Povelje bosanskog bana Mateje Ninoslava (1232-1250) o Srbima (Bošnjanima) i Vlasima (Dubrovčanima)

fol 113r:

Pogledajte prilog 1496062

«Dalmatju tаchoie Surbiu, ça iest»

Hajde kad sam već postavio ovaj srednji, drugi, iz Hrvatske kronike, da postavimo i iz latinske redakcije.

* Orbinijev italijanski prevod, str. 211:

Lasurb.jpg


* Vatikanski rukopis, fol 57r:

IISurbiam.jpg


«Tribunium, Zaculmium. Surbiam autem, quae et Transmontana dicitur

* Beogradski rukopis, fol 7r:

Surbia2.jpg


* komentar sa podnaslovom iz bg. rukopisa, pored:

Surbiadivide.jpg


«Surbia dividitur
in Bosnam et
Rasciam -
»

Ovaj navod u celosti je konzistentan sa prvim.
 
Hajde kad sam već postavio ovaj srednji, drugi, iz Hrvatske kronike, da postavimo i iz latinske redakcije.

* Orbinijev italijanski prevod, str. 211:

Pogledajte prilog 1496816

* Vatikanski rukopis, fol 57r:

Pogledajte prilog 1496811

«Tribunium, Zaculmium. Surbiam autem, quae et Transmontana dicitur

* Beogradski rukopis, fol 7r:

Pogledajte prilog 1496813


* komentar sa podnaslovom iz bg. rukopisa, pored:

Pogledajte prilog 1496814

«Surbia dividitur
in Bosnam et
Rasciam -
»

Ovaj navod u celosti je konzistentan sa prvim.
A zasto ne postavis gde je Hrvatska po hrvatskoj hronici?
 
Po pitanju povelja bana Mateja Ninoslava, članak Semir HAMBO; "ETNIČKA PODLOGA BOSANSKE BANOVINE U DOBA BANA MATEJA NINOSLAVA"; 2018 poprilično dobro objašnjava kako termin Srbin i Vlah se ne odnose na Bošnjane ni na Dubrovčane.

Objašnjava se i povelja Stefana Nemanje Dubrovčanima time što pisar te isprave nije domaći čovjek, tj. nije znao za tamošnje identitete, te je isti taj pisar autor dviju isprava bana Mateja Ninoslava gjde se također spominju Srbin i Vlah.

Navodi se kako car Dušan u povelji iz 1345. jasno razdvaja Dubrovčane, Vlahe i Srbe što možete pronaći i u Miklosich Franz, Ritter; Monumenta serbica spectantia historiam Serbiae, Bosnae, Ragusii; Viennae, apud Guilelmum Braumüller; 1858; str. 116

Nije moguće koristiti te povelje kao dokaz da je stanovništvo Bosne sebe smatralo Srbima.

Tim više što se upravno-teritorijalni naziv "Bonjanin" javlja i prije bana Mateja Ninoslava kao npr. 1167. godine "i Hrvat i Bosanac neka budu upisani u tablice Romeja" (Ivo GOLDSTEIN; "Bizantska vlast u Dalmaciji od 1165. do 1180. godine"; Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Vol. 30; Br. 1; 1997.; str. 20)
Tako ih i spominje Pavao Dalmatinac (oko 1170. do 1255.) u djelu Rasprave između rimokatolika i bosanskog patarena:
Ecce quam detestabilis error a tota scriptura et toto mundo detestatus! Et soli Bosnenses hoc tenent.
Izvor: Franjo ŠANJEK; Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima (13.-15. st.); Barbat; Zagreb; 2003.; str. 206

Nemože biti nikakvog govora o tome kako je termin "Srbin" evoluirao u "Bošnjanin" u vrijeme bana Stjepana II. Kotromanića kad se "Bošnjani" spominju i ranije.

Također, ban Matija Ninoslav se nikad nije nazivao banom Srbije niti banom Srba, a i da jesu stanovnici Bosne bili Srbi, niti jedan takav dokument ih ne bi nazivao Srbima jer ban Matej Ninoslav nije imao ovlast nad Srbima u Raškoj, a jest nad stanovnicima Bosne. Zato se i jedino mogu njegovi podanici nazivati Bošnjanima ili njegovim ljudima".
Također. On ne može nešto obećati Dubrovčanima što on ne može izvršiti.

Q. in perpetuum hibernum

Odgovorim na ostalo kad stignem.
 
Po pitanju povelja bana Mateja Ninoslava, članak Semir HAMBO; "ETNIČKA PODLOGA BOSANSKE BANOVINE U DOBA BANA MATEJA NINOSLAVA"; 2018 poprilično dobro objašnjava kako termin Srbin i Vlah se ne odnose na Bošnjane ni na Dubrovčane.

Objašnjava se i povelja Stefana Nemanje Dubrovčanima time što pisar te isprave nije domaći čovjek, tj. nije znao za tamošnje identitete, te je isti taj pisar autor dviju isprava bana Mateja Ninoslava gjde se također spominju Srbin i Vlah.

