Povelje bosanskog bana Mateje Ninoslava (1232-1250) o Srbima (Bošnjanima) i Vlasima (Dubrovčanima)

@Pumpaj Dinstanović
Pa neće biti. Uzmimo povelju velikog župana Stefana Nemanjića kao analogiju:

1) I da idu vaši ljudi po mojoj zemlji sa robom bez ikakve bojazni, i da im ne bude nikakvog nasilja, nego da prodaju i kupuju slobodno, a ono što je po zakonu trgovačkom u mojoj zemlji da mi daju.

2) I da ne goni Srbin Vlaha bez suda, nego ako se učini nepravda između Grada i moje zemlje, da se sastaju sudije gde je po zakonu i da presuđuju a da ne bude nasilnog oduzimanja imovine.

Reč je o dve zasebne pravne odredbe u forumalaciji, sa drugačijim ulogama. Jedna ima za suštinu garancije koje pruža potpisani samodržac. A druga je mera reciprociteta. Kao što ovde Stefan kaže da Vlasima (Dubrovčanima) ne treba da bude bojazni od nikakvog nasilja, tako sličnu odredbu pruža i Ninoslav.

Druga odredba se tiče mere reciprociteta i podvlačenja da je odnos uzajaman.

U pravu si. Ali kako onda objašnjavaš korištenje pojma "Dubrovčanin" u kulinovoj povelji? Zašto terminologija odjednom postaje primitivnija u ninoslavljevim poveljama koje su došle nakon ove kulinove?


@АнаиванГорд
Ali to nije istočni Hum, te dve oblasti koje pominješ su Hum i Krajina. Do Neretve je Hum, preko je Krajina do Cetine. Vladar Huma najčešće vlada i Krajinom.

Ne, istočni Hum i zapadni Hum nastaju u razvijenom srednjem vijeku (13. stoljeće). Istočni Hum je humsko kneštvo od Dubrovnika do Neretve, zapadni Hum je humsko kneštvo od Neretve do Cetine. Krajina je zasebna cjelina od ove dvije koje sam prethodno naveo. Nad njom vladaju Kačići, i dana im je na raspolaganje nekad u drugoj polovini 11. stoljeća, kako znamo da je Petar Krešimir IV. uspostavio vlast nad Humom. Dakle to područje je prvotno bilo u sastavu Huma.

Krajina = Mokron
Paganija = Mokron (Krajina) + Rastoka (Luka) + Dalen (Veljaci)
Hum = Zahumlje + Paganija

Zahumlje ne graniči na Neretvi već zapravo prelazi preko nje, sežući do Blidinja i Širokog Brijega. Istočni Hum ne ide dalje od Neretve. Sami Porfirogenet ti navodi Mokriskik tj. mokarski (grad), današnje Duboko Mokro, koje se nalazi u granicama općine Široki Brijeg.
 
U pravu si. Ali kako onda objašnjavaš korištenje pojma "Dubrovčanin" u kulinovoj povelji? Zašto terminologija odjednom postaje primitivnija u ninoslavljevim poveljama koje su došle nakon ove kulinove?

А јеси погледао латинску верзију Нинославових повеља? Како се ту називају Дубровчани?
 
Zar je Stracimir bio vladar Huma/Zahumlja?
Ako uzmeš Orbinija za ozbiljno, brat Miroslava, kojeg on naziva Konstantin, vlada jednim delom Huma, tako mu nekako dođe. Mislim da pominje Korčulu, ali nisam siguran ovako iz glave. Uglavnom, Orbini taj opis pominje prilikom sukoba Nemanje i Dubrovnika.
 
@Kotromanicev sin
A jesi pogledao latinsku verziju Ninoslavovih povelja? Kako se tu nazivaju Dubrovčani?
Latinsku verziju ninoslavljevih povelja? Da ti možda nisi pomješao ninoslavljeve povelje i povelju Stefana Prvovenčanog? U ovoj zadnjoj latinski termini glase SCLAVUS (Slaven) za Srbina i RAGUSEUM (Dubrovčanin/Raguzijanac) za Vlaha. A gle, u povelji S. Nemanjića se u latinskoj inačici koristi precizan pojam za njihove domaće (Raguseum tj. Dubrovčanin) a opširan pojam za strane (Sclavus tj. Slaven). U slavenskoj inačici se koristi precizni pojam za njihove domaće (Srbin) a opširan pojam za strane (Vlah). Zašto se onda u povelji bana Kulina, koja je napisana na slavenskom, koristi precizni pojam za strane (Dubrovčanin), baš kao i u onim poveljama koje nastaju nakon ninoslavljevih?
 
