Slovenske reči u nemačkom jeziku

Breg > Berg

Metateza likvida nije se desila kod Slovena. Desila se kod Nemaca i drugih naroda koji su se našli po periferiji ogromnog slovenskog prostranstva. Do toga je kod njih došlo jer nikako nisu bili u stanju da izgovore slogotvorno r, l i ostale teže konsonantske grupe. Dakle, ono što se uči u indogermanistici je, zapravo, slika u ogledalu pravog stanja stvari.
 
Nemci su lukavi. Kako je moguće da tako jedna neosporno grandiozna kultura, neosporno grandiozna država, neosporno organizovana i vredna nacija nema na internetu objavljen etimološki rečnik svog jezika, kao što to ima za engleski, italijanski, ruski, srpski, češki itd?

Was ist passiert? Ili bolje - ¿Qué pasa? :think:
 
Breg > Berg

Metateza likvida nije se desila kod Slovena. Desila se kod Nemaca i drugih naroda koji su se našli po periferiji ogromnog slovenskog prostranstva. Do toga je kod njih došlo jer nikako nisu bili u stanju da izgovore slogotvorno r, l i ostale teže konsonantske grupe. Dakle, ono što se uči u indogermanistici je, zapravo, slika u ogledalu pravog stanja stvari.

Tako je. Dokaz za to jeste i toponimija Helmskog poluostrva. Ustvari ne mogu da tvrdim za celo Helmsko poluostrvo, ali zato mogu za Sloveniju. U Sloveniji ne postoji nijedan toponim koji sadrži reč BERG, nego je to uvek BREG, odnosno BREŽ, naprimer Brežice (od reči BREŽINA - pas zemlje kraj vode). Ne znam, kako je na ostalim mestima Helmskog poluostrva, ali predpostavljam da je isto tako. Ako neko ima neka saznanja da to nije tako, neka to iznese.

Znači ako bi Slaveni nekada imali reč BERG, pa valjda bi ostao neki toponim sa tim imenom/prefiksom.

Interesantno bi bilo pregledati ceo slavenski etnos što se tiče toga "problema".
 
Мене научише да читам како је написано па бих нпр. Kuhberg, Roter Berg или Safranberg прије прочитао као Кравобрег, Црвенбрег или Шафранбрег.

Naravno. Germansko berg dolazi od srpskog breg. Srbi su, inače onaj narod, što su ga Nemci (aka Mutavci) zatekli, genocidisali i asimilovali na prostoru koji su zauzeli kada su se tu poludivlji dovukli iz Azijskih stepa.

Опа, види ти гдје се дјенуше моји брегови! Изникоше ђе иг не посадиг :D
 
Breg > Berg

Metateza likvida nije se desila kod Slovena. Desila se kod Nemaca i drugih naroda koji su se našli po periferiji ogromnog slovenskog prostranstva. Do toga je kod njih došlo jer nikako nisu bili u stanju da izgovore slogotvorno r, l i ostale teže konsonantske grupe. Dakle, ono što se uči u indogermanistici je, zapravo, slika u ogledalu pravog stanja stvari.

Да придодам и да метатеза, с једне стране, није играчка којом се народи играју и премећу слова у доконим вијековима. С друге стране, метатеза није ни етимолошки чаробни штапић којим се очас посла „објасни” претходно пожељено.
Метатеза је сналажење из нужде – начин да се неизговорљива (тј. тешко изговорљива) ријеч прилагоди, да се учини изговорљивом (тј. лакше изговорљивом). У тешко изговорљиве сугласничке скупине умећу се самогласници или се гласови премећу у лакше изговорљив низ.

- - - - - - - - - -

 
Za govornika standardnog nemačkog (nem. Hochdeutsch), većina dijalekata nije razumljiva...

Ovo, u velikoj većini slučajeva, nije tačno.