Navodi se kako car Dušan u povelji iz 1345. jasno razdvaja Dubrovčane, Vlahe i Srbe što možete pronaći i u Miklosich Franz, Ritter; Monumenta serbica spectantia historiam Serbiae, Bosnae, Ragusii; Viennae, apud Guilelmum Braumüller; 1858; str. 116

Nije moguće koristiti te povelje kao dokaz da je stanovništvo Bosne sebe smatralo Srbima.

Tim više što se upravno-teritorijalni naziv "Bonjanin" javlja i prije bana Mateja Ninoslava kao npr. 1167. godine "i Hrvat i Bosanac neka budu upisani u tablice Romeja" (Ivo GOLDSTEIN; "Bizantska vlast u Dalmaciji od 1165. do 1180. godine"; Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Vol. 30; Br. 1; 1997.; str. 20)
Tako ih i spominje Pavao Dalmatinac (oko 1170. do 1255.) u djelu Rasprave između rimokatolika i bosanskog patarena:

Izvor: Franjo ŠANJEK; Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima (13.-15. st.); Barbat; Zagreb; 2003.; str. 206

Nemože biti nikakvog govora o tome kako je termin "Srbin" evoluirao u "Bošnjanin" u vrijeme bana Stjepana II. Kotromanića kad se "Bošnjani" spominju i ranije.

Također, ban Matija Ninoslav se nikad nije nazivao banom Srbije niti banom Srba, a i da jesu stanovnici Bosne bili Srbi, niti jedan takav dokument ih ne bi nazivao Srbima jer ban Matej Ninoslav nije imao ovlast nad Srbima u Raškoj, a jest nad stanovnicima Bosne. Zato se i jedino mogu njegovi podanici nazivati Bošnjanima ili njegovim ljudima".
Također. On ne može nešto obećati Dubrovčanima što on ne može izvršiti.

Q. in perpetuum hibernum

Odgovorim na ostalo kad stignem.
Zaštitnik grada Dubrovnika je Sveti Vlah(o) i kada ban Matej Ninoslav spominje Vlahe u svojim dokumentima to se ne odnosi na Dubrovčane? Drugo termini ,,Bošnjanin" i ,,Bosanac" se mogu samo upotrebljavati kao politonimi, a ne kao etnonimi, jer istorija nije zabeležila nikakav narod pod tim nazivima koji je odnekuda došao ili se tu zatekao prilikom dolaska nekog drugog naroda. Ban Matej Ninoslav nije vladao Raškom ali je vladao Bosnom u kojoj su po svoj prilici živeli Srbi pa ih zato i spominje u svojim dokumentima. A koliko vidim ne spominje nijedan drugi etnonim u svojim zvaničnim dokumentima tako da je logičan ishod da su njegovi podanici mahom bili Srbi ili ih je on tako posmatrao (pre će biti prvi slučaj).
 
И да је то тачно, како то да Мађари говоре угрофински језик а по генетици су врло слични суседима? Нека малобројна група је наметнула језик већини.
Генетска сличност (не идентичност) је логична и није ни мало чудна ни мистериозна за вишемиленијумске суседе који говоре потпуно различитим језицима и који нису значајно мигрирали неколико хиљада година. Погледај Кореју и Јапан! Различитост језика не условљава забрану међусобне копулације! Између Мађара и суседа не постоји море као између Корејаца и Јапанаца! Аргумент ти је труба. Баш, баш труба. Са друге стране мој аргумент чврсто стоји јер Бугари и Нормани нису никоме наметнули језик, само су језички асимиловани, што је логично. Арпад није могао да донесе мађарски у Панонију. Арпад је донео мађарски Мађарима таман онолико колико је Кублај кан донео монголски Кинезима.
 
Poslednja izmena:
Einhard piše da Srbi drže veliki dio Dalmacije, ali ne kaže nam što je njemu Dalmacija. Rimaska Dalmacije je uključivala i srednjovjekovnu Rašku pa ne mora značiti pa je sasvim moguće i vjerojatno da Einhard je mislio samo na Srbe u Raškoj i nigdje drugdje.

Opis nije nešto posebno precizan, tačno je, ali to što si ti naveo, ne samo da nije verovatno, nego ni uopšte nije moguće. Evo šta je Dalmacija, prema tvojoj referenci (Ante JURČEVIĆ; "Nalazi ranokarolinškog oružja i konjaničke opreme u doba formiranja Hrvatske Kneževine"; Starohrvatska prosvjeta; Vol. 3; Br. 38).

JurceVICdALMACIJA.jpg


Podsetiću te, tamo piše quae natio magnam Dalmatiae partem optinere dicitur. Pod kojim uslovima, ako je ovde reč o, kao što kažeš, moguće i najverovatnije Raškoj, ovo spada u, citiram, „veliki deo“ Dalmacije?
 
