Словенска митологија

Jedan rad gde se "jeretici" opisuju kao idolopoklonici.

свједочење кћери „ једног од велможа“ Жена директно каже да јеретици служе самом ђаволу и „глухим кумирима“.

Зашто је Стефан Немања морао прогнати јеретике?
У раду се проблематизује извјештај краља и хагиографа Стефана Првовенчаног о прогону јеретика из државе оца му Стефана Немање.
... када Стефан Првовенчани каже да Немања „изобличи безбоштво њихово, и једне попали, друге разним казнама казни, треће прогна из државе своје а домове њихове, и све имање сакупив, разда прокаженим и убогим“,...
https://www.academia.edu/6925259/Da...D_STEFAN_NEMANJA_HAVE_TO_BANISH_THE_HERETICS_
 
Jedan rad gde se "jeretici" opisuju kao idolopoklonici.



Зашто је Стефан Немања морао прогнати јеретике?
У раду се проблематизује извјештај краља и хагиографа Стефана Првовенчаног о прогону јеретика из државе оца му Стефана Немање.
... када Стефан Првовенчани каже да Немања „изобличи безбоштво њихово, и једне попали, друге разним казнама казни, треће прогна из државе своје а домове њихове, и све имање сакупив, разда прокаженим и убогим“,...
https://www.academia.edu/6925259/Da...D_STEFAN_NEMANJA_HAVE_TO_BANISH_THE_HERETICS_

Да би се ушлихтао папи (први му је дао краљевску круну за сина Првовенчаног), византијским цару (био таст Првовенчаног, па је тако и избор наследника - другорођеног сина - учињен) и крсташима (долазак крсташа на Балкан за време Немање је значајно пољуљао Византију, па је Немања могао утрти пут за проглашење свог сина - византијског зета - за краља, а круну је дао прво папа - крсташки налогодавац.)



Да би био достојан таст (Немања), а Првовенчани) зет и краљ (Првовенчани), морали су се показати на делу, тј. потаманити све што је означавало њихов варваризам (посматрано из угла Византије и обе цркве).
 
Poslednja izmena:
Koja je to planina kod nas koja se zove TROGLAV i visoka je 1221 m ?
Nađoh joj ime u nemačkoj knjizi:rumenko:

BookReaderImages.php

Из исте књиге, илустрација славе и славског колача у Сталаћу, са староверним мотивима
dasknigreichse02kaniuoft_0121.jpg



http://www.archive.org/stream/dasknigreichse02kaniuoft#page/59/mode/1up
 
Poslednja izmena:
Koja je to planina kod nas koja se zove TROGLAV i visoka je 1221 m ?
Nađoh joj ime u nemačkoj knjizi:rumenko:

BookReaderImages.php

Из исте књиге, илустрација славе и славског колача у Сталаћу, са староверним мотивима
dasknigreichse02kaniuoft_0121.jpg



http://www.archive.org/stream/dasknigreichse02kaniuoft#page/59/mode/1up

А од кад је књига?
Можда је име те планине промењено? :think:

- - - - - - - - - -

аха видео сам. :)

- - - - - - - - - -

Јел постоји ово на српском?
 
...помиње је истраживач флоре Илирских земаља ..између Динаре и Камешнице..значи западна Босна ..са висином 1913м :think:
BookReaderImages.php
https://archive.org/stream/dievegetationsv00mangoog#page/n499/mode/2up

Тај од 1913м нађох- код Ливна, највиши врх Динаре, дели Ливно од Цетинске крајине
http://bs.wikipedia.org/wiki/Troglav
http://planinarenje.hr/kt/gorja/bih-gorje/zapadna-bosna-dinara-kamesnica-cincar/troglav/

Troglav group is around 30km long and around 15km wide, largest on the mountain. On the NW is divided from Dinara group by Privija (1230m) pass and on the SE from Kamesnica group by Vaganj (1173m) road pass, which connects Sinj in Croatia with Livno in Bosnia. On the NE (Bosnian side) is huge Livanjsko Polje karst field (700m), which is 65km long. On the SW (Croatian side) is Cetina river valley with 15km long Perucko Jezero lake.
http://www.summitpost.org/troglav/151620


Троглав од 1221м ? још је нисам нашла

Планину ТРОГЛАВ помиње и путописац Феликс Каниц
... највиши врхови Ђакова (1528m), Троглава (1221m),..Столови (1174 m).