Prosečan Nemac itekako razume praktično sve dijalekte, sem par drastičnih izuzetaka (Plattdeutsch i slični). Veći je problem sa govornicima nekog od tih dijalekata - uglavnom, jake akcente i djalekte imaju uglavnom stariji pripadnici populacije, koji još imaju i tendenciju da govore nerazgovetno, pa ih je problem razumeti čak i kad govore Hochdeutsch (standardni nemački).

Međutim, generalno govoreći, smem da tvrdim da 85-90% Nemaca bez problema razume 90-95% praktično bilo kog dijalekta nemačkog jezika koji se govori u Nemačkoj (i dobrom delu Austrije). Ovo mogu da potvrdim i iz sopstvenog iskustva - imao sam prilike da poslovno proputujem prakično svaki kutak Nemačke (i Austrije, Švajcarske i ostatka Evrope, ali to nije sad bitno za ovu priču), i mogu da kažem da, iako nisam odrastao u Nemačkoj, sam razumeo sigurno 95% i više odsto sagovornika bez većih problema, pa i kada su govorili između sebe, bez "omekšavanja" dijalekta i/ili akcenta za "goste iz daleka". A među njima je bio i značajan broj ljudi koji u životu nisu videli više od svog sela/grada i okolnih 30-40 km.

Naravno, par izraza, izreka, i sličnog su mi bili nerazumljivi, ali čak i oni su uglavnom mogli da se rekonstruišu iz konteksta. Jedini istinski problem sam imao sa Plattdeutsch-om i to naročito na ostrvima u Ostfriesland-u i dužinom granice sa Holandijom, ali Plattdeutsch je, kao svojevrsna mešavina nekoliko jezika, od srednjevekovnih varijanti nemačkog, holandskog (nizozemskog), engleskog, itd., ipak značajno "udaljen", odnosno različit od standardnog nemačkog jezika, tako da to nije bilo veliko iznenađenje.

Švajcarski Schwyzerdütsch je druga priča - pošto živim u području Alemannen-dijalekata u južnoj Nemačkoj, uglavnom mogu da ih razumem bez većih problema, ako ne uvek u svim detaljima. Ali tu nisam jedini - i rođeni Švajcarci uglavnom imaju problema da razumeju nekog sa jakim akcentom iz drugog dela zemlje ;)
 
Poslednja izmena:
А шта је са обрнуто, старо-германске утицаје?
У много старе љубавне македонске песме за вољену особу се каже "либе":
http://en.wiktionary.org/wiki/Liebe

На југозападним диалектима чувати се каже "варди":
http://en.wiktionary.org/wiki/Appendix:Frankish/wardōn

Топоними

планина Осогово : osso (бог) + gov (место)

пар села Герман/Германово (додуше то је егзоним)

село Саса

То је све што ми сада тренутно пада на памет, вероватно има много више примера...
 
Nemci su lukavi. Kako je moguće da tako jedna neosporno grandiozna kultura, neosporno grandiozna država, neosporno organizovana i vredna nacija nema na internetu objavljen etimološki rečnik svog jezika, kao što to ima za engleski, italijanski, ruski, srpski, češki itd?

Was ist passiert? Ili bolje - ¿Qué pasa? :think:

Nemamo potrebe brate,zna se ,tj podrazumeva se ...to sto vi drugi mora da dokazujete..
 
Да придодам и да метатеза, с једне стране, није играчка којом се народи играју и премећу слова у доконим вијековима. С друге стране, метатеза није ни етимолошки чаробни штапић којим се очас посла „објасни” претходно пожељено.
Метатеза је сналажење из нужде – начин да се неизговорљива (тј. тешко изговорљива) ријеч прилагоди, да се учини изговорљивом (тј. лакше изговорљивом). У тешко изговорљиве сугласничке скупине умећу се самогласници или се гласови премећу у лакше изговорљив низ.