@Kotromanicev sin

Latinsku verziju ninoslavljevih povelja? Da ti možda nisi pomješao ninoslavljeve povelje i povelju Stefana Prvovenčanog? U ovoj zadnjoj latinski termini glase SCLAVUS (Slaven) za Srbina i RAGUSEUM (Dubrovčanin/Raguzijanac) za Vlaha. A gle, u povelji S. Nemanjića se u latinskoj inačici koristi precizan pojam za njihove domaće (Raguseum tj. Dubrovčanin) a opširan pojam za strane (Sclavus tj. Slaven). U slavenskoj inačici se koristi precizni pojam za njihove domaće (Srbin) a opširan pojam za strane (Vlah). Zašto se onda u povelji bana Kulina, koja je napisana na slavenskom, koristi precizni pojam za strane (Dubrovčanin), baš kao i u onim poveljama koje nastaju nakon ninoslavljevih?


Није ми јасно зашто сада помињеш повељу Стефана Немањића?

Као да је она битна за повеље бана Матеја Нинослава. Размак између издавања поменутих повеља је неких 40-50 година, такођер писали су други писари. Нинослављеве три чак три различита. Успут, у повељама бана Матеја Нинослава такођер су Дубровчани Ragusenses.
 
Nije mi jasno zašto sada pominješ povelju Stefana Nemanjića?
Koristi istu terminologiju kao ove ninoslavljeve, i ima ćiriličnu i latinsku inačicu.

Kao da je ona bitna za povelje bana Mateja Ninoslava. Razmak između izdavanja pomenutih povelja je nekih 40-50 godina, također pisali su drugi pisari. Ninoslavljeve tri čak tri različita. Usput, u poveljama bana Mateja Ninoslava također su Dubrovčani Ragusenses.
Odakle ti to??? Sve četiri povelje Ninoslava su pisane na ćirilici. Odakle ti sada latinska inačica?! Molio bih tekst.

Istocni i zapadni Hum, a taman sam mislio da sam sve cuo
Otkad to ti možeš čuti pisane poruke, lovče?
 
Koristi istu terminologiju kao ove ninoslavljeve, i ima ćiriličnu i latinsku inačicu.


Odakle ti to??? Sve četiri povelje Ninoslava su pisane na ćirilici. Odakle ti sada latinska inačica?! Molio bih tekst.


Otkad to ti možeš čuti pisane poruke, lovče?


У праву си, немамо. Али пошто си узео повељу од Стефана Првовенчаног онда је можемо узети као еквивалент.

Poruka u temi "Povelje bosanskog bana Mateje Ninoslava (1232-1250) o Srbima (Bošnjanima) i Vlasima (Dubrovčanima)" https://forum.krstarica.com/threads...a-i-vlasima-dubrovcanima.992010/post-48388963

Колега @Pumpaj Dinstanović је то фино образложио.
 
😃 realno, no sta znam, Zahumlje, Travunija, Paganija itd, nigde se ne pominje istocni i zapadni Hum
Zahumlje i Paganija čine jednu cjelinu - Hum. Imaš rad Ančića o tome (iako se ne slažem oko svega sa njim, no otom potom). Dalje, u 11. stoljeću Hum gubi žup. Mokron tj. Krajinu koja se daje Kačićima na upravu, a bodinovim osvajanjima se Humu pripaja žup. Imota. U 13. stoljeću imaš okršaj između humskog kneza Petra koji ratuje protiv Andrije Miroslavljevića i budućeg srpskog kralja Radoslava, i time se Hum cjepka na dva dijela. Petar vlada zapadnim, Andrija (i nakratko Radoslav) vladaju istočnim. Tako se kroz 13. stoljeće Hum povremeno ujedinjuje i razdjeljuje, kako bura puše. Zadnji put se razdjeljuje 1318. godine, kada Branivojevići zauzimaju istočni Hum od Šubića, ali to traje samo kratko, jer Šubići već 1319. pokreću pohod u kojem opet osvajaju čitav Hum (izuzev možda žup. Viševe?), što nam potvrđuje povelja iz 1321. koja spominje prisutstvo hrvatske vojske u stonskom primorju i činjenica da se Milutin i humski eparh Danilo te iste godine žale kako ne primaju nikakve prihode iz Huma.
 
