Dragoljub69
Buduća legenda
- Poruka
- 26.819
Solipsista može iz svih ispita sebi da podeli kao svoj profa ,desetke,a posle i da sam pred sobom brani i odbrani disertaciju...
Ybg,ali brez publike!

Ybg,ali brez publike!


Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.


Solipsista može iz svih ispita sebi da podeli kao svoj profa ,desetke,a posle i da sam pred sobom brani i odbrani disertaciju...
Ybg,ali brez publike!![]()
A šta ako izbije požar usred predstave ili zemljotres ili oni ludi generali ispale balističke pa zasvetli oslepljujuće?To ce da uradi u svojoj predstavi..znaci uradi..i to ne kao glumac nego kao publika.![]()
A šta ako izbije požar usred predstave ili zemljotres ili oni ludi generali ispale balističke pa zasvetli oslepljujuće?
A šta ako ...ako neko tu predstavu drugi režira i svaki čas donosi novu stranu scenarija...I samo vise (Đ.Balašević)
stare kulise...?
o cemu ovaj prica, Frojd nije "mislio" eto nego dokazao, kao sto se dokazuje putem sopstvene provjere pitagorina teorema, to da je psiha nematerijalna, da nije od iste supstance od koje i nama poznate pod oznakom "materijalne" stvari. Ali jako je dobro to, jer on jeste i ekonomiju uveo u psihologiju, medjutim, mora se podjednako objasniti kreativnost kao pojava koliko i ekonomiziranje da tasovi na vazi stoje u istoj ravni da se covjek ne bi zbog te istine da ekonomisanje postoji strogo iskljucivo tesko stravicno skoro-samoubio... Tako da ne savjetujem da se olako ulazi o price o necemu tako ozbiljnom kao sto je Frojd, a sizodragoljub to radi.Ovo o Frojdovom,konačnom mišljenju da psiha nije materijalna tj.da iza fizioloških manifestacija i reakcija mozga stoji
metafizićki sklop-duhovna psiha je ništa drugo do "maglovita resa" o kojoj govori i Ozi citirajući Bergsona.
A to potiče od prvih Grčkih dualizama (Aristotel) i konačno od Rene Dekartesa...Duh i telo!
Ovde nas nekoliko pokušavamo tu podelu koja je samo misaona ne i u prirodi,eliminisati kao zaglupljujuću oznaćujući
duh i telo jednim istim-neodvojivim!
Pri tome sam stalno pokušavao da ukažem na potrebu pluralizacije pojavnosti svega što zapažamo jer pojavnost svega
ima svoje modalnosti svega u Univerzumu u svakoj poziciji!
Međutim .takvo posmatranje sveta iziskuje da veoma napredujemo i da postajemo policentrični,umesto egocentrični!
Da li je to moguće?
Zasad je moguće prošetati i postmoderno,umno, zauzeti posmatračke pozicije i drugih posmatrača i čak drugih objekata!
Naravno,namah se dekonstruiše i monizam i dualizam i zauzima se pluralna pozicija...
Ono šta je još veoma važno shvatiti,a ja sam u stalnom pokušaju,je sopstveno umno posmatranje svojih misli!
Taj introspektivni (tu smo se malo pokarabasili-nepotrebno!) pokušaj postavlja naše posmatranje u poziciju Boga svojih misli!
Na to je mislio Niče u Ekce Homo! Rodio sam se ja -umro je Bog! Naime,moja svest je i Božiji gospodar i u mojoj svesti je Bog
samo još jedan igrač ma koliko bio svemoćan,svemudar i večan!
Međutim,ta introspekcija sagledava I SVE MOJE NEDOSTATKE kao što su sujeta,otpor ega promeni,inercija misli,teško
napuštanje matrica-obrazaca u koje rado uklapam dolazne informacije,prepotenciju iza koje se skriva kompleks inferiori tj.
kompleks manje batine od tatine itd...
Dakle,Frojdova zamisao o nematerijalnosti psihe može i da se okrene i da kažemo da je psiha neduhovna ,a materija da je duhovna
tj.idealna! Tako da reč "materija" ne treba misliti pežorativno jer je sama materija metafizićna i transcedentna po svojoj samoj
prirodi! Rado,u tom smislu pominjem Francuskog sveštenika i geologa Tomu koji je i za kamen tvrdio da poseduje svest! Veoma
primitivnu,ali svest o sebi! Tako da je i kamen sebi Bog kao što je i Niče sebi! A i svako od nas!
