Sre, 24. avgust 2005 3:03 Odgovorite sa citatom
BEOGRADSKI KVISLING Ubijeni srpski premijer bio je ozloglašeni zapadni poslušnik cije su ekonomske reforme donele bedu. Neil Clark Petak, 14. mart 2003. The Guardian (London) Pocasti Zoranu Ðindicu, ubijenom srpskom premijeru, pljušte kao kiša. Prvi je poceo predsednik Buš, hvaleci njegovo "snažno vodstvo", dok je portparol kanadske vlade velicao "vesnika demokratije", a Toni Bler govorio o energiji koju je Ðindic posvetio "reformisanju Srbije". U cituljama zapadnih listova Ðindic je skoro uvek slavljen kao bivši student-agitator, koji je hrabro poveo narodni ustanak protiv okrutnog diktatora i pokušao da uvede svoju zemlju u novu demokratsku eru. Ali izvan CNN-ove verzije svetske istorije, karijera Zorana Ðindica izgleda prilicno drugacije. Oni koji se ograduju od doktrine promene režima trebalo bi da se sete da Irak nije prva zemlja u kojoj su americka i druge zapadne vlade pokušale organizovati uklanjanje vlade koja nije odgovarala njihovim strateškim interesima. Pre tri godine, na redu je bila Miloševiceva Jugoslavija. U svojoj nedavnoj biografiji Miloševica, Adam LeBor otkriva kako su Sjedinjene Države natrpale 70 miliona dolara u kofere srpske opozicije u njenom naporu da zbaci jugoslovenskog lidera 2000. godine. Po naredenju državnog sekretara Madlen Olbrajt, tajna americka kancelarija za jugoslovenske poslove bila je pripremljena da potpomogne organizovanje ustanka koji bi zbrisao autokratskog Miloševica sa vlasti. Istovremeno, postoje dokazi da su podzemne kriminalne grupe, kontrolisane od strane Zorana Ðindica i povezane sa americkom obaveštajnom službom, izvele serije uspelih atentata kljucnih ljudi koji su podržavali Miloševicev režim, ukljucujuci ministra odbrane Pavla Bulatovica i Žiku Petrovica, šefa jugoslovenskog avioprevoza. Kada su Slobo i njegova Socijalisticka partija konacno pali, Sjedinjene Države su dobile "reformisticku" vladu u Beogradu kakvu su želele. Novi predsednik Vojislav Koštunica je primio bukete, ali poluge moci je držao covek Stejt Dipartmenta Zoran Ðindic - i on sigurno svoje vašingtonske sponzore nije izneverio ! Prvi prioritet je bio uvodenje programa "ekonomskih reformi" - što je izraz novog svetskog poretka za rasprodaju državne imovine u bescenje multinacionalnim kompanijama. Preko 700 000 jugoslovenskih preduzeca ostalo je u društvenom vlasništvu i uglavnom je bilo kontrolisano od strane radnickih odbora, sa svega 5% kapitala u privatnom vlasništvu. Kompanije su mogle biti prodate ako je manje od 60% kapitala pripadalo radnicima. Ðindic je brzo promenio zakone i rasprodaja je mogla da pocne. Posle dve godine u kojima je hiljade društvenih preduzeca bilo prodato, (mnoga kompanijama koje su ucestvovale u bombardovanju Jugoslavije 1999.), prošlomesecni izveštaj Svetske banke je obilovao pohvalama Ðindicevoj vladi i njenom "angažovanju internacionalnih banaka u procesu privatizacije". Ali Ðindicu nije bilo naredeno da proda samo državnu imovinu. Miloševic je takode morao da ode, za obecanu nagradu od sto miliona dolara, cak ako je to znacilo i njegovo kidnapovanje u suprotnosti sa jugoslovenskim zakonima i slanje avionom RAF-a na americki finansirano režirano sudenje u Hag. Kad je prodao imovinu svoje zemlje, njenog bivšeg predsednika i svoje politicke rivale, šta je ješ ostalo da se proda ? Jedino još sama država. I januara ove godine Ðindic je upravo to i uradio. Uprkos suprostavljanju vecine njenih gradana, "vesnik demokratije" sledio je zahteve "medunarodne zajednice" i posle 74 godine ime Jugoslavije nestalo je sa politicke mape. Strateški cilj njene zamene serijom slabih, podeljenih protektorata konacno je bio postignut. Ponekad, ipak, i najbolje izvedeni planovi krenu naopako. Uprkos zapadnim hvalospevima, malo ce Srba oplakivati Ðindica. ZA VELIKU VECINU SRBA, ÐINÐIC CE OSTATI ZAPAMCEN KAO KVISLING KOJI SE OBOGATIO PRODAJUCI SVOJU ZEMLJU ONIMA KOJI SU TAKO NEMILOSRDNO VODILI RAT PROTIV NJE, svega nekoliko godina ranije. Ðindiceve toliko hvaljene reforme podigle su cene komunalnih usluga nebu pod oblake, nezaposlenost je oštro skocila na 30%, i skoro dve trecine Srba sada živi ispod linije siromaštva Još nije jasno ko je ispalio hice koji su ubili Zorana Ðindica. Verovatnoca je da je to bila operacija podzemlja, njegove veze sa organizovanim kriminalom konacno su ga sustigle. Ali, ma kako to surovo zvucalo, ima mnogo ljudi u Srbiji koji bi rado povukli obarac. U svojoj nedavnoj poseti Beogradu, bio sam pogoden ne samo razinom ekonomske nepravde, nego i mržnjom skoro svakoga koga sam sreo prema premijeru, cijia je popularnost u narodu pala ispod 10% Lekcija iz srbije za današnje serijske menjace režima je jednostavna. Možete pokušati da podjarmite ljude sankcijama, razaranjem i bombana. Možete, ako želite, da zbacite vlade koje vam se ne dopadaju, pmožete okušavati da nametnete svoju volju postavljanjem Hamida Karzaija, generala Tomija Frenksa ili Zorana Ðindica da glume imperijalne konzule. Ali ne zamišljajte da možete naterati poniženi narod da ih poštuje. (Neil Klark pise knigu o nedavnoj istoriji Jugoslavije)