Zahumlje i Paganija čine jednu cjelinu - Hum. Imaš rad Ančića o tome (iako se ne slažem oko svega sa njim, no otom potom). Dalje, u 11. stoljeću Hum gubi žup. Mokron tj. Krajinu koja se daje Kačićima na upravu, a bodinovim osvajanjima se Humu pripaja žup. Imota. U 13. stoljeću imaš okršaj između humskog kneza Petra koji ratuje protiv Andrije Miroslavljevića i budućeg srpskog kralja Radoslava, i time se Hum cjepka na dva dijela. Petar vlada zapadnim, Andrija (i nakratko Radoslav) vladaju istočnim. Tako se kroz 13. stoljeće Hum povremeno ujedinjuje i razdjeljuje, kako bura puše. Zadnji put se razdjeljuje 1318. godine, kada Branivojevići zauzimaju istočni Hum od Šubića, ali to traje samo kratko, jer Šubići već 1319. pokreću pohod u kojem opet osvajaju čitav Hum (izuzev možda žup. Viševe?), što nam potvrđuje povelja iz 1321. koja spominje prisutstvo hrvatske vojske u stonskom primorju i činjenica da se Milutin i humski eparh Danilo te iste godine žale kako ne primaju nikakve prihode iz Huma.
dobro, a sta sad ja kako da se izjasnim kao zapadni ili istocni?
 
Ako uzmeš Orbinija za ozbiljno,
1748038938301.png


Mora to malo brže, jače, bolje, ako kaniš obezbediti mesto kod Pumpiše u ministarstvu :mrgreen:
 
Zahumlje i Paganija čine jednu cjelinu - Hum. Imaš rad Ančića o tome (iako se ne slažem oko svega sa njim, no otom potom). Dalje, u 11. stoljeću Hum gubi žup. Mokron tj. Krajinu koja se daje Kačićima na upravu, a bodinovim osvajanjima se Humu pripaja žup. Imota. U 13. stoljeću imaš okršaj između humskog kneza Petra koji ratuje protiv Andrije Miroslavljevića i budućeg srpskog kralja Radoslava, i time se Hum cjepka na dva dijela. Petar vlada zapadnim, Andrija (i nakratko Radoslav) vladaju istočnim. Tako se kroz 13. stoljeće Hum povremeno ujedinjuje i razdjeljuje, kako bura puše. Zadnji put se razdjeljuje 1318. godine, kada Branivojevići zauzimaju istočni Hum od Šubića, ali to traje samo kratko, jer Šubići već 1319. pokreću pohod u kojem opet osvajaju čitav Hum (izuzev možda žup. Viševe?), što nam potvrđuje povelja iz 1321. koja spominje prisutstvo hrvatske vojske u stonskom primorju i činjenica da se Milutin i humski eparh Danilo te iste godine žale kako ne primaju nikakve prihode iz Huma.
A имаш то да је хумски кнез Мирослав примио Качиће који су убили сплитског надбискупа и Мирослав узео сав новац од њих и ушао у сукоб са папом Урбаном 3 чини ми се.
 
Poslednja izmena:
A imaš to da je humski knez Miroslav primio Kačiće koji su ubili splitskog nadbiskupa i Miroslav uzeo sav novac od njih i ušao u sukob sa papom Urbanom 3 čini mi se.
Tako je. Ti događaji su se odvili 1180. godine. Kasnije imamo i titulu Miroslava koja glasi "vladar Huma i (neretvanske) Krajine" (comes et princeps Chelmanie et Crazzie)
Vidiš da lupa gluposti, i to ozbiljne gluposti.
Tako je - ja, Orbini, Toma Arhiđakon i pisari srednjovjekovnih povelja iz 13. stoljeća svi lupamo gluposti, i to ozbiljne gluposti.
 
