Okrutno buđenje Njemačke iz ekonomskog sna
Nakon niza loših vijesti o divovima poput Volkswagena i Intela, raspoloženje u Njemačkoj postalo je tmurno.
- BERLIN - Njemačka konačno izlazi iz prve faze ekonomske tuge: poricanja.
Nakon godina zatvaranja očiju pred onim što je ostatak svijeta mogao jasno vidjeti, Nijemci se polako pomiruju s realnošću da su u velikim problemima kada četiri jahača njihove ekonomske apokalipse dolaze na vidjelo: egzodus velike industrije ; brzo pogoršanje demografske slike; infrastruktura koja se raspada; i nedostatak inovacija.
Dok su Nijemci posljednjih godina bili zaokupljeni migracijom i ratom u Ukrajini, njihovo gospodarstvo tiho implodira . Ekonomski problemi raspiruju strahove da bi zemlja mogla vidjeti daljnje skretanje u političke krajnosti. Koalicija kancelara Olafa Scholza, sputana ustavnim ograničenjima potrošnje zbog kojih je vladi gotovo nemoguće poduzeti ambiciozne gospodarske poticaje, opterećena je unutarnjim sukobima i čini se da joj je ponestalo ideja što učiniti.
Dok su gospodarske borbe bile u pozadini Nijemaca već neko vrijeme, one su se iznenada pomaknule u prvi plan nakon bujice mračnih gospodarskih vijesti koje uključuju njemačke tvornice za blue-chip tvrtke, uključujući Volkswagen i Intel. Zamoljeni da rangiraju "najvažnije probleme" zemlje, Nijemci su ekonomiju stavili na drugo mjesto iza migracije u nedavnoj anketi javne televizije.
To su loše vijesti za Scholza i njegovu trostranačku koaliciju u sukobima. Čak i prije nedavnih gospodarskih problema, on je već zaradio najnižu ocjenu odobravanja ikada zabilježenu za jednog njemačkog čelnika. Samo 18 posto Nijemaca zadovoljno je Scholzovim radom. Za usporedbu, najniža razina ikad zabilježena za Angelu Merkel tijekom njezinih 16 godina na dužnosti bila je 40 posto. Gerhard Schröder, njezin prethodnik, dotaknuo je dno s 24 posto.
Za Scholza se ove nedjelje nazire još više poniženja u obliku još jedne potencijalne pobjede krajnje desnice na istočnim regionalnim izborima, ovaj put u njegovoj matičnoj državi Brandenburg. Scholzova Socijaldemokratska stranka lijevog centra (SPD) vlada Brandenburgom od ponovnog ujedinjenja Njemačke. Ali ankete pokazuju da tamo vodi krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD). Ako krajnja desnica ponovno pobijedi na istoku, kao što je to učinila u Tiringiji ranije ovog mjeseca, to bi značilo još jedno odbacivanje Scholzova vodstva, pojačavajući nagađanja da njegova oslabljena koalicija neće trajati do sljedećih saveznih izbora zakazanih za godinu dana.
Najnoviji ekonomski pokazatelji sigurno neće pomoći Scholzu. Njemačka je već sada najslabija ekonomija u G7.
Jenjava magija 'Made in Germany'
Prije samo 15 godina, dok se veći dio Zapada još uvijek mučio s financijskom krizom, Njemačka je izgledala kao da je razbila šifru trajnog prosperiteta. Uspjela je kompenzirati slabost u SAD-u i Europi povećanjem izvoza u Kinu, gdje je potražnja za kapitalnim dobrima ostala snažna. Nema više.
S industrijskom bazom ukorijenjenom u tehnologijama iz 19. stoljeća kao što su kemikalije i strojevi te ogromnim digitalnim deficitom, Njemačkoj je sve teže konkurirati. Nekoć dom nekim od vodećih svjetskih kompanija, od BMW-a do Adidasa, zemlja je sve više opterećena. Od 100 najvrjednijih tvrtki na svijetu, na primjer, samo je jedna - tvrtka za razvoj softvera SAP - njemačka.
Na veliku žalost poznatog njemačkog inženjerskog sektora, Kinezi su sustigli i manje se oslanjaju na slabu magiju "Made in Germany". U međuvremenu, smrtonosna kombinacija agresivne američke industrijske politike i domišljatosti dovela je Nijemce u sve nepovoljniji položaj u SAD-u. Tesla, tvrtka kojoj su se njemački rukovoditelji automobila nekoć rugali, sada vrijedi četiri puta više od njemačke automobilske industrije zajedno. Osim toga, kineska potrošačka potrošnja se bori .
Posljednja salva njemačke propasti pala je kasno u ponedjeljak s objavom američkog diva čipova Intela da stavlja svoje planirano širenje u Njemačkoj od 30 milijardi eura na led . Investicija, koja je obećavala otvaranje 3000 radnih mjesta, bila bi najveća strana kompanija u njemačkoj povijesti. Iako je Intel rekao da će projekt biti odgođen za "otprilike dvije godine", nema jamstva da će se ikada ostvariti.
Intelov potez, koji je tabloid Bild nazvao " Chip Flop ", slijedi vijesti ranije ovog mjeseca da Volkswagen razmatra zatvaranje tvornica u Njemačkoj po prvi put u svojoj 87-godišnjoj povijesti. Automobilski div, zajedno s ostatkom nekoć hvaljene njemačke automobilske industrije, sporo je ulagao u električna vozila i borio se da uhvati korak s američkim rivalom Teslom i kineskim BYD-om.