VELIKI pozdrav svima

Q. in perpetuum hibernum
"Opis nije nešto posebno precizan, tačno je, ali to što si ti naveo, ne samo da nije verovatno, nego ni uopšte nije moguće. Evo šta je Dalmacija, prema tvojoj referenci"
Karta koja je tu priložena prikazuje zapadnorimsku Dalmaciju koja ide do Drine i Kotorskog zaljeva, te nastaje tek kada se rimsko carstvo dijeli na istočno i zapadno, i uzajamno se južni i istočni dijelovi Dalmacije odjeljuju u Prevalitanu & Gornju Meziju.
Einhard očito misli na širu, originalnu rimsku Dalmaciju. Em što je ta originalna postojala duže nego ova zapadnorimska, em ti DAI doslovno daje opis granica Dalmacije kakve su se smatrale u to vrijeme:
"U stara vremena Dalmacija je počinjala na (sjevernim) granicama Drača (bizantskog temata), tj. kod Bara, i protezala se sve do planina Istre, a širila se sve do rijeke Dunava (u ovom smislu okvirno, granica nije izričito bila na Dunavu nego u blizini)."

"Podsetiću te, tamo piše quae natio magnam Dalmatiae partem optinere dicitur. Pod kojim uslovima, ako je ovde reč o, kao što kažeš, moguće i najverovatnije Raškoj, ovo spada u, citiram, „veliki deo“ Dalmacije?"
Ima li sada smisla?
velikidiodalm.png


"To što je troplet tj. tzv. pleter bio jedno od obeležja arhitekture u Hrvatskoj, ne znači a priori da se svaki takav uticaj iz Italije na Balkanu može pripisati konkretno hrvatskoj državi do te mere da joj se određuju političke granice preko toga.
Arheološki ostaci pletera su pronađeni i van područja tadašnje Hrvatske. Primera radi, u Ulcinju postoji jedna vizantijska crkva, ukrašena tropletom.
I nemoj sad, kao, pokušati nešto u stilu ma to znači da je i Ulcinj bio hrvatski zato je vrlo jasno reč o romejskoj crkvi (da se čak samo na tome i zadržim)."
Nitko ovdje ne tvrdi da su Hrvati narod koji je isključivo koristio pleterne ukrase. Taj pleterni ukras je došao na ove prostore putem zapadnjačkih struja.
Jedno je činjenica - ranosrednjovjekovna Hrvatska je imala očitu vezu za zapadnjačkim područjem utjecaja, i otuda tolika gomila tih pletera. Srbija baš i nije.
Lako se primjeti - gdje je zapad utjecajan, tu će biti i pletera. Naveo si Ulcinj kao primjer, i čak iako je sami grad bio u sastavu Bizanta, njime su dominirali zapadnjački utjecaji. To važi za sve obalne gradove do Drača. Ta ne navodi se džabe Ulcinj u onom popisu Provinciale vetusa kao podložan Splitskoj nadbiskupiji, u sastavu metropolije Hrvatske i Dalmacije (nemoj ovo protumačiti kao da tvrdim da je Ulcinj bio u sastavu Hrvatske - nije) koja odgovara Rimu.

Da ti demonstriram ovo na banalan način - možeš li mi navesti ikakva nalazišta predromaničkih pleternih ukrasa u jezgri ranosrednjovjekovne Srbije, tj. Raškoj? U jezgri ranosrednjovjekovne Hrvatske ih imaš na pretek.
U oba slučaja, ima toliko pletera da ti ne mogu stati na prste - u smislu Hrvatske, ima ih gomila - a u smislu Srbije, nema ih uopće.

Ili je taj pleter morao doći na te prostore putem Hrvatske, ili su ga tu postavili vanzemaljci - nema druge, Srbiju smo već isključili. Mislim da će većina ovdje odabrati ono prvo, uz pretpostavku da vamo nema obožavatelja Jovanke Jolić.

"Vezano za ovo...donekle me podseća na ono što si napomenuo vezano za otkriće arheološkog nalaza franačkih ostataka. Čini mi se da pokušavaš da decidno odrediš političke granice na osnovu pojedinih arheoloških nalaza, a to je doslovno nemoguće, a što je najgore, i stručnjak na čiji rad si se pozvao (Ante Jurčević) te baš po tom pitanju izravno demantuje.
Niko ne spori vrlo krupan značaj arheologije za ovo razdoblje, ali voleo bih da mi temeljnije obrazložiš šta znači to da se otkriće franačkog nalaza nužno poklapa sa granicama hrvatske države.
Ovako izgleda samo kao nešto što bi npr. Đorđe Janković izneo sa svojim gromilama.
Postklinik ti dobro veli: "Stvar je ta da je riječ o vojnim ostatcima. Mogao bi se složiti da je za Kotor ili Ston taj nalaz produkt prevoza vojske, ali za Rogaticu nema razloga zašto bi se tamo pronašla franačka vojska ako nije tada Franačka (tj. Dalm. Hrv. pod Franačkom) držala taj prostor. Sama Rogatica je i danas slabo naseljena, a kamoli početkom 9. stoljeća. Što misliš da je Franačka vojska promatrala voljela promatrati šume u tuđim zemljama?"