Да би се установило да ли је берг преметнути брег или је брег преметнуо берг, ваљало би мало прочешљати рјечнике, њемачке и српске (имаћемо и српски за неки вијек, ако САНУ настави својим темпом) па онда установити да ли је рјеђе (а заправо неизговорљивије) брег у њемачком или берг у српском. Тако би се установило ко је имао потребу да тумба гласове.

До тада ћу се служити простом логиком – како ни сугласнички низ БРГ није неизговорљив српском говорнику, било какво уметање самогласника може га учинити само још изговорљивијим.
Нпр. Бргуд (код Бенковца) је и дан-данас Бргуд и то сви неписмени сељаци вијековима изговарају без икаквих тешкоћа. Ако могу изговорити БРГ, што би им било тешко изговорити БЕРГ?

Пада ми на ум и Берлин, некада Брљин. Насеобини смјештеној у баруштинама, глибу и каљуги дати име Брљин мојим српским ушима звучи сасвим разумљиво. Тим више што сам се као дјечак брчкао (да не кажем брљао) у језеркастом мочварном проширењу Крке које се назива језером Брљан (по истоименом слапу који је одмах ту у близини). Срби лако изговарају и Брљан, и Брљин и Берлин, а Нијемци... па они су ионако нијеми ;)
 
...Тим више што сам се као дјечак брчкао (да не кажем брљао) у језеркастом мочварном проширењу Крке које се назива језером Брљан (по истоименом слапу који је одмах ту у близини). Срби лако изговарају и Брљан...
Ја се нисам купао на Брљану, ал сам небројено пута прошао туда. :bye:
 
Nemačka reč murren znači gunđati, a na slovenačkom muren znači životinja koja možemo reči, da gunđa - gunđati (slovenač. godrnjati); pogledati od 5:15 min do 5:50 min:

A šta znači ova reč muren (životinja) - koji je inače tamne, crne boje - u slovenačkom odnosno slovenskim jezicima već sam objašnjavao:

...reči koje imaju u sebi slova M i R, ili između njih samoglasnike (A, O, U) znače nešto hladno, tamno, mrtvo, nešto bez života,...a to sve jeste slovenska boginja MORANA.
 
Poslednja izmena:
Medovina,


Engleski: mead
(/ˈmiːd/; archaic and dialectal "medd"; from Old English "meodu"[SUP][1][/SUP]) :rotf:

mead (n.1) "fermented honey drink," Old English medu, from Proto-Germanic *meduz (cognates: Old Norse mjöðr, Danish mjød, Old Frisian and Middle Dutch mede, Old High German metu, German Met "mead"), from PIE root *medhu- "honey, sweet drink" (cognates: Sanskrit madhu "sweet, sweet drink, wine, honey," Greek methy "wine," Old Church Slavonic medu, Lithuanian medus "honey," Old Irish mid, Welsh medd, Breton mez "mead"). Synonymous but unrelated early Middle English meþeglin yielded Chaucer's meeth.



Nemački: der Met

Das deutsche Wort Met hat seine Wurzeln im indogermanischen Wortstamm *medhu-, :rotf: mit dem zumeist der Honig bezeichnet wurde.[SUP][1][/SUP] Wie verbreitet dieser Wortstamm im indogermanischen Sprachraum ist, zeigen folgende Beispiele: Das slawische „med“, sowie das spanische und französische „miel“ bedeuten Honig. Auf Griechisch heißt Met μέθυ, auf Litauisch und Lettisch "midus" (Honig heißt "medus"), auf Dänisch und Norwegisch „mjød“, auf Schwedisch „mjöd“, auf Polnisch „miód“, auf Russisch „мёд“ und auf Ukrainisch „мед“. Auf Englisch heißt er „mead“. Auch das Ungarische, obwohl nicht indogermanisch, hat es in Form des Wortes "méz" übernommen. :rotf: In Sanskrit bezeichnet das Wort „mádhu“ einen süßen, berauschenden Trank oder Honig, den nach dem altindischen Rigveda die Ashvins (mythische Zwillinge) trinken. Die Begriffe Madhu und Soma werden im Rigveda synonym für denselben Göttertrank verwendet.