Tako da pluralno mišljenje uz introspektivnu kritićnost i preispitivanje misli samoposmatranjem uz dozvolu mnogobrojnih modalnosti,
širi saznajni horizont,preskačući isključivosti kao prepone,omogučavajući da pobodemo zastavu na kraju tog saznajnog horizonta i
postavimo šeretsko pitanje "Šta je sledeće u pitanju?"
Da je svet sklop samo naših ideja je prvi ustvrdio Platon,nakon njega još samo Barkli,dok je to
Šopenhauer činio nedosledno...Naravno-imali su sledbenike,a evo s jednim ovde rasprava o
tom solipsizmu,o kom rasprava i ne bi bila moguća da je pobornik sveta od ideja dosledan,jer
o tom solipsizmu ne bismo mogli ništa ni znati!
Naime,solipsizam je neprenosiv jer ga svaka komunikacija demantuje!
Postojanje u idejama postojanja sadrži i odeju o čulima koja su tako samo neprenosiva ideja jer
je i sama ideja prenosa ideje u umu kao ideja! ! !
Tako da mi koji smatramo komunikaciju mogućom-ne znamo za solipsizam i on nama nije moguć!
Pošto Ozi komunicira s nama,on veruje da mi postojimo izvan njegovog uma i samim tim odbacuje
praktićno solipsizam da smo samo ideje njegovog uma.Kad bismo mu bili samo ideje njegovog uma,
ne bismo njegove postove nalazili među ovim 1 i 0 naših interfejsa-tada bi Oziju bilo dovoljno da smo mu u umu i samo
tamo bi opštio s nama-odnosno -komunicirao svojim idejama sa svojim idejama o nama!
Ja sam sasvim siguran da svako ko čita Ozijeve nedosledne postove iz solipsizma sudara u svom umu tu
nelogićnost i zato i buna!
Ipak,solipsizam ,kao ideja idejnosti je dao ideju Kantu o apriornim mislima i to je dragoceni Kantov doprinos logici,ali
i psihologiji ,tautologiji,semantici itd...Tako da je i solipsizam jednom bio od koristi!
Osim toga,kod Kanta i nalazimo osnovu za Hegelovo doticanje saznanja o fenomenima ljudskih saznanja i odvajanju
od noumenalnih misli što je kasnije omogučilo Huserlu i sledbenicima da pojave u svesti razjasne na sasvim neposredan
i moglo bi se reči,prirodan način kao čulne pojave! Ipak se i tu pojavljuje recidiv nezgrapne građenice o transcedenciji
nastanka noumena,o njihovom metafizićkom poreklu!
Ja,recimo i trancedenciju i metafizićko smatram još nesaznatim,a nikako nesaznajnim!(Ovo,Nereju, nemoj da porediš sa Hegelovim shvatanjem jer se kod mene radi o primeni naučnih metoda!)
To rešava ,na pozitivistićki način i psihološku istinu o filozofiranju,ali i razdvaja znanje i neznanje bez prezira ili animoziteta...
Čak su mi i fenomenolozi ,u tom pogledu,pomalo kao deca ,fascinirana trenscedentnim nastajanja noumenalnih misli...Naravno,
ovo se pre odnosi na naše domaće filozofe nego na postmoderniste i neorealiste koji se više i ne obaziru na takve klasićne
detinjarije klasićne filozofije...
Platonov odgovor na to pitanje je pozitivan: idejno područje jedino je područje istine. U tom uverenju podržalo ga je i iskustvo ranijih filozofa, koji su davali prioritet umnoj, a ne čulnoj spoznaji. Dakle, kad god neka množina pojedinačnih stvari ima zajednički naziv, ona takođe ima i odgovarajuću ideju ili formu. Ideja ili forma (ἰδέα ili εἶδος – termini koje on naizmenično upotrebljava) jeste opšta ili zajednička priroda ili kvalitet obuhvaćen određenim pojmom. Na primer, ako jedno umetničko delo smatramo lepim, a drugo ne, mi takve zaključke možemo donositi samo zato što postoji jedan opšti kvalitet lepote – ne, dakle, puki subjektivan pojam, nego objektivna suština lepote, lepota po sebi (αὐτὸ ὅ ἔστι καλόν), odnosno ideja lepote, u kojoj "ima udela" ("učestvuje") svaka konkretna, čulno opažajna stvar koju možemo smatrati "lepom". Svet ideja je bitak, a materijalni svet samo je nesavršena kopija pravog, istinitog sveta ideja.Zasto kaze neistinu da je Platon to reko? Platon nije reko "nasih" ideja, ni mislio da su nase... zasto on prica neistinu?