Otkriće uprave Volkswagena da su veliki rezovi vjerojatno neizbježni prodrmalo je Njemačku iz kolektivne klonulosti. Iako su gospodarski podaci Njemačke već neko vrijeme bili ispod optimalnih — zemlja je bila u dugotrajnom razdoblju stagnacije koje je počelo 2020. — dubina lošeg stanja nije došla do izražaja jer je zaposlenost ostala snažna.
Ali to možda još dugo neće biti slučaj. Čini se da će ekonomski izgledi biti samo sumorniji. Kao što je nedavno rekao visoko cijenjeni ekonomski institut Ifo sa sjedištem u Münchenu: "Njemačko gospodarstvo zaglibilo je u krizu."
Prijetnja porasta nezaposlenosti
Uz duboko ukorijenjene izazove s kojima se Njemačka suočava, kao što su njezino brzo starenje društva i niska produktivnost radne snage, zemlju su također teško pogodili ciklički razvoji, uključujući usporavanje u Kini i pad domaće potrošnje .
Ipak, nezaposlenost, zaostao ekonomski pokazatelj, ostala je prilično pitoma do sada. U kolovozu je dosegnuo 6,1 posto, što je porast od 0,3 posto u odnosu na godinu ranije. No, klima zapošljavanja mogla bi se brzo promijeniti ako tvrtke poput VW-a i drugi veliki industrijski igrači počnu smanjivati svoju radnu snagu.
Te brige nisu ograničene na automobilsku industriju. Iako su se njemačke cijene energije stabilizirale nakon šoka koji je izazvala ruska invazija Ukrajine u punom obimu 2022., koja je presjekla pristup njemačke industrije jeftinom ruskom plinu, tvrtke i dalje navode visoke troškove energije kao nepovoljnu poziciju u konkurenciji, a situaciju pogoršavaju sve strožiji ekološke norme za tradicionalne njemačke industrije.
U Duisburgu, domu najvećih europskih tvornica čelika, radnici se pripremaju za značajna smanjenja. ThyssenKrupp, nekadašnji nacionalni prvak u proizvodnji čelika, bori se da ostane konkurentan unatoč obećanjima od oko 2 milijarde eura državnih subvencija kako bi se olakšala njegova "transformacija" od proizvodnje koja emitira CO2.
Vladin cilj je pretvoriti Duisburg u središte za “zeleni” čelik, zamjenjujući peći za čelik na ugljen novima na vodik. Pitanje je je li to realan cilj, s obzirom na to da stvaranje "zelenog vodika", ili vodika proizvedenog obnovljivom energijom, zahtijeva velike količine energije vjetra i električne energije, što je i skupo i logistički teško.
Bärbel Bas, SPD-ova predsjednica njemačkog parlamenta i rođena u Duisburgu, posjetila je ovaj tjedan svoj rodni grad na " čeličnom summitu " kako bi razgovarala o krizi koja je zahvatila industriju. Pozivajući se na desetke tisuća radnih mjesta u pitanju, Bas je inzistirao da "mora postojati budućnost" za čeličanu u Duisburgu.
"Domaća proizvodnja čelika također je bitna za Njemačku", dodala je. "Njemačka ne bi trebala postati ovisna o drugima za ovu važnu sirovinu."
Pitanje je, međutim, kako će industrija čelika preživjeti s obzirom na dodatni izazov: zaostalu potražnju. Njemačka industrija čelika zapošljava oko 80.000 radnika, ali je većina proizvođača smanjila proizvodnju zbog rastućeg prezasićenja, potaknutog slabostima njemačkog sektora automobila i strojeva. Dionice ThyssenKruppa pale su gotovo 60 posto tijekom prošle godine. Prošlog mjeseca nekoliko članova uprave ThyssenKruppove čelične podružnice, uključujući bivšeg čelnika SPD-a i ministra gospodarstva Sigmara Gabriela, podnijeli su ostavke usred spora oko strategije menadžmenta za poslovanje.
Nevolje u socijaldemokratskom središtu
Prije nekoliko mjeseci činilo se da stvari za SPD teško mogu biti gore. Na europskim izborima u lipnju stranka je doživjela najgori rezultat na nacionalnim izborima u više od jednog stoljeća. Zatim, na državnim izborima na istoku Njemačke ranije ovog mjeseca, stranke u njemačkoj koaliciji predvođenoj SPD-om pretrpjele su velike gubitke.
Sada, ekonomske nevolje posebno snažno pogađaju ono što je ostalo od SPD-ovih tradicionalnih proizvodnih uporišta, od njemačke zemlje čelika na zapadu do VW-ove baze u Donjoj Saskoj.
To znači da će zadatak preokreta njemačkog gospodarstva vjerojatno pasti na oporbu desnog centra i Friedricha Merza, čelnika Kršćansko-demokratske unije (CDU), koji je trenutno daleko ispred svih ostalih stranaka. Ovaj je tjedan Merz, bivši korporativni odvjetnik s bliskim vezama s njemačkim biznisom, najavio da će se kandidirati kao glavni kandidat konzervativaca, što ga čini vjerojatnim sljedećim kancelarom.
Merz radi na platformi za vraćanje dobrih starih vremena njemačkog gospodarstva, uključujući očuvanje motora s unutarnjim izgaranjem i povećanje produktivnosti.
“Želimo i moramo ostati industrijska zemlja”, rekao je nedavno u Berlinu.
Ali s obzirom na strukturne probleme s kojima se njemačko gospodarstvo suočava, malo je vjerojatno da će bilo koja strana uskoro uspjeti pokrenuti industrijski preokret.
Drugim riječima, krajnje je vrijeme da Nijemci prijeđu na sljedeću fazu tugovanja zbog svoje nekoć velike ekonomije: prihvaćanje.
https://www.politico.eu/article/germany-rude-economic-grief-spending-olaf-scholz/
