведени метатеза и пуногласје, сви други индевропски језици чувају старије, изворно и непреметено стање.

глечер < немачко Gletscher < француско glacier
http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=fFduWxY=&keyword=glečer

Мој Игаре, ово ти је све невредно коментара. Због читалаца, да те удостојим потпитањима, на кашичицу:

Који је узрок изненадног "уклоњања свих затворених слогова у прасловенском језику на разне начине"?

Када се јавља пуногласје?
 
Мој Игаре, ово ти је све невредно коментара. Због читалаца, да те удостојим потпитањима, на кашичицу:

Који је узрок изненадног "уклоњања свих затворених слогова у прасловенском језику на разне начине"?

Када се јавља пуногласје?

Istorijska lingvistika je ogromna naucna tema. Mozemo poceti napomenom da se evolucija jezika odvija odvajkada u svim periodima i svuda u svetu. Ove promene su predmet proucavanja za razne grane lingvistike: fonologiju, morfologiju, psiholingvistiku, sociolingvistiku, itd. Razne teznje, zakoni, mehanizmi i motivacije su ustanovljeni, ali ovo nije fizika.

Pogledaj na primer pitanje metateze likvida u raznim jezicima

Metathesis (/məˈtæθəsɪs/; from Greek μετάθεσις, from μετατίθημι "I put in a different order"; Latin: trānspositiō) is the re-arranging of sounds or syllables in a word, or of words in a sentence. Most commonly it refers to the switching of two or more contiguous sounds, known as adjacent metathesis[1] or local metathesis:[2]


1 Rhetorical metathesis
2 Examples
2.1 English
2.2 French
2.3 Spanish
2.4 Greek
2.5 Danish
2.6 Slavic languages
2.7 Finnish
2.8 Hungarian
2.9 Egyptian Arabic
2.10 Hebrew
2.11 Amharic
2.12 Japanese
2.13 Navajo
2.14 Rotuman
2.15 Straits Saanich
2.16 Telugu
2.17 Turkish
2.18 Urdu and Hindi
2.19 American Sign Language
3 See also
4 Notes
5 Bibliography
6 External links
7 In popular culture

https://en.wikipedia.org/wiki/Metathesis_(linguistics)
 
Реч работа (< прсл. *orbota) изведена је од речи роб (< прсл. *orbъ), настале од праиндоевропскога корена који је широко распрострањен.
Од тога корена потичу и германски когнати.

У словенским наследним облицима видимо спроведену ликвидну метатезу, док се у когнатима других ие. језика чува старије стање.

9HjB9JQ.png


J. P. Mallory, ‎Douglas Q. Adams - Encyclopedia of Indo-European Culture, 1997
 
Poslednja izmena:

Back
Top