Али има још један ТРОГЛАВ (1177 m):D


.....Помиње се и планина Троглав јужно од Краљева
Jedan od pristupnih puteva do planine Troglav je iz Ibarske klisure. Na par kilometara iznad srednjevekovnog grada ,,Maglič“ , na levoj obali Ibra je smešten istoimeni planinarski dom
http://www.stazeibogaze.info/2011/03/16/cemerno-plan-dom-maglic-vrh-troglav-plan-dom-maglic-22-km-2/

Troglav je okruglasta planinska masa između doline Ibra, Lopatnice, Borošnice. Jako je disecirana brojnim kratkim dubodolinama i jarugama. Širina planine dostiže oko 10km. Najviši vrhovi su Bučje (1084), Pavlovska livada (1150), Kom (1177) i drugi manji. Veći deo planine je pod šumama, dok su delovi prema Ibru i Bogutovcu siromašni šumom i odlikuju se velikim erozivnim površinama. Livadske površine su prostranije na severu u donjem delu sliva Lopatnice, kod Bogutovačke Banje i u selu Magliču, u dolini Ibra. Preko planine vode uglavnom stočarske staze.
http://kraljevo.com/kraljevo/geografija/planine.htm
 
Хришћанске хронике које критиковаху словĕнско многобоштво су такође извор за реконструкцију вĕре наших предака.

Нека преводи ко је вештији од мене..неке цитиране реченице из средњовековних рукописа (по Миклошићу) помињу да су се песме појале идолу Роду и рожаницама :)
Онда није измишљен савремен назив Родна вера.;)

books


http://books.google.mk/books?id=bwt...kQ6AEwAg#v=onepage&q=деволске планине&f=false
 
...помиње је истраживач флоре Илирских земаља ..између Динаре и Камешнице..значи западна Босна ..са висином 1913м :think:
BookReaderImages.php
https://archive.org/stream/dievegetationsv00mangoog#page/n499/mode/2up

Тај од 1913м нађох- код Ливна, највиши врх Динаре, дели Ливно од Цетинске крајине
http://bs.wikipedia.org/wiki/Troglav
http://planinarenje.hr/kt/gorja/bih-gorje/zapadna-bosna-dinara-kamesnica-cincar/troglav/


http://www.summitpost.org/troglav/151620


Троглав од 1221м ? још је нисам нашла

Планину ТРОГЛАВ помиње и путописац Феликс Каниц
... највиши врхови Ђакова (1528m), Троглава (1221m),..Столови (1174 m).

Али има још један ТРОГЛАВ (1177 m):D


.....Помиње се и планина Троглав јужно од Краљева

http://www.stazeibogaze.info/2011/03/16/cemerno-plan-dom-maglic-vrh-troglav-plan-dom-maglic-22-km-2/

Troglav je okruglasta planinska masa između doline Ibra, Lopatnice, Borošnice. Jako je disecirana brojnim kratkim dubodolinama i jarugama. Širina planine dostiže oko 10km. Najviši vrhovi su Bučje (1084), Pavlovska livada (1150), Kom (1177) i drugi manji. Veći deo planine je pod šumama, dok su delovi prema Ibru i Bogutovcu siromašni šumom i odlikuju se velikim erozivnim površinama. Livadske površine su prostranije na severu u donjem delu sliva Lopatnice, kod Bogutovačke Banje i u selu Magliču, u dolini Ibra. Preko planine vode uglavnom stočarske staze.
http://kraljevo.com/kraljevo/geografija/planine.htm