Tako je. Ti događaji su se odvili 1180. godine. Kasnije imamo i titulu Miroslava koja glasi "vladar Huma i (neretvanske) Krajine" (comes et princeps Chelmanie et Crazzie)

Tako je - ja, Orbini, Toma Arhiđakon i pisari srednjovjekovnih povelja iz 13. stoljeća svi lupamo gluposti, i to ozbiljne gluposti.
Добро постоји ли игде икад документован облик власти Хрвата над Хумом то бих баш да видим до пада босанске краљевине.
Хипотетичка могућност пад Србије под Василијем Бугароубицом
Међутим после смрти је доњом Далмацијом владао Доброња кои је одлазио у Цариград и одузели су му земљу.
Већ у тим временима имамо Стефана Војислава у Стону који заробљава дубробачког стеатега са војском где ми се рађа син Михајло.
Пре Мирослава поменутих догађаја областима влада жупан Деса и пре него што је постао рашки жупан.

Кад су уопште могли Хрвати владати Хумом?
 
Добро постоји ли игде икад документован облик власти Хрвата над Хумом то бих баш да видим до пада босанске краљевине.
Хипотетичка могућност пад Србије под Василијем Бугароубицом
Међутим после смрти је доњом Далмацијом владао Доброња кои је одлазио у Цариград и одузели су му земљу.
Већ у тим временима имамо Стефана Војислава у Стону који заробљава дубробачког стеатега са војском где ми се рађа син Михајло.
Пре Мирослава поменутих догађаја областима влада жупан Деса и пре него што је постао рашки жупан.

Кад су уопште могли Хрвати владати Хумом?
Nikad :D
 
@NickFreakyrgios
Dobro postoji li igde ikad dokumentovan oblik vlasti Hrvata nad Humom to bih baš da vidim do pada bosanske kraljevine.
Naravno. Od 924/5. do kasnih 940ih Mihael Višević priznaje vrhovnu vlast hrvatskog kralja (splitski sabori). 1060ih Petar Krešimir IV. zauzima područje Huma i Dubrovnika (što znamo od Tome Arhiđakona, Al-Idrisija, te jednog natpisa u Dubrovniku) i to naglašava u povelji iz 1069. u kojoj kaže da su granice njegove države proširene na moru a i na kopnu. A Šubiće da ne spominjem, u razdobljima 1301.-1308., 1312.-1318. & 1319.-1322. vladaju nad čitavim Humom, što svjedoče brojni dokumenti iz tog razdoblja, bilo srpski (milutinovo žaljenje na prihode '17 & '21), bilo hrvatski. Još jedna zanimljivost: u Humu postoji obilje nalazišta franačkog oružja. Nema šanse da se radi o pukom ratnom pohodu/plijenu jer nalazišta ima posvuda, a zaviru istočno sve do Stoca (točnije do okolice starog grada Koštura, u DAI Dobroskik tj. Dabar[ski grad]) i Blagaja. A Porfirogenet jedino spominje da su Hrvati ratovali sa Francima, a za područje Huma (ili eto, Zahumlja i Paganije) šuti. Što misliš onda, u koju cjelinu je Hum spadao prije nego li su Franci odlučili osvajati po ovim prostorima? To prepuštam tebi da sam dokučiš.

Hipotetička mogućnost pad Srbije pod Vasilijem Bugaroubicom
Di ga nađe. Upravo je to razdoblje u kojem Hum uopće nije pod hrvatskom vlašću, nego nad njime vlada Vojislav (u tadašnjim izvorima nazivan Srbin Travunjanin).

Međutim posle smrti je donjom Dalmacijom vladao Dobronja koi je odlazio u Carigrad i oduzeli su mu zemlju.
Kakve veze ima Dobronja sa ovim? On je bio zadarski prior, vladao je tematom Dalmacije.

