Kako su Španci dospeli u Banat
Otomanska vojska predvođena Mehmedom Pašom Sokolovićem je 1552. godine osvojila Temišvar, a iste godine je formiran i Temišvarski pašaluk u čijem sklopu je bio veći deo Banata.Ovaj region bio je deo Otomanskog carstva sve do sklapanja Požarevačkog mira 1718. godine, između Habzburške monarhije i Turske - Banat je tada kao vojna regija pripao Habzburzima.
Početkom 18. veka bilo je previranja i na drugom kraju Evrope - španski kralj Čarls II umro je 1700. godine posle čega je usledio Rat za špansko nasleđe koji je trajao od 1701. do 1714. godine.
Potencijalni naslednici španskog prestola dolazili su iz redova austrijskih Habzburga i francuskih Burbona, pa je borba za presto podelila Španiju - jedni su bili na strani Habzburške monarhije i među njima je bilo Katalonaca, dok su drugi stali uz francusku dinastiju.
Rat su dobili Burboni, a mnogi koji su se borili na poraženoj strani bili su prinuđeni da beže iz zemlje i utočište su našli u Habzburškoj monarhiji.
Selili su se po monarhiji, od Beča i Budimpešte do Napulja i Sicilije, ali nisu uspevali da se prilagode i vlasti su rešile da ih pošalju u novoosvojene banatske teritorije koje su posle proterivanja Turaka bile slabo naseljene.
„Pominje se da je tada u celom Banatu, od Tise do Karpata, živelo samo od četiri do 10 hiljada ljudi, pa su tada počeli da se naseljavaju mnogi narodi i sa njima su stigli Španci",
„Banat je u 18. veku na neki način bio ono što će u 19. postati Amerika - doseljavani su Francuzi, Nemci, Italijani, Francuzi i u tom periodu je podsećao na Divlji zapad", kaže Dušan Juvanin.
U početku su stizali u Pančevo, zatim u Vršac, Temišvar i druga banatska mesta.
Na kraju, u Zrenjaninu je oformljeno naselje
Nova Barselona koje su za njih izgradile lokalne zanatlije, navodi se u tekstu Filipa Krčmara za Maticu srpsku.
Prema Milekerovim spisima, ovo naselje izgrađeno je 1737. godine.
„Bitno je naglasiti da nije ceo grad bio Nova Barselona, već samo to naselje koje su gradile zanatlije iz Zrenjanina, Vršca, Pančeva i drugih mesta", podvlači Juvanin.
O egzilu katalonskog stanovništva posle Rata za špansko nasleđe pisao je i profesor Univerziteta u Barseloni, Augusti Alkobero, u svom delu
Nova Barselona na Dunavu.
Doseljavanje Španaca u Banat odvijalo se u tri talasa između 1735. i 1738. godine, po nalogu Dvorskog saveta Habzburške monarhije sa sedištem u Beču koji je 14. novembra izdao nalog za početak prvog talasa.Međutim, zbog teških uslova za život u tada močvarnom području, Španci su se tek nekoliko godina zadržali tamo...španski kolonisti upamćeni su po tome što su doneli drvo duda u ove krajeve i počeli sa uzgajanjem svilenih buba, učestvovali su u obnovi Bečkerečke tvrđave i izgradnji žitnog magacina.
ПЕРЛЕЗ
Аko vas put navede u Perlez, banatsko mesto zapadno od Titela i južno od Zrenjanina, steći ćete utisak da se nalazite u uobičajenom selu za ovo
Ramon Frederik de Vilana Perles bio je španski plemić koji je živeo u 17. i 18. veku, a u vreme vladavine Čarlsa VI bio je zadužen da luku Fijume (današnja Rijeka u Hrvatskoj) spoji sa habzburškim teritorijama u koje su se prostirale na prostoru današnje Vojvodine.
Njegov sin Fransesk Vilana Perles I Fabregas kasnije je bio imenovan guvernerom Temišvarskog Banata i nosio je tu titulu od 1753. do 1759. godine.
Iako kratka, njegova vladavina ovim delom Vojvodine ostavila je pečat - države su se menjale, ali je Perlez i stotinama godina kasnije zadržao ime koje je dobio u čast ovog španskog velikaša.
https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-59271898