Platonov odgovor na to pitanje je pozitivan: idejno područje jedino je područje istine. U tom uverenju podržalo ga je i iskustvo ranijih filozofa, koji su davali prioritet umnoj, a ne čulnoj spoznaji. Dakle, kad god neka množina pojedinačnih stvari ima zajednički naziv, ona takođe ima i odgovarajuću ideju ili formu. Ideja ili forma (ἰδέα ili εἶδος – termini koje on naizmenično upotrebljava) jeste opšta ili zajednička priroda ili kvalitet obuhvaćen određenim pojmom. Na primer, ako jedno umetničko delo smatramo lepim, a drugo ne, mi takve zaključke možemo donositi samo zato što postoji jedan opšti kvalitet lepote – ne, dakle, puki subjektivan pojam, nego objektivna suština lepote, lepota po sebi (αὐτὸ ὅ ἔστι καλόν), odnosno ideja lepote, u kojoj "ima udela" ("učestvuje") svaka konkretna, čulno opažajna stvar koju možemo smatrati "lepom". Svet ideja je bitak, a materijalni svet samo je nesavršena kopija pravog, istinitog sveta ideja.
Idalje lažeš, jer tekst ne shvataš koji si citirao, pa onda više umišljaš nego što lažeš možda, ali ipak baš puno lažeš. Za medalju. Ovaj je stvarno, ono pomalo... Platon ne misli na ideje u smislu u kome se riječ koristi danas, shvataš li ti to, ideja je kod Platona nezavisna od čovjekove svijesti i ličnosti, i onoga što oziman kad čuje da je od toga nezavisna ima da se iznervira ili naljuti - od toga opaža li je neko ili ne, i predstavlja neki bitak ili biće samostalni. Svijest i svi njegovi mogući odnosi, stvoreni od stane "Ideje tvorca", kod Platona se zovu idejama, i tu postoje "Ideja rata/gravitacije/ideja elektromagnetne indukcije/klitorisa/muzičkog festivala mediteranskog tipa", itd. Kada vidim rat ili klitoris to nije moja ideja, ali ja ako sam Platonovac kažem "vidio sam kopiju ideje rata/klitorisa" jer prave ideje žive negdje drugo ovo su kopije... A za slikara se kaže da pravi kopiju kopije ideja, odnosno vajara i druge umjetnike. "Rok koncert" je "mama, bio sam na kopiju ideju rok koncerta" itd..Platonov odgovor na to pitanje je pozitivan: idejno područje jedino je područje istine. U tom uverenju podržalo ga je i iskustvo ranijih filozofa, koji su davali prioritet umnoj, a ne čulnoj spoznaji. Dakle, kad god neka množina pojedinačnih stvari ima zajednički naziv, ona takođe ima i odgovarajuću ideju ili formu. Ideja ili forma (ἰδέα ili εἶδος – termini koje on naizmenično upotrebljava) jeste opšta ili zajednička priroda ili kvalitet obuhvaćen određenim pojmom. Na primer, ako jedno umetničko delo smatramo lepim, a drugo ne, mi takve zaključke možemo donositi samo zato što postoji jedan opšti kvalitet lepote – ne, dakle, puki subjektivan pojam, nego objektivna suština lepote, lepota po sebi (αὐτὸ ὅ ἔστι καλόν), odnosno ideja lepote, u kojoj "ima udela" ("učestvuje") svaka konkretna, čulno opažajna stvar koju možemo smatrati "lepom". Svet ideja je bitak, a materijalni svet samo je nesavršena kopija pravog, istinitog sveta ideja.
Iz Wilipedije,slobodne enciklopedije...
Možeš reči i da nisu naše,ali ljudske svakako jesu jer druga bića koja imaju ideje zasad ne znamo!
Mogućnost da "nisu naše" znači da među ljudima ima i bezidejnih...![]()
Stani malo...Ono plavo je iz Wiki citat-sačuvaj bože da ja to mislim...Meni su fenomeni sasvimPopeli ste mi se na kerec vise sa tim Platonom, ovde sem uporedjivanja opazajnih slika nista nije izneto kao argument, a to i jeste posledica njegovog jebenog stava kako imamo idealni svet tamo u pizdincima i onda culni svet kao njegov izraz...da bi se odmah taj izraz negirao u nastavku jer eto.. to nije jednakost..kad uporedis dve slike i budu identicne onda je jednako...ako nisu iste onda je kerec. Ako ti i ja recimo imamo iste osobine...jesmo li mi isti ili nismo? I kako izgleda to sto uporedjujemo? Sreca da te banalne seme o subjektu-objektu postoje samo u klempi...sreca nasa..inace stvarno nista ne bi ni moglo da postoji da je suprotno. Po tome ni 2 + 2 nisu jednako 4 jer se radi o potpuno dva razlicita opazaja, samim tim nema znaka jednakosti. lol
U pravu si ti da je lingvistika ovde preko potrebna, manje bi se lupalo.
Da i šta s time?Idalje lažeš,