I vidi, može se dati primjedba da je to npr. mač ili nekakav drugi ratni plijen od nekog vojnika koji je poginuo u pljačkaškom pohodu po zapadnim krajevima, ili nekog lokalca koji je to zbavio preko crnog tržišta - ali uračunavajući a) neistraženost tih područja & b) relativnu zabačenost i nevažnost tog područja u odnosu na područje žarišta franačke Dalmacije, moramo uzeti u obzir - koja je slučajnost da je taj mač potekao od nekog nepovezanog pojedinca? Vidi, ako su arheološka nalazišta oskudna i na onim prostorima za koje znamo da su bili u sklopu određene države, koja će biti učestalost nalaza na zabačenim i neistraženim područijima?

Bio ili ne bio taj nalaz u Rogatici dokaz političke vlasti, one crkve sigurno jesu. Poprilično sam siguran da nisu mogle dospjeti na područje Bosne putem pljačkaškog pohoda :rotf:

"Ponoviću ono što sam kazao kada sam ti replicirao po pitanju franačkog nalaza. Ovo je sa arheološkog stanovišta jako neozbiljno i vuče na neke stvari kao npr. kada je Đorđe Janković pokušavao da ugura RSK u prostor zapadne Srbije u ranon srednjovekovlju preko tu i tamo nekih ostataka. Ne predstavlja to nikakav „problem“ i ne može se koristiti sa ciljem koji si naveo."
A da, Đorđe Janković i njegovi Srbi krajišnici, 8. stoljeća prije Srba krajišnika. Ne vidim kako ovo što je Postklinik priložio vuče na Jankovićeve maštarije.

"Veći deo drže Srbi. Ne celu. Zašto? Zato što ostatak drži (Bornin nećak) knez Vladislav."
Po čemu si to zaključio? :rotf: Jesi li to neironično izjavio da je Borna jedino imao Liburniju pod svojom vlašću, ili me oči varaju?
PS magnam - VELIKI, ne veći. Velika razlika.

"Ili kao da uzmemo negde vizantijske nalaze i da na osnovu toga zaključimo da su tuda išle jasno granice Srbije."
Jedan problem: bizantska vlast se ne može samo pripisati Srbiji. Iako je Srbija bila bizantski klijent kroz rani srednji vijek, Bizant je isto vladao i nad Hrvatskom, primorskim sklavinijama, te šire.
Tu je onda očita razlika između bizantske i franačke vlasti - Bizant je u više navrata kontolirao prostor Bosne, dok su Franci to jedino mogli putem franačke Dalmacije i(li) Hrvatske. Franci nikada nisu držali Srbiju, a Bizant je u više navrata držao Hrvatsku.

"Mogao bi slobodno reći i da je Fruška gora bila u sastavu Kneževine Dalmacije."
Kako si to zaključio ja ne mogu dokučiti. Imamo franačku Donju Panoniju i franačku Dalmaciju (& Liburniju). Ako postoji franački nalaz kod fruške gore, onda bi ga valjda pripisali Panoniji.

"To je, ugrubo, ovo geografsko područje"
Otegao si je pravo. Bosna do Jajca :rotf: gdje onda pretpostavljaš da se prostirala županija Pliva, koja je imala sjedište u Šipovu? Bosna u to vrijeme bi trebala biti dosta istočnije, čak možda obuhvaćati onaj "krak" Srebrenice, osim ako je to bilo dio Soli.
Zapamtimo, to je teritorij koji se temelji oko Visokog i Vrhbosne. Odakle onda Lašva u njenim granicama?


FDDD
"Kominicirao sam Einhardta putem ouija table, kaže da je mislio na pravu Dalmaciju"
Veća je vjerovatnost da si zapravo komunicirao sa pokojnim Jovanom Deretićem.

"Logički i ako stoji veliki, to znači da neko drži manji"
Ako stoji veći, onda to znači da netko drži manji.
Ako stoji veliki, to može značiti bilo što - da sada npr. Mađarska zauzme Vojvodinu, reklo bi se da je zauzela "velik dio Srbije". To ne znači da je zauzela većinu, već značajan, primjetljiv dio.


Kole11
"Odakle ti informacija da su ova trojica knezova bili Hrvati?"
Nisu, bili su Šiptari koji su u svojoj mladosti radili u pekari, volili su praviti pletenice od tijesta. To im je onda ostala navika kako su odrastali, pa otuda oni silni pleterni ukrasi po čitavoj Hrvatskoj.

"E sad, metodolože, Trpimir je ili vršio vazdušni desant na Bugarsku preskačući susedne kraljevine ili nije bio kralj Hrvatske."
Nijedno. Trpimir je bio knez Hrvatske, i nije imao potrebu preskakati nikakve susjedne države. Nije mu dobro išla gimnastika.
 
Ima li sada smisla?

Каког би ту смисла требало бити када каже да је Борна из Сиска прешао код Срба? Дословно сви историчари су сложни да је Босна била под српском влашћу, што нам чак потврђује и Порфирогенит, стољеће касније.

