Pravopis, pravopisne greške, jezičke nedoumice i pitanja

  • Začetnik teme Začetnik teme Kurt2
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Kako glasi prvo lice jednine prezenta glagola BITI

  • bi

  • budem

  • bih

  • bejah

  • bicu

  • jesam


Rezultati ankete su vidlјivi nakon glasanja.
Нађи неке боље новине и види како раде тамо. Наводници се у штампи доста користе, тако да су новине добар путоказ. Мани се Правописа, и тако у сваком различито пише. А ако нешто ниси сигурна, консултуј Правописе, а онда уради како ти мислиш да треба.

Hvala ti. Nadam se da ću riješiti dilemu...
 
Захтев народа: Петиција за одбрану ћирилице!
среда, 28. март 2012, 22:22
________________________________________
Саопштење: Затирање српске ћирилице - план или случај
02 – 12 / 16
Београд, 28. март 2012.год.

Саопштење за јавност Српског удружења Ћирилица из Београда
Упркос многобројним захтевима, апелима и молбама надлежним институцијама Репулике Србије: Министарству просвете, Матици српској, САНУ, Заштитнику грађана од стране удружења, појединаца и јавних личности није ништа предузето по питању усклађивања правописа и закона о језику и писму са Уставом Србије као највишим актом ове земље.
Због тога Српско удружење Ћирилица из Београда покреће петицију за поштовање народне воље исказане на референдуму за Устав Србије 2006. године са следећим захтевима:
1. Да се из српске просвете и Васпитно-образовног процеса повуче из употребе актуелни правопис Матице српске ( издање 2010. г. ) као неуставан зато што је њиме хрватска латиница именована стандардним писмом српског језика.
2. Да главни редактор правописа др Мате Пижурица буде смењен са функције секретара језичког оделења Матице српске, да се главном рецензенту правописа др Ивану Клајну онемогући даљи рад на латинизацији српских земаља тако што ће бити укинут Одбор за стандардизацију српског језика чији је он председник, и што ће га заменити Државна комисија за стандардизацију српског језика.
3. Да САНУ престане са израдом српскохрватског речника и да почне да израђује српски речник.

Потписивање петиције ће бити организовано од 28. марта у седишту Удружења у Београду, свим местима где постоје представници и повереници Удружења, такође и код братских друштвених организација која подржавају историјску чињеницу:
Српска је само ћирилица

Управни одбор
Српског удружења Ћирилица Београд
 
pravilno je i oboljenje i obolenje, uz prvu napomenu da nisu u pitanju istoznačnice i drugu, da ovu činjenicu gotovo niko ne zna.

Oboljenje je glagolska imenica od (prelaznog) glagola oboliti a obolenje od (neprelaznog) glagola oboleti. Pa ako ima još nedoumica, nadodao bih opšte poznatu činjenicu da glagol oboleti ima i nesvršeni vid obolevati od kojeg je glagolska imenica obolevanje (ijekavicom obolijevanje).
 
Poslednja izmena:
Nije bilo pravilno ni ranije, samo je manje ljudi nego danas toga bilo svesno. S druge strane, pravilno je i oboljenje i obolenje, uz prvu napomenu da nisu u pitanju istoznačnice i drugu, da ovu činjenicu gotovo niko ne zna.

Ovo sam pitao pošto sam u biblioteci na starijim knjigama video pečat 'naučno odelenje', pa da proverim. Hvala.
 
Oboljenje je glagolska imenica od (prelaznog) glagola oboliti a obolenje od (neprelaznog) glagola oboleti. Pa ako ima još nedoumica, nadodao bih opšte poznatu činjenicu da glagol oboleti ima i nesvršeni vid obolevati od kojeg je glagolska imenica obolevanje (ijekavicom obolijevanje).


Ja bih proverila i čemu služi solarijum i da li je odlika indoevropske tranzitivnosti e (Biljana platno beleše), a intranzitivnosti i (može ma koji primer sa snegom).

Na stranu, za ovu priliku, logička nedoumica da li, čak i autoimuno, može da se dođe u stanje obolelosti bez spoljnih uticaja, dakle intranzitivno.
 
Ja bih proverila i čemu služi solarijum i da li je odlika indoevropske tranzitivnosti e (Biljana platno beleše), a intranzitivnosti i (može ma koji primer sa snegom).

Na stranu, za ovu priliku, logička nedoumica da li, čak i autoimuno, može da se dođe u stanje obolelosti bez spoljnih uticaja, dakle intranzitivno.


Samo ti proveri, sačekaćemo. Proveri i kako imperfekt beleše glasi na standardnom srpskom jeziku.

Što se logike tiče, irelevantno je da li uzrok bolesti deluje spolja ili iznuta, već je u našoj dilemi, dilemi prelazan ili neprelazan glagol, relevantno da li govorimo o dejstvu uzroka bolesti ili stanju čoveka.

Obolelost je isto što i obolenje i obe se imenice izvode iz glagola oboleti dok se imenice oboljenost=oboljenje izvode iz glagola oboliti.
 
Odavno sam ja to proverila i u solarijumu bila, te znam o čemu govorim. Ne razumem porive za bavljanje nadri filologijom.