Uglavu ti fali nešto momak, šizodragoljube... Aj ti pedala. A kad god kažeš laž ja sam tu da kažeš "lažeš" i ubuduće, i isto tako kad nešto umisliš da kažem da si umišljač, halucinator...Da i šta s time?
Ako je laž da mi mislimo boga,Demijurga ,kereca palca,šta onda! To onda mi mislimo da Demijurg stvara ideje!
Mi smo tvorci (tvorac je muška tvorica) Demijurga...Pardon-Platon ga je da izvineš...
Ili kako kaže Niče:Ekce Homo!
Ajd sad-pedala!![]()
Eno ,zove te Oziman da ti objasni Platonovu pećinu...Uglavu ti fali nešto momak, šizodragoljube... Aj ti pedala. A kad god kažeš laž ja sam tu da kažeš "lažeš" i ubuduće, i isto tako kad nešto umisliš da kažem da si umišljač, halucinator...


Mali gradjanineEno ,zove te Oziman da ti objasni Platonovu pećinu...
A ono šta si dodao nadbubrežni-to govori mnogo više o tebi,a ne o meni...Mi alfe smo
navikli na komarce...![]()


Ne može da se nasmije svako ko vidi ozbiljnost problema: to što svi znamo ovo što je navodno Locke J. prvi otrkio, i što smo to znali i kao djeca, a znali smo i ono kasnije što je rekao onaj biskupi ili šta li je već. Svrha ovakve teme koja ništa preksi korisno ne donosi je da neko ispadne pametan. Jer kakvu ja koristim imam od ovoga? Reći će neko "a ne, nije ni rečeno da je samo po sebi korisno ovo, nego je korisno kad se sa nečim drugim udruži". Nema sa čime, bar ne sa nečim od pisca iste teme, jer on samo o percepciji i piše, ako ćemo pravo, kao da je senzacionalista. Ako nije on, onda jeste njegovo pisanje senzacionalističko. Ono ne donosi praxisu ama baš ništa!!!Dovoljno je reci jedno ime a to je Dzon Lok.
Hiljadama godina zapadni covek je smatrao da su oseti boje, mirisa, ukusa, dodira , zvuka sadrzani u predmetima kao njihov sastavani deo. Tek je filozof Dzon Lok bukvalno „otkrio" da to nije tako. Jednostavno je ukazao na neposrednu cinjenicu da oseti nisu u predmetima vec u subjektu koji predmet opaza. Na taj nacin dobili smo revolucionarnu podelu na sekundarne i primarne kvalitete pri cemu su sekundarni svi osecaji boje, mirisa, ukusa, dodira znaci ,svi kvaliteti, dok je oblik, prostriranje, kretanje ostalo "napolju" kao primarni kvaliteti .
(Ovde cu izostaviti cinjenicu da su kasnije i primarni kvaliteti takodje presli u subjektivnu imanentnu oblast svesti i baviti se samo idealnoscu sekundarnih kvaliteta a koju je dokazao Lok.)
Subjektivnost sekundarnih kvaliteta nije nešto sto zahteva mnogo objašnjavanja, eksperimnetisanje i dokazivanje. Stvar je tako jasna i jednostavna da bi bilo vredjanje inteligencije sagovornika ako bi se mnogo dokazivala i objašnjavala. Sam Dzon Lok je bio svestan toga pa je celoj stvari ,iako revolucionarna, posvetio samo par stranica svog dela i nekoliko primera.