А на карти коју си приказао тек од Сребренице почињу српске територије.
 
Каког би ту смисла требало бити када каже да је Борна из Сиска прешао код Срба? Дословно сви историчари су сложни да је Босна била под српском влашћу, што нам чак потврђује и Порфирогенит, стољеће касније.

А на карти коју си приказао тек од Сребренице почињу српске територије.
Kako bi ovaj kvazi povijesničar objasnio Jovana Kinama "Kad stiže blizu Save odatle zaokrenu prema drugoj reci po imenu Drina koja izvire negde odozgo i odvaja Bosnu od ostale Srbije. Bosna nije potčinjena arhižupanu Srba nego narod u njoj ima poseban način života i upravljanja ..."
Sasvim jasno da je Bosna bila deo Srbije ali se vremenom osamostalila
 
ne ukrase. Taj pleterni ukras je došao na ove prostore putem zapadnjačkih struja.
Jedno je činjenica - ranosrednjovjekovna Hrvatska je imala očitu vezu za zapadnjačkim područjem utjecaja, i otuda tolika gomila tih pletera. Srbija baš i nije.

Jok nije za dlaku postala katolicka zemlja, dobila krunu od pape, cela vojska je bila zapadnoevropski


Ili si neki Horbijev dovjnik o 100 % zapadnim Hrvatima i 100 % istocnim Srbima.
 
Ne znam ko tvrdi da je posao u Novi Pazar. Na toj mapi je prikazana Srbija Porfirogenita (Istocna Bosna+Raska).

Nema puno smisla, to je vođeno samo nekim kasnijim projekcijama na 822. godinu.

Ljudevit je ubio lokalnog velikaša, možda nekog župana. Za pretpostaviti je da se to dogodilo negde na periferiji srpske vlasti, dosta daleko od domašaja srpskog kneza.

Nema razloga da se to dovodi u vezu sa Sandžakom, sem u slučaju eksplicitne želje da se Ljudevitova avantura izmesti što istočnije je moguće. I Neven Budak kaže da je to bilo najverovatnije negde u Bosni.

A ono što je ucrtano na karti, zaista je smešno nazvati nekakvim velikim delom Dalmacije. :lol:
 
Nema puno smisla, to je vođeno samo nekim kasnijim projekcijama na 822. godinu.

Ljudevit je ubio lokalnog velikaša, možda nekog župana. Za pretpostaviti je da se to dogodilo negde na periferiji srpske vlasti, dosta daleko od domašaja srpskog kneza.

Nema razloga da se to dovodi u vezu sa Sandžakom, sem u slučaju eksplicitne želje da se Ljudevitova avantura izmesti što istočnije je moguće. I Neven Budak kaže da je to bilo najverovatnije negde u Bosni.

A ono što je ucrtano na karti, zaista je smešno nazvati nekakvim velikim delom Dalmacije. :lol:

Niko to ne osporava. Mislim da je legitimno koristiti Porfirogenita u smislu lociranja Srba u vrijeme Ljudevita 9. v. Bosna i Raska su tada jedna cjelina sto cine Srbiju.
 
Kako to misliš niko; pa jesi li pročitao objavu Postklinika?

Da, on nije osporavao da je Ljudevit mozda otisao u Bosnu kod Srba, njegova mapa pokazuje da Srbi drze dio Bosne.

Pitanje je samo sta znaci kada izvor kaze ,,Srbi drze veliki dio Dalmacije". Ako su Bosna/Raska dio tadasnje provincije Dalmacije (sto ako se ne varam po Porfirogenitu jesu) onda one ispunjavaju uslove za taj "veliki dio".
 
Da, on nije osporavao da je Ljudevit mozda otisao u Bosnu kod Srba, njegova mapa pokazuje da Srbi drze dio Bosne.

Pročitaj još jednom

Pitanje je samo sta znaci kada izvor kaze ,,Srbi drze veliki dio Dalmacije". Ako su Bosna/Raska dio tadasnje provincije Dalmacije (sto ako se ne varam po Porfirogenitu jesu) onda one ispunjavaju uslove za taj "veliki dio".

Istoričar na kojeg se pozvao kaže da se Dalmacija u Ajnhardovoj svesti prostirala do reke Drine i da nije zalazila u raške oblasti. Postavio sam kartu iz rasprave i po njemu na istoku sezala je samo do Drine.
 
Da, on nije osporavao da je Ljudevit mozda otisao u Bosnu kod Srba, njegova mapa pokazuje da Srbi drze dio Bosne.

Pitanje je samo sta znaci kada izvor kaze ,,Srbi drze veliki dio Dalmacije". Ako su Bosna/Raska dio tadasnje provincije Dalmacije (sto ako se ne varam po Porfirogenitu jesu) onda one ispunjavaju uslove za taj "veliki dio".
Aljbanac, uzalud se batrgaš, zapadna granica je Vrbas ili Sana
 
FDDD
"Biće da si ti komunicirao sa halucinogenim drogama."
Ne znam kako možeš komunicirati sa drogom, no dobro - na kraju dana opet ispada da i halucinogene droge daju točnije povijesne podatke nego tvoja ouija ploča.

