Taj latinski jezik je oskudan , antički esperanto, vidite kako samo jedan izraz sa tri suglasnika i dva samoglasnika označava mnoštvo pojmova:
LEVIS, sinonim za "gladak" , istovremeno znači i
brz, zatim znači
beznačajan, pa onda lak, pa
lakomislen,, pa lepo, pa
mladjahan, pa
nepouzdan, pa
neugledan, zatim
neznatan, onda ...
okretan , takodje i
skladan.
Znači, kad saopštim muškarcu da mu je obraz posle brijanja neugledan, ili brz, on će shvatiti da, zbog "nedostatka" reči u izmišljenom praslovenskom, koristim pozajmljenicu iz latinskog jezika koju su moji preci upamtili od germanskih plemena?
http://onlinerecnik.com/recnik/latinski/srpski/levis
"Glaber" je, kao što i stoji u Igorovom prilogu, gladak, ali i ćelav.
http://onlinerecnik.com/recnik/latinski/srpski/glaber
Znači, mora da se pazi..ako je momak upućen u likvide, misliće da sam mu rekla da su mu obrazi ćelavi
Zatim, ako ste očekivali ,da od "glaber" (gladak na latinskom ) ima izvedenica, kao napr. GLATKOĆA ..recimo glaberas ,mnogo ste pogrešili..Glatkoća je LEVITAS
Iako je razumno očekivati da ćemo u italijanskom jeziku naĆI NAJSRODNIJE OBLIKE latinskim rečima , slično kao u primeru trešnje, nema ih:
GLADAK je na italijanskom LISCIO, a glatkoća (ipak, ipak ...) LEVIGATECA
http://onlinerecnik.com/recnik/srpski/italijanski/glatkoća
Ali "glaber"-a nema !!
Ako ste očekivali da postoji sličan glagol (kao kod nas gladiti napr. da bi nešto postalo glatko) , koji ima isti koren kao "Glaber", opet ste promašili.
GLADITI na latinskom može svakako da se kaže, ali nigde tog "Glab" korena iz Igorovog primera.LEVO postoji kao glagol..
http://onlinerecnik.com/recnik/srpski/latinski/gladiti
Po meni, taj jadac zvani GLADAC iz (izmišljenog) " proto-germanskog" nije mogao doći ni od LEVO= gladiti glagola nii od LEVIS =gladak prideva, a koliko ima veze sa "ćelavljenjem", treba utvrditi.