Da cvrstoca, toplota. hladnoca, boja,miris, ukus, da su to sve subjektivni oseti unutar necije svesti i da nemaju nikakve slicnosti sa svojstvima predmeta koji ih uzrokuju, je toliko prosta stvar da prostija ne može biti, pa ipak mora da se coveku kaže da bi je spoznao .
Reci su samo jedan primer koji je izmedju ostalih upotrebio i Lok:
Zamisli da setas sumom i odjednom u daljini primetis logorsku vatru. Napolju je veoma hladno i ti osecas tu hladnocu . Kreces se prema vatri . Priblizavas se na deset metara od nje i vec osecas toplotu., priblizavas se na pet metara i osecas vrucinu, prizblizavas se na jedan metar , i osecas neizdrzljivu vrucinu, priblizavas se na deset santimetara i osecas bol.
Šta smo ovde imali : 1) oset hladnoce,2) oset toplote,3) oset vrucine,4) oset bola.
Da li je vatra kako si joj se priblizavao postajala toplija ? Ne.
Da li je vatra kada si prisao na pet metara do nje postala toplija nego sto je bila kada si bio udaljen deset metara ? Ne.
Vatra je takva kakva je... ni topla, ni hladna , ni vruca , ni bolna. Vec su to sve tvoji subjektivni oseti koji zavise od toga koliko si od vatre udaljen.
Evo i nekih Lokovih misli o temi:


Pa jeste...đanki i jesu praksisovci...sad kad se nešto prisetim -i prof.Kangrga mi sumnjiv...
Pogotovu njegova "reevolucija"...![]()
Pa jeste...đanki i jesu praksisovci...sad kad se nešto prisetim -i prof.Kangrga mi sumnjiv...
Pogotovu njegova "reevolucija"...![]()
đanki praksisovci 
Ne može da se nasmije svako ko vidi ozbiljnost problema: to što svi znamo ovo što je navodno Locke J. prvi otrkio, i što smo to znali i kao djeca, a znali smo i ono kasnije što je rekao onaj biskupi ili šta li je već.
Pa jeste...đanki i jesu praksisovci...sad kad se nešto prisetim -i prof.Kangrga mi sumnjiv...
Pogotovu njegova "reevolucija"...![]()





đanki praksisovci
a glavni diler Marks![]()



Pravac neki manastir na tihovanje-meditiranje štogod,ali do kraja života,mani se i ovogA ovo bi bila slika toga kad sam se narkomanisao, da ne bude da krijem da sam:
ZJENICE U MRAKU!!
![]()
Јел. Сви то знају и знали су. Па ето реци неком човеку на улици да боја није на предметима, топлота у ватри или укус у храни. Па види како ће те гледати.
Заправо не мораш ни да питаш друге. Питај самог себе. Јер кладим се да ти и даље мислиш да су боје на предметима, топлота у ватри или укус у храни.
Толико је то опште познато.
И то говоримо о идеалитету секундарних квалитета. Док идеалитет примарних, Барклија, да и не спомињемо колико су људи са тим упознати.