"Još jedan ustaški povijesničar"
Ustaški povjesničar, i pri tome veliki mitoman, uskoro i kleptoman, te sve između. Ali barem moj izvor nije ouija ploča pokojnog Jovana Deretića.

"Kako bi ovaj kvazi povijesničar objasnio Jovana Kinama "Kad stiže blizu Save odatle zaokrenu prema drugoj reci po imenu Drina koja izvire negde odozgo i odvaja Bosnu od ostale Srbije. Bosna nije potčinjena arhižupanu Srba nego narod u njoj ima poseban način života i upravljanja ..."
Sasvim jasno da je Bosna bila deo Srbije ali se vremenom osamostalila"
Nikako sa tim izmrcvarenim prijevodom kojeg si ti priložio.
"Kad se približi Savi, pređe preko nje na drugu rijeku, koja se naziva Drina, i koja izvire sa nešto višeg mjesta i dijeli/razdvaja zemlju Bosnu od druge ("άλλης") zemlje Srbije. Sama Bosna nije podvrgnuta srpskom velikom županu, nego narod u njoj ima poseban naćin života i upravljanja."

Kinam tu opisuje ugarsko-bizantski rat iz 1149., kada je Raškom vladao župan Uroš II. Prvoslav. Njegova kći Jelena je bila udata za nasljednika ugarskog prijestolja Belu II. Slijepog, a mlađi brat Uroša - Beloš - bio hrvatski ban i ugarski palatin tj. dvorjanik. Uroš, koji je do tada priznavao vrhovnu vlast Bizanta, odlučio je stati uz Ugarsku, pod čijom vlašću je bila i banovina Bosna i njen upravitelj Borić.
Savez snaga u ovom ratu je bio:
~Ugarski kralj, maloljetni Gejza I., pod vodstvom svoga strica, hrvatskog bana i ugarskog dvorjanika Beloša
~Upravitelj Bosne, ban Borić
~Ugarski saveznik, veliki župan Raške Uroš II.


protiv

~Bizantskog cara Emanuela I. Komnena.

Tok događaja je ovako išao:
Emanuel razara prijestolnicu Ras -> ide duž Ibara, razara okolna utvrđenja -> opsjeda Galič 3 dana -> povlači se u Niš i prikuplja vojsku -> saznaje da Mađari šalju pomoć Srbima duž Morave -> car šalje dio vojske istim putem da presretne Mađare -> bizantinci ne uspijevaju stići Mađare, izbijaju kod Save -> idu istočno i prelaze preko Drine, rijeke koja »...odvaja zemlju Bosnu od druge zemlje Srbije, i nije podvrgnuta srpskom velikom županu, nego narod u njoj ima zaseban način života i upravljanja...«

To je ujedno i prvi spomen Bosne u dijelu, pa otuda i potreba da Kinam napomene i razjasni kako Bosna nije dio Srbije, niti je potčinjena velikom županu, iako, nalik Srbiji, sudjeluje u ratu na ugarskoj strani - da spriječi zabunu i ustanovi odakle to počinje Srbija, a odakle Bosna. Spominje je usputno u poglavlju koje se odnosi na rat sa Srbima, samo zato jer je bizantska vojska tuda prošla. Ne zato jer je Bosna (prethodno bila) u sklopu Srbije, već upravo suprotno, da naznači kako su to dvije različite zemlje.

"Aljbanac, uzalud se batrgaš, zapadna granica je Vrbas ili Sana"
Sana :rotf: dok je ranosrednjovjekovna Bosna bila teritorij koji je doslovno bio okolica Sarajeva i Visokog + kusur, ovaj bi ju vukao na Sanu :cepanje:Dobro ajde, barem si se suzdržao da ne navedeš Unu. Onda bi zasigurno potvrdio da je Jovan Deretić ipak bio onaj duh sa kojim si komunicirao.
Za Vrbas, jedino možda južni dio. Županija Pliva je imala sjedište u Šipovu, pa je zasigurno išla preko Vrbasa, obuhvaćajući prostore kao što su Lašva, Glaž, itd.

Kole11
"Kakog bi tu smisla trebalo biti kada kaže da je Borna iz Siska prešao kod Srba? Doslovno svi istoričari su složni da je Bosna bila pod srpskom vlašću, što nam čak potvrđuje i Porfirogenit, stoljeće kasnije.
A na karti koju si prikazao tek od Srebrenice počinju srpske teritorije."
Kako si ti uopće došao do zaključka da činjenica kako je pobjegao iz Siska ukazuje na to da je Srbija držala Bosnu?
Pa odakle će drugo pobjeći nego iz Siska? Možda bi trebao pobjeći iz Hirošime? Tokija?