https://de.wikipedia.org/wiki/Met
 
Poslednja izmena:
Medovina,


Engleski: mead
(/ˈmiːd/; archaic and dialectal "medd"; from Old English "meodu"[SUP][1][/SUP]) :rotf:

mead (n.1) "fermented honey drink," Old English medu, from Proto-Germanic *meduz (cognates: Old Norse mjöðr, Danish mjød, Old Frisian and Middle Dutch mede, Old High German metu, German Met "mead"), from PIE root *medhu- "honey, sweet drink" (cognates: Sanskrit madhu "sweet, sweet drink, wine, honey," Greek methy "wine," Old Church Slavonic medu, Lithuanian medus "honey," Old Irish mid, Welsh medd, Breton mez "mead"). Synonymous but unrelated early Middle English meþeglin yielded Chaucer's meeth.



Nemački: der Met

Das deutsche Wort Met hat seine Wurzeln im indogermanischen Wortstamm *medhu-, :rotf: mit dem zumeist der Honig bezeichnet wurde.[SUP][1][/SUP] Wie verbreitet dieser Wortstamm im indogermanischen Sprachraum ist, zeigen folgende Beispiele: Das slawische „med“, sowie das spanische und französische „miel“ bedeuten Honig. Auf Griechisch heißt Met μέθυ, auf Litauisch und Lettisch "midus" (Honig heißt "medus"), auf Dänisch und Norwegisch „mjød“, auf Schwedisch „mjöd“, auf Polnisch „miód“, auf Russisch „мёд“ und auf Ukrainisch „мед“. Auf Englisch heißt er „mead“. Auch das Ungarische, obwohl nicht indogermanisch, hat es in Form des Wortes "méz" übernommen. :rotf: In Sanskrit bezeichnet das Wort „mádhu“ einen süßen, berauschenden Trank oder Honig, den nach dem altindischen Rigveda die Ashvins (mythische Zwillinge) trinken. Die Begriffe Madhu und Soma werden im Rigveda synonym für denselben Göttertrank verwendet.


https://de.wikipedia.org/wiki/Met

Новемберфест? ;)
 
Нисам знао да је онај скакач на скијама буздован...

Мислим да си га помешао са Андреасом Голдбергером.

GoldbergerAndi.jpg


Јо види ГолдБЕРГЕР... :)
 
Breg > Berg

Metateza likvida nije se desila kod Slovena. Desila se kod Nemaca i drugih naroda koji su se našli po periferiji ogromnog slovenskog prostranstva. Do toga je kod njih došlo jer nikako nisu bili u stanju da izgovore slogotvorno r, l i ostale teže konsonantske grupe. Dakle, ono što se uči u indogermanistici je, zapravo, slika u ogledalu pravog stanja stvari.

Nedostaje mi Igor. Pitao bih ga otkud kod Mađara serda (sreda), barazda (brazda), Balaton (blatno jezero), szilva (od srpskog sliva - danas šljiva), könyv (knjiga) i sl. kad su Ugri došli krajem 9. veka, a tzv. "metateza kod Slovena" u 8-om veku?

:manikir:

Honfoglalas.gif


Biće pre onako kako Vučko reče - da su Sloveni ti koji su mogli da lome jezik na sonantu r, a ne njihovi komšije. Ponekad je hvale vredno skrenuti pogled sa drveta da bi se videla šuma. Bravo Vučko!


Isto važi za uticaj azijatskih jezika na Istočne Slovene u nastanku tzv. mnogoglasja ("sato pedeset" (150), "davadeset" (20), "osamasto" (800) "nije manogo" (mnogo) čuo je svako ko je posetio kineski tržni centar u Bloku 70).

quote_icon.png
Original postavio Mrkalj
...
 

Back
Top