Ima jedan Triglav u Bugarskoj (http://visitcentralbalkan.net/bg/pa...ологиярелеф-почви/p:галерия-1/o:масив-триглав)

A što se tiče ovog tvog Troglava od 1221 m. Može biti planina KUM u Sloveniji, koju tamošnji stanovnici zovu i ZASAVSKI TRIGLAV ili DOLENJSKI TRIGLAV (najviša planina ili vrh tog dela Slovenije) i ima 1220 m nadmorske visine, ponekad zapisno i 1221 m (http://pd-kum.si/kum/)
 
Poslednja izmena:
Ima jedan Triglav u Bugarskoj (http://visitcentralbalkan.net/bg/pa...ологиярелеф-почви/p:галерия-1/o:масив-триглав)

A što se tiče ovog tvog Troglava od 1221 m. Može biti planina KUM u Sloveniji, koju tamošnji stanovnici zovu i ZASAVSKI TRIGLAV ili DOLENJSKI TRIGLAV (najviša planina ili vrh tog dela Slovenije) i ima 1220 m nadmorske visine, ponekad zapisno i 1221 m (http://pd-kum.si/kum/)

Али овај Троглав који смо поменули би требао бити у Србији :)
 
Pa bio je, za vreme "Dušanovog Carstva" i to na krajnijem SZ Carstva :)

http://www.grbovnik.iz.rs/grbovi/karta.jpg

Ма Душаново царство није било толико као на твојој мапи,а и књига о којој Сребрена прича је из 1909. а тада је Србија била много мања и свакако није обухватала овај КУМ у Словенији о ком причаш :)
 
Мора да је погрешио кад је записао висину..остале набројане планине су око Краљева:

Mataruška Banja...Sa južne i istočne strane okružena je ograncima planine Stolovi (1375 m), a sa zapadne i jugozapadne strane ograncima Troglava (1177 m) i Čemerna (1579 m).
Bogutovačka Banja.. Sa njene istočne strane dižu se šumovite planine Stolovi (1375 m), Željin(1785 m), sa zapadne strane planine Troglav (1177 m), Čemerno (1579 m).
http://www.mbbanje.com/index.php?option=com_content&view=article&id=9&Itemid=8
 
Мора да је погрешио кад је записао висину..остале набројане планине су око Краљева:

Mataruška Banja...Sa južne i istočne strane okružena je ograncima planine Stolovi (1375 m), a sa zapadne i jugozapadne strane ograncima Troglava (1177 m) i Čemerna (1579 m).
Bogutovačka Banja.. Sa njene istočne strane dižu se šumovite planine Stolovi (1375 m), Željin(1785 m), sa zapadne strane planine Troglav (1177 m), Čemerno (1579 m).
http://www.mbbanje.com/index.php?option=com_content&view=article&id=9&Itemid=8

У путопису Сретена Поповића из 1878. године који детаљно описује своје путовање баш кроз тај крај, говори о путу преко планине Кобасица (баш тако, Кобасица) и трудио сам се на основу описа реконструишем како се та планина зове данас. Рекао бих да је то Жељин али нисам сигуран.
 
У житију Стефана Немање, које је писао његов син Стефан Првовенчани, помиње се и служење глувом кумиру (за ралику од "живог", неглувог Бога из Јудеје) и рукописи.
Ако може Игор да нам преведе тачно, у ком контексту се помиње рукописаније, да ли су то рукописи о Боговима- кумирима или је на дрвеним киповима (као код Лужичких Срба) уписано име Бога.

st_prvoven_kumiri_i_rukopis.png


Преслов је из Шафарикових "Словенских древности".
 