Već u tim vremenima imamo Stefana Vojislava u Stonu koji zarobljava dubrobačkog steatega sa vojskom gde mi se rađa sin Mihajlo.
Da, a ti događaji se odnose na razdoblje 1030ih. Vojislav je nedugo zatim zatočen u Carigrad, a kada se vraća iz zatočeništva, protjeruje Teofila Erotika, te zatim 1042. ponovno zauzima Hum od Ljutovida.

Pre Miroslava pomenutih događaja oblastima vlada župan Desa i pre nego što je postao raški župan.
Super, i što sa tim? Deša vlada u 12. stoljeću. Bodin osvaja Hum od Hrvatske već 1089.

Nikad ne reci nikad.
 
Šta li ti je?!:D

Orbini kod novoromantičara se, uprkos svim razlozima za suprotno, izuzetno visoko vrednuje. Ima status nekakvog božanstva, doslovno i kruže svakojaki mitovi oko njega.

Pošto je on deifikovan, ne postoje uslovi za dovođenje njegove reči u pitanje, jer su svetinja. Svojom objavom je delovalo kao da dovodiš u pitanje to što kaže, a to je jeres jer su te reči doslovno svetinja. Tako da si ga triggerovao.
 
@NickFreakyrgios

Naravno. Od 924/5. do kasnih 940ih Mihael Višević priznaje vrhovnu vlast hrvatskog kralja (splitski sabori). 1060ih Petar Krešimir IV. zauzima područje Huma i Dubrovnika (što znamo od Tome Arhiđakona, Al-Idrisija, te jednog natpisa u Dubrovniku) i to naglašava u povelji iz 1069. u kojoj kaže da su granice njegove države proširene na moru a i na kopnu. A Šubiće da ne spominjem, u razdobljima 1301.-1308., 1312.-1318. & 1319.-1322. vladaju nad čitavim Humom, što svjedoče brojni dokumenti iz tog razdoblja, bilo srpski (milutinovo žaljenje na prihode '17 & '21), bilo hrvatski. Još jedna zanimljivost: u Humu postoji obilje nalazišta franačkog oružja. Nema šanse da se radi o pukom ratnom pohodu/plijenu jer nalazišta ima posvuda, a zaviru istočno sve do Stoca (točnije do okolice starog grada Koštura, u DAI Dobroskik tj. Dabar[ski grad]) i Blagaja. A Porfirogenet jedino spominje da su Hrvati ratovali sa Francima, a za područje Huma (ili eto, Zahumlja i Paganije) šuti. Što misliš onda, u koju cjelinu je Hum spadao prije nego li su Franci odlučili osvajati po ovim prostorima? To prepuštam tebi da sam dokučiš.


Di ga nađe. Upravo je to razdoblje u kojem Hum uopće nije pod hrvatskom vlašću, nego nad njime vlada Vojislav (u tadašnjim izvorima nazivan Srbin Travunjanin).


Kakve veze ima Dobronja sa ovim? On je bio zadarski prior, vladao je tematom Dalmacije.


Da, a ti događaji se odnose na razdoblje 1030ih. Vojislav je nedugo zatim zatočen u Carigrad, a kada se vraća iz zatočeništva, protjeruje Teofila Erotika, te zatim 1042. ponovno zauzima Hum od Ljutovida.


Super, i što sa tim? Deša vlada u 12. stoljeću. Bodin osvaja Hum od Hrvatske već 1089.


Nikad ne reci nikad.
То нема никаквих доказа нигде јер Ђеновљани зову Михајла Вишевића рексом Словена. Постаје византијски патрикиј и антипат јако висока достојанства.

Томислава уопште не помиње Порфирогенит нити било који савремени извор. Тома Архиђакон пише у 13. веку где ни ту не говори о било каквој потчињености већ владају различитим групама Томислав је рекс Хрвата а Михајло дукс Словена.
Осим Архиђакона постоји неко писмо Томиславу папе Јована х где се помињу појмови Славонија која 925. не постоји.
Писмо или препис датира из 15. века.

Сумње у овај садржај је имао први сам хрватски историчар Иван Лучић.
Јер Томислава не помиње Порфирогенит нити било ко од суседа.