bijeg iz Siska u Srbiju ≠ granica Srbije je kod Siska

Što misliš da je Ljudevitov bijeg bio? Kratki izlet preko Save? Kao da je se franačka vojska sastojala od invalida u kolicima, pa nije moga olako pregaziti Savu i pomrsiti račune Ljudevitu koji je bio 20km od prethodno spomenute rijeke, po tvojim dragim "istoričarima". Srbi su po Einhardu jedan udaljen i nepoznat narod - "kaže se da drže velik dio Dalmacije" - navodi glasinu. Daleko su Srbi bili od franačkog utjecaja - i upravo to je razlog zašto Ljudevit bježi kod njih. Nakon toga čujemo kako se Ljudevit sklanja kod Ljudemisla u "Dalmaciju", a kako se ne navodi da je Ljudemisl knez Dalmacije (i Liburnije) vjerovatnije je da je on bio nekakav dužnosnik koji je odgovarao knezu, te je držao prostore dublje u zaleđu, dalje od franačkih središta, čim je Ljudevit odlučio prebjeći njemu kada je naumio da se ponovno preda caru, vjerovatno jer je slutio da će ga Franci odmah usmrtiti čim se pojavi. Još se napominje kako ga je ubio prijevarom - znači Ljudevit se pouzdao u Ljudemisla da ga neće izdati i predati Francima, time i potreba za prijevaru.

Za Bosnu, nije baš da kažem kako je Srbija nije držala u to vrijeme. Zasigurno se ne zna.
Prvo - kada se osvrnemo na područje Bosne, doslovno je to najjistočnije pogranično područje zapadne rimske Dalmacije, ujedno najzabačenije i najmanje važno, zajedno sa prostorom oko grada Soli. Pogledaš na unutrašnjost HR, ima smisla zašto bi tu bilo puno nalaza. Ipak je tu bilo žarište franačke Dalmacije tj. kasnije Hrvatske i tu su bila sjedišta. Što više idemo na istok, to nalazišta postaju rijeđa.
Drugo - imamo ukupno oko 46 nalazišta. Koliko njih se nalazi u fBiH? 12. Koliko ih se nalazi u RS? 2.
10 nalazišta u većinski hrvatskom dijelu BiH, 31 u RH.
4 u ostatku BiH i 1 u CG.
Znači Hrvati najviše istražuju i imaju najveći incentiv za istraživanje kada dođe do karolinga. I nije sada da su nalazišta oskudna samo u spornim područjima, nego u onim koja su zasigurno bila u sastavu franačke Dalmacije.
Može se pretpostaviti da je nedovoljan stupanj istraženosti razlog oskudice tih nalazišta u istočnoj Bosni, i npr. u Lici i Kvarneru (gdje su nalazišta isto relativno oskudna), time se može zaključiti da bi podrobnija istraživanja tih prostora mogla pružiti značajne rezultate. Bosna nije morala biti dio f. Dalmacije, itekako postoji mogućnost da je bila dio Srbije.
Znači dva razloga su razlog oskudice franačkih nalazišta tu:
a) neistraženost tih područja
b) relativna zabačenost i nevažnost u odnosu na područje žarišta franačke Dalmacije

Ja osobno ne bi rekao da je Bosna bila izvan f. Dalmacije jer imamo 3 predromaničke crkve u jezgri Bosne koje ugrubo odgovaraju tom vremenskom razdoblju 9. - 12. stoljeća (crkva u Vrutcima se datira od druge polovine 9. do prve polovine 10.). Čak iako su vjerovatno napravljene poslje, ne vidim razlog zašto bi se Hrvatska proširila tek nakon franačke vlasti na područje Bosne. Vjerovatno je zadržala iste granice minus humsko kneštvo.

One crkve se datiraju u razdoblje od 9. do 12. stoljeća, znači eto u kojem je vremenskom rasponu hrvatska mogla kontrolirati Bosnu. Možeš vjerovati da je Bosna prvotno bila u sastavu Srbije, pa kada je Časlav poginuo, Srbija je pretrpila raspad vlasti i tako je se Hrvatska domogla Bosne. Na kraju dana, tu je morala postojati hrvatska vlast, i to dugotrajna.

Moje uvjerenje je ovo - Hrvatska je prvotno držala Bosnu. Sami Porfirogenet ti kaže kako su Hrvati zaposjeli Panoniju, Dalmaciju i Ilirik (drački temat)! Znači po Porfirogenetu, Hrvati nisu bili nikakva šala. Nadalje kako čitamo poglavlje, nalazimo Hrvatsku u mnogo manjim okvirima. Srpsku vlast u Bosni tumačim kao rezultat rata između arhonta Miroslava i bana Pribine, koji se vjerovatno odvio sredinom/u kasnom 9. stoljeću (općeprihvaćena genealogija hrvatskih vladara ga stavlja u 10. stoljeće, no ja taj stav ne podržavam). Kako je Hrvatska oslabila, Srbija je dobila priliku zauzeti područje Bosne i Soli. Onda, Hrvatska vraća to područije kada Srbija pada pod Bugare 924., ili kada Srbija doživljava raspad vlasti smrću Časlava, te Hrvatska usputno zauzima to područje.

