projekt artemis nazad na mesec - zavera?

Verujes u giste. Razdaljina do Meseca je 360000 km, kojom brzinom bi trebala da se krece da predje pola od toga za dva dana? Brzina
je oko 11km/s pa izracunaj...
edit: sad kad sam preracunao, ispada da si u pravu. Ne znam ko me ovde zaveo da mislim da treba 20 i nekoliko dana.
Nego, zasto na live stream nisam video obletanje oko Meseca?
Na kraju ćeš naučiti i shvatiti da te sve vreme neko "zavodio".
Ako ne znaš, pitaj. Ima ovde dovoljno ljudi koji se razumeju u materiju.
Bolje nego da biješ glavom kroz zid i na kraju shvatiš da otpočetka nisi bio u pravu.
 
Akcelerator u Cernu (bio davno je jedan u Teksasu al demontiran pre zavrsetka) se sastoji od cevi iz koje je izvucen vazduh, dakle visok vakuum,
i magneta koji ubrzavaju cestice.
Mana su male dimenzije, par desetina kilometara u radijusu, i ogromna cena. Magneti moraju skupo da se hlade zbog postizanja superprovodnosti.

Na Mesecu je visi vakum nego u cevima u Cernu, pa nema potrebe za cevima
Ne postoji potreba za ukopavanjem ispod tla, kao u Cernu,
pa postoji ideja gradnje akceleratora van cevi, u slobodnom prostoru, na povrsini, a dimenzije akceleratora bi bile oko celog Meseca.

Tehnika superprovodnika na hladnoj neosvetljenoj strani bi dozvolila i testiranje fuzije deuterijuma do helijuma, kontrolisana "tokamak" fuzija, bez opasnosti od termonuklearnog razaranja drzava na Zemlji.

Lagani fuleren bi zastitio tehniku od udara svemirske prasine.

Vrlo malo poznajemo fundamentalne procese, i Mesec bi bio sjajna laboratorija. Ako mesecari dozvole :)
 
Akcelerator u Cernu (bio davno je jedan u Teksasu al demontiran pre zavrsetka) se sastoji od cevi iz koje je izvucen vazduh, dakle visok vakuum,
i magneta koji ubrzavaju cestice.
Mana su male dimenzije, par desetina kilometara u radijusu, i ogromna cena. Magneti moraju skupo da se hlade zbog postizanja superprovodnosti.

Na Mesecu je visi vakum nego u cevima u Cernu, pa nema potrebe za cevima
Ne postoji potreba za ukopavanjem ispod tla, kao u Cernu,
pa postoji ideja gradnje akceleratora van cevi, u slobodnom prostoru, na povrsini, a dimenzije akceleratora bi bile oko celog Meseca.

Tehnika superprovodnika na hladnoj neosvetljenoj strani bi dozvolila i testiranje fuzije deuterijuma do helijuma, kontrolisana "tokamak" fuzija, bez opasnosti od termonuklearnog razaranja drzava na Zemlji.

Lagani fuleren bi zastitio tehniku od udara svemirske prasine.

Vrlo malo poznajemo fundamentalne procese, i Mesec bi bio sjajna laboratorija. Ako mesecari dozvole :)
Mislim da bi to bilo preskupo, pa taman i ceo svet da uloži pare.
 
Verovatno si u pravu.
Ali mi ne znamo kakve rezultate ocekuju.
Jasno je da su ulupali milijarde u teksaski akcelerator (koji je posle kongresnog saslusanja ukinut)
a zatim bar deset puta vise u CERN.
Sta su dobili? Nista.
Cicija placa dvaput. ;)
Potrebne su drasticno vece dimenzije da bi pronasli nesto vise od higsovog bozona, katastrofalnog promasaja.

Ne znamo sta traze. I ne znamo koliko su spremni da uloze.
Uostalom, ulazu se pare robova i okupiranih :(
 
Zamisli otvoren akcelerator u slobodnom prostoru, u ravnici, u vakuumu, na metar iznad tla. Bez cevi.
Temperatura je dovoljno niska da bi materijali dosli do superprovodnosti.
Na svaki kilometar jedan magnet, a duzina akceleratora prakticno neogranicena.
Ideja je sjajna.
Steta sto je neostvariva.
Skupa. Reljef Meseca nije ravan. Ima tu planinčina.
 
Ima smisla.
Ali nije to jedini problem. Problem je prenos i postavljanje opreme.

Postoji i ideja premestanja "tokamak reaktora" na Mesec.
U Marseju mora postojati vakuum u koji je uguran deuterijum za fuziju,
supermagneti za drzanje reakcije "negde u sredini"
Na Mesecu bi ti problemi bili daleko manji, slabiji magneti i fuzija u otvorenom prostoru.
Energija bi bila izracena u prostor, a ulazna energija bi bila manja nego na Zemlji.
Eksperiment bi dao vredne rezultate. Naucio bi nas kako da kontrolisemo reakciju.
 
Da. A šta ti misliš da je u pitanju?
malo sam citao, zemlja izlazi iza tamne strane meseca. ipak racunam da bi trebalo i zvezde da se vide jer zemlja nije bas tako sjajna. mozda ipak ima neka razlika izmedju tih kamera i ljudskog oka. Ipak i dalje mi je to sa zvezadama i crnim nebom misterija. zvezde se vide na zemlji i kad je mesecina.
 