Биће да је ствар обрнута тотатло Михало Вишевић признаје номинално Симеонову власт до 927. до 935.Он је самостални господар Јадрана и града Сипонта који је ослободио од Ломбарда и Арапа.
Ставити да Михајлом Вишетин влада неки непознати хрватски краљ који тражи заштиту од Симеуна би било исто што и тврдити да је краљ Ломбардије или дужд Венеције подложан хрватском краљу.

Врло вероватно да је обрнуто да је Михајло Вишетин владао Словенима и Хрватима и ставио под заштиту непознатог хрватског архонта због добрих односа са Симеуном.


Јер чак ни у сплитским саборима не пише да је потчињен то је само сумња неких хрватских историчара да је тако нема доказа.

Прича о сплитским саборима постоји само код Архиђакона дакле већина сматра да су се догодили али сама садржина и личности фикција зз каснијих времена.

Заборавио си да после влада Часлав не Петар Крешимир 4.
Часлава описује Порфирогенит, Дукљанин, хрватска редакција или словенска верзија Дукљанина која се са генеологијом слаже са Дукљанином до Часлава од Часлава хрватска хроника бочним линијама изводи порекло Звонимира.

Дубровачки анали пишу да се Часлав прогласио прво краљем Србије па потом краљем Далмације било како било Часлав остаје осим Срба и хрватски и дубровачки архетип краља Далмације и предак Звонимира.
 
Poslednja izmena:
То нема никаквих доказа нигде јер Ђеновљани зову Михајла Вишевића рексом Словена. Постаје византијски патрикиј и антипат јако висока достојанства.

Томислава уопште не помиње Порфирогенит нити било који савремени извор. Тома Архиђакон пише у 13. веку где ни ту не говори о било каквој потчињености већ владају различитим групама Томислав је рекс Хрвата а Михајло дукс Словена.
Осим Архиђакона постоји неко писмо Томиславу папе Јована х где се помињу појмови Славонија која 925. не постоји.
Писмо или препис датира из 15. века.

Сумње у овај садржај је имао први сам хрватски историчар Иван Лучић.
Јер Томислава не помиње Порфирогенит нити било ко од суседа.

Биће да је ствар обрнута тотатло Михало Вишевић признаје номинално Симеонову власт до 927. до 935.Он је самостални господар Јадрана и града Сипонта који је ослободио од Ломбарда и Арапа.
Ставити да Михајлом Вишетин влада неки непознати хрватски краљ који тражи заштиту од Симеуна би било исто што и тврдити да је краљ Ломбардије или дужд Венеције подложан хрватском краљу.

Врло вероватно да је обрнуто да је Михајло Вишетин владао Словенима и Хрватима и ставио под заштиту непознатог хрватског архонта због добрих односа са Симеуном.


Јер чак ни у сплитским саборима не пише да је потчињен то је само сумња неких хрватских историчара да је тако нема доказа.

Прича о сплитским саборима постоји само код Архиђакона дакле већина сматра да су се догодили али сама садржина и личности фикција зз каснијих времена.

Заборавио си да после влада Часлав не Петар Крешимир 4.
Часлава описује Порфирогенит, Дукљанин, хрватска редакција или словенска верзија Дукљанина која се са генеологијом слаже са Дукљанином до Часлава од Часлава хрватска хроника бочним линијама изводи порекло Звонимира.

Дубровачки анали пишу да се Часлав прогласио прво краљем Србије па потом краљем Далмације било како било Часлав остаје осим Срба и хрватски и дубровачки архетип краља Далмације и предак Звонимира.
Samo bih dodao da su izvori često znali da Srbe nazivaju Slovenima, tako da je Mihajlo sasvim izvesno vladar Srba.
 
Orbini kod novoromantičara se, uprkos svim razlozima za suprotno, izuzetno visoko vrednuje. Ima status nekakvog božanstva, doslovno i kruže svakojaki mitovi oko njega.

Pošto je on deifikovan, ne postoje uslovi za dovođenje njegove reči u pitanje, jer su svetinja. Svojom objavom je delovalo kao da dovodiš u pitanje to što kaže, a to je jeres jer su te reči doslovno svetinja. Tako da si ga triggerovao.
To mi nikako nije jasno, a Orbini običan pisac bajki i svojih nekih ptetpostavki.
Skoro pa kao braća Grim, samo vezan za istoriju.
 

Back
Top