Uteko !!! Meni je Svarožić pre godinu- dve obećao da će otići u obližnji muzej, napraviti fotke nadgrobnih spomenika i postaviti pitanje kustosu o čemu se tu radi. Od tada sam ga nekoliko puta podsetio da to uradi a on me sa jednakim entuzijazmom ubeđivao da će to čim prije učiniti " Ma ne brini brate ". No ovim se ne žalim niti se ljutim na našeg Svarožića , ja više volem da mi on obeća nego kad mi neko drugi ispuni z:mrgreen:
 
Poslednja izmena:
Moglo bi se me|utim, pasti u isku{ewe i poverovati u uticaj hri{}anskog vi{weg Boga
na postanak vrhovnog Slovenskog boga, ali nas zabele{ka Prokopa jo{ iz VI veka, kada uticaja
hri{}anskog na Slovene jo{ sigurno nije bilo, zadr`ava da ne padnemo u tu zabludu.
Prastvoriteq neba, pod ~ijim se svodom sve ra|a i doga|a, praotac zemqe, svetlosti i
svega roda i ploda na zemqi, bio bi po zabele{kama Ipa}evskog letopisa Svarog. Taj vrhovni
bog koga Ipa}evski letopis zove Svarogom, dr`ao se bestelesnim, prema tome bez ikakva
dejstva na ovaj fizi~ki, materijalni svet, ali od ogromnog zna~aja na voqu wemu podlo`nih
bogova.
"Posle potopa i kad su se qudi podelili na mnoge "jazike" po~e vladati Mestrom od
plemena Ham, a za wim Jeremija, pa Feosta, koga Egip}ani zvahu Svarog. Dok je ovaj Feosta
vladao u Egiptu, pado{e s neba kle{te, i qudi odmah po~e{e kovati oru`je, jer se pre|e borahu
batinama i kamewem. I ovaj Feosta izdade zakon za `ene, da uzimaju samo jednoga mu`a, da `ive
ujedno, i da se kazne bludnice. Za to ga prozva{e bog Svarog. Jer pre wega `ene se predavahu
onima ko ih je god hteo, i `ivqahu kao `ivotiwe. Ako dobiju dete, dosu|ivahu ga onome kome one
ho}e govore}i: "Evo tvoga deteta"; i ~ovek prosvetkuje tu sve~anost i primi ga. Feosta uni{ti
taj zakon, i uredi, da svaki ~ovek ima samo jednu `enu, a svaka `ena samo jednog mu`a. Ko bi
povredio ovaj zakon, bio bi ba~en u jednu usijanu pe}, da sagori. Zato su ga zvali Svarog i
Egip}ani ga obo`avahu. Posle wega vladao je 7470 dana wegov sin, po imenu Sunce, koga zovu
Da`bog. Sin Svarogov, kraq Sunca, koji je Da`bog, be{e sna`an ~ovek. On doznade da
ima|a{e jedna bogata Egip}anka, i da neko provo|a{e blud sa wome. [}a{e je uhvatiti. Nu ne
ho****i vre|ati zakon oca Svaroga, on uze sobom nekoliko qudi, i videv{i ~as kad je ona blud
u~inila, iznenadi je no}u sa wenim sau~esnikom; stavi je na muke i provede sramno kroz celu
zemqu; i tako se u Egiptu uredi besporo~an `ivot"...
Va`no je s pogledom na ovaj rukopis to, da je on iz desetog veka, dakle iz doba, kada je stara
vera bila jo{ posve sve`a u pameti naroda. Jo{ jedna vrlo karakteristi~na pojedinost u
Ipa}evskom letopisu je ona, gde se izri~ito ka`e: "i tako Svarogom nazivahu Stari Sloveni
nebo".
 
"...Ма где сад живели,
молили се богу ма коме,
ви сте слика богова старих.
У вас је душа жалосне Моране
и Перунова ћуд плаховита.
Сунцу се радујете као Весна,
неуништиви сте као богиња Жива.
И кад војујете, сањате о миру
као Волос доброћудни,
бог пастира."

Д. Максимовић

Morana

15977606_410473332623656_3036181954132961212_n.jpg
 

Back
Top