Kao prvo, reč "oboliti" ne postoji u mom književnom rečniku moga jezika. Ne znam kako je tamo gde solarijumi prosvetljavaju, na žalost.
Takođe, ne znam čija je izreka Znanje nije znanje znati, već je znanje znanje dati, ali je nalazim smislenom.
Stoga:

RMS
oboleti.jpg


Za ostalo, tj. indoevropsku tranzitivnost i intranzitivnost, toplo preporučujem: ISBN 0 - 226 - 07931 - 7 (paragraf 419, tabela na strani 298)

Dakle, ne pretendujem na to da mene smatraš autoritetom, sve i kad bih znala šta bih s tim.
 
Odavno sam ja to proverila i u solarijumu bila, te znam o čemu govorim. Ne razumem porive za bavljanje nadri filologijom.

Kao prvo, reč "oboliti" ne postoji u mom književnom rečniku moga jezika. Ne znam kako je tamo gde solarijumi prosvetljavaju, na žalost.
Takođe, ne znam čija je izreka Znanje nije znanje znati, već je znanje znanje dati, ali je nalazim smislenom.
Stoga:

RMS
Pogledajte prilog 232173

Za ostalo, tj. indoevropsku tranzitivnost i intranzitivnost, toplo preporučujem: ISBN 0 - 226 - 07931 - 7 (paragraf 419, tabela na strani 298)

Dakle, ne pretendujem na to da mene smatraš autoritetom, sve i kad bih znala šta bih s tim.

Ne znam šta ti nije jasno.

Kako bilo, moraćemo se složiti da se u rečnicima ne nalazi niti celokupan leksički fond, a kamoli leksički potencijal jednog standardnog jezika, ma koliko rečnik savšen bio. U našem su slučaju parovi gotovo istoznačnih pojmova oboljenje i oboljenost odnosno obolenje i obolelost redukovani na po jedan pojam, oboljenje i obolelost. To ne znači da pojmovi obolenjenost i obolenje nisu reči srpskog jezika. Mnoge reči su izvedene iz reči kojih (danas) nema u rečnicima i koje nisu u upotrebi, ali to ne znači da takve reči ne postoje u našem jeziku. Na takvim se rečima i zasniva gornja tvorba - dakle, oboljenje se izvodi iz glagola oboliti, a ne iz glagola oboleti.

Što se autoriteta tiče, duguješ nam prevod imeperfekta beleše na standardni srpski jezik.

Na kraju, da se ispravim, nemoj u solarijum, otidi na rendgen. Tamo je prosvetljenje garantovano.
 
Samo jedno meni ovde nije jasno: zašto neko ko kaže "to nigde ne piše, ali je tako ispravno jer ja kažem i znam" a nije komunista i ne bavi se dogmatikom očekuje da ga ozbiljni ljudi uzimaju za ozbiljno.
Rečnička ograničenja su fakt, ali ti ni to nije validan argument, dok na (loš) izgovor neodoljivo podseća.

Jasno sam ti pokazala gde piše da to što govoriš nema nikakvog smisla (u stvarnom svetu), na šta mi odgovaraš pitanjem šta meni nije jasno (što je neuspeli pokušaj i ako si nameravao da budeš ironičan).
Što se imperfekta tiče, besplatnim i on line kursevima se ne bavim.
 
Samo jedno meni ovde nije jasno: zašto neko ko kaže "to nigde ne piše, ali je tako ispravno jer ja kažem i znam" a nije komunista i ne bavi se dogmatikom očekuje da ga ozbiljni ljudi uzimaju za ozbiljno.
Rečnička ograničenja su fakt, ali ti ni to nije validan argument, dok na (loš) izgovor neodoljivo podseća.

Jasno sam ti pokazala gde piše da to što govoriš nema nikakvog smisla (u stvarnom svetu), na šta mi odgovaraš pitanjem šta meni nije jasno (što je neuspeli pokušaj i ako si nameravao da budeš ironičan).
Što se imperfekta tiče, besplatnim i on line kursevima se ne bavim.

A, nećemo dalje moći tako jeftinom zamenom teza.

Vidiš, za razliku od tebe, ja ne marim toliko za novac pa ti još jednom ponavljam ono što ja znam: treće lice jednine imperfekta glagola beleti u srpskom standardnom jeziku ne glasi beleše,ali ti to očigledno ne znaš jer uporno izbegavaš odgovor na pitanje kako glasi imperfekt tog glagola u standardnom srpskom jeziku.
 
A, nećemo dalje moći tako jeftinom zamenom teza.

Vidiš, za razliku od tebe, ja ne marim toliko za novac pa ti još jednom ponavljam ono što ja znam: treće lice jednine imperfekta glagola beleti u srpskom standardnom jeziku ne glasi beleše,ali ti to očigledno ne znaš jer uporno izbegavaš odgovor na pitanje kako glasi imperfekt tog glagola u standardnom srpskom jeziku.

Гласи "бѣљаше". Други примѣри би били "он лежияше", "он пушаше", "он жураше", "нешто шуштияше", "он носаше" ...
Увѣк има "а" осим код глагола бити, гдѣ може бити "беяше", "бияше", "беше", "бѣше", зависно од края.
 

Back
Top