Фотка комете C/2020 F3 са свемирске станице. Неке од светлијих звезда су видљиве.
EcMMdQlXkAAq3fi.jpeg


Повећана осветљеност и експозиција:
IMG_20221206_011743.jpg
 
malo sam citao, zemlja izlazi iza tamne strane meseca. ipak racunam da bi trebalo i zvezde da se vide jer zemlja nije bas tako sjajna. mozda ipak ima neka razlika izmedju tih kamera i ljudskog oka. Ipak i dalje mi je to sa zvezadama i crnim nebom misterija. zvezde se vide na zemlji i kad je mesecina.
Optika. Ne misterija.
 
Prvo, sam sebi si odgovorio zašto šalju lutke na testiranje, tj odgovorila ti je NASA, ostalo je do tebe kako ćeš to shvatiti.
Drugo da malo znaš neke osnove o radijaciji ukapirao bi da svemir nije smrtonosno radioaktivan i te doze koje su astronauti primili jednako je dozi desetak rendgenskih snimaka što opet nije ni blizu dovoljno da se čovek razboli, da su bili gore mesec dana priča bi bila drugačija.
Izvolte!
https://www.nasa.gov/sites/default/files/files/SMIII_Problem7.pdf
ОБСУЖДЕНИЕ
После миссий Аполлонов прошло 40 лет. До сих пор ни кто не даёт точный прогноз для геомагнитного возмущения. Говорят о вероятности геомагнитных возмущений (магнитная буря, магнитный шторм) на сутки, на несколько дней. Точность прогноза на неделю ниже 5%. Более непредсказуемый характер отмечается для электронов солнечного ветра. Это значит, что с вероятностью не ниже 20-30% астронавты миссий Аполлонов попадут в непредсказуемый мощный поток электронов радиационного пояса Земли и солнечный ветер.

Полёт Аполлонов сквозь внешний РПЗ и солнечный ветер в эпоху активного солнца можно сравнить с гусарской рулеткой, когда в пустой барабан 4-зарядного револьвера заряжается один патрон! Было сделано 9 попыток. Вероятность не получить острую лучевую болезнь


Попытка
Вероятность выжить
1​
3 / 4 = 0,750​
2​
(3 / 4)2 = 0,562​
3​
(3 / 4)3 = 0,422​
4​
(3 / 4)4 = 0,316​
5​
(3 / 4)5 = 0,237​
6​
(3 / 4)6 = 0,178​
7​
(3 / 4)7 = 0,133​
8​
(3 / 4)8 = 0,100​
9​
(3 / 4)9 = 0,075​
Это равносильно почти 100% лучевой болезни.

Подводя итог скажем: двукратное прохождение радиационного пояса Земли по схеме НАСА приводит к смертельным дозам радиации 5 Зивертов и более во время магнитных бурь.
Даже если бы Аполлонам сопутствовала фортуна -
  1. дозы радиации при прохождении протонной составляющей РПЗ были бы в 100 раз меньше,
  2. прохождение электронной составляющей РПЗ было бы при минимальном геомагнитном возмущении и низкой магнитной активности,
  3. низкая плотность электронов в солнечном ветре,
тогда суммарная доза радиации составит не ниже 20-30 бэр. Дозы радиации не опасны для жизни человека. Однако и в этом случае радиационный эффект на два порядка выше тех значений, которые заявлены в официальном докладе НАСА!​
 
Одним из полетов к Луне по отчёту НАСА был Аполлон 14: Алан Шепард, Эдгар Митчелл, Стюарт Руса 31.01.1971 — 09.02.1971 GMT / 216:01:58 Третья высадка на Луну: 05.02.1971 09:18:11 — 06.02.1971 18:48:42 33 ч 31 мин / 9 ч 23 мин 42.9. 27 января за несколько дней до старта Аполлон началась умеренная магнитная буря, перешедшая в малую бурю 31 января [49], которые вызвала солнечная вспышка в направлении к Земле 24.01.1971 гг.. Очевидно, повышение уровня радиации можно ожидать в 10-100 раз или 1-10 Зивертов (100-1000 рад). В случае дозы радиации 10 Зивертов радиационный эффект при полете через пояс Ван-Алена - 100% летальный исход.
 


Ovo je snimak sa površine Zemlje, od pre 7 godina.
Izgleda da neki Nemac (?) ima bolju kameru od NASA-e.
Тешко.

Panasonic Lumix GH4 камера - око 3000 долара нова, око 500 долара кориштена.
Leica APO-Telyt-R 400mm F2.8 модул - око 40.000 долара нов, око 15.000 долара кориштен.

Профи опрема, али далеко је то ипак од боље. Не знам колико НАСА улаже у камере, али сам сасвим сигуран да није реч само о десетинама хиљада.
 
Тешко.

Panasonic Lumix GH4 камера - око 3000 долара нова, око 500 долара кориштена.
Leica APO-Telyt-R 400mm F2.8 модул - око 40.000 долара нов, око 15.000 долара кориштен.

Профи опрема, али далеко је то ипак од боље. Не знам колико НАСА улаже у камере, али сам сасвим сигуран да није реч само о десетинама хиљада.

Što, naravno - nije odgovor na pitanje...
 

Back
Top