Konstantin Veliki
"Jok nije za dlaku postala katolicka zemlja, dobila krunu od pape, cela vojska je bila zapadnoevropski"
Sve ti stoji, samo što su se svi navedeni događaji odvili stoljećima nakon Vlastimirovića. Katoličanstvo u Srbiji se može gotovo pa isključivo pripisati dukljanskoj vlasti. Duklja je velikim dijelom bila katolička zemlja. No, to nema nikakve veze sa Vlastimirovićima, koji su bili u sastavu crkvene organizacije koja je odgovarala Carigradu, te su bili politički klijenti Carigrada.
Veze sa Rimom su bile minimalne.

"Ili si neki Horbijev dovjnik o 100 % zapadnim Hrvatima i 100 % istocnim Srbima."
Na tvoju sreću nisam. Ima i bizantske arhitekture po Hrvatskoj, ali pogodi gdje? Na područijma gdje je se prostirala bizantska Dalmacija. Sve je s razlogom.
Nemamo nikakvih razloga da vjerujemo kako su zapadnjačke struje doprijele do Srbije. No, manje priče, ovako se samo vrtimo ukrug.
Slobodno navedi nalazišta predromaničkih pletera u Raškoj. Strpljivo te iščekivam.

Q. in perpetuum hibernum
PIKAMER: "Po čemu si to zaključio? Jesi li to neironično izjavio da je Borna jedino imao Liburniju pod svojom vlašću, ili me oči varaju?"
Zanemari, krivo sam shvatio što si rekao. Moje isprike.

"Kako ima smisla, ako se Ljudevit sklanja iz Siska kod Srba, pa onda nakon što napušta Srbe ide u ninski kraj, u Borninu kneževinu?"
Odakle ti znaš da je došao u ninski kraj? Da nije i tvoj izvor ona ouija ploča?

"Ovo insistiranje na tome da je otišao u Novi Pazar je u ravni toga da se sklonio na Krimskio poluostrvo."
Nije morao otići toliko duboko u Srbiju. Mogao se npr. skloniti u ovaj dio koji zauzima Mačvu. Dapače, isto je moguće da je prebjegao u Travuniju (Porfirogenet nam donosi informaciju da je Travunija bila srpska župa prije nego što je se osamostalila). Jedino možemo nagađati.

guslar1389
"Na toj mapi je prikazana Srbija Porfirogenita (Istocna Bosna+Raska)."
Na karti je prikazana samo Raška, nije Bosna. Raška je držala gornje Podrinje, tj. one dijelove današnje Bosne kao što su Foča, Goražde, Višegrad itd.

"Ne znam ko tvrdi da je posao u Novi Pazar."
Nitko ne tvrdi, hiperbola je. Novi Pazar (tj. utvrda stari Ras) uopće nije ni bio u sastavu ranosrednjovjekovne Srbije. Porfirogenet kaže da je Ras bio granica Srbije i Bugarske, a Ras se ne spominje na popisu gradova u Srbiji.

"Mislim da je legitimno koristiti Porfirogenita u smislu lociranja Srba u vrijeme Ljudevita 9. v. Bosna i Raska su tada jedna cjelina sto cine Srbiju."
Porfirogenet kaže da u Bosni imaju dva grada - Katera i Desnik. Katera je identificiran kao Kotorac kod Sarajeva, a u kasnijim razdobljima znamo da su Vrhbosna i Visoko bili sjedišta Bosne. Kotorac je vjerovatno preteča Vrhbosne, dok je Desnik vjerovatno preteča Visokog. U oba slučaja, oni nisu prikazani kao u sklopu Srbije na ovoj karti. Plus, Porfirogenet isto kaže da Srbija drži grad Salines, znači područje Soli. To onda znači da je u vrijeme opisivanja graničila na Savi, ili kod okolnog gorja.

Kartu sam napravio da pokažem kako se Srbija može smatrati "velikim dijelom Dalmacije" iako ne drži Bosnu i Soli. Komad zemlje od Ibara do gornjeg Podrinja i Mačve itekako nije malen. Isto je moguće da je držala Travuniju.
 
FDDD

Ne znam kako možeš komunicirati sa drogom, no dobro - na kraju dana opet ispada da i halucinogene droge daju točnije povijesne podatke nego tvoja ouija ploča.
Prizivanje duhova je bila moja sprdnja a ti si stvarno na nekim drogama
Ustaški povjesničar, i pri tome veliki mitoman, uskoro i kleptoman, te sve između. Ali barem moj izvor nije ouija ploča pokojnog Jovana Deretića.
Tvoj izvor su gljive ludare i ustaški mitomani po internetu
Nikako sa tim izmrcvarenim prijevodom kojeg si ti priložio.
"Kad se približi Savi, pređe preko nje na drugu rijeku, koja se naziva Drina, i koja izvire sa nešto višeg mjesta i dijeli/razdvaja zemlju Bosnu od druge ("άλλης") zemlje Srbije. Sama Bosna nije podvrgnuta srpskom velikom županu, nego narod u njoj ima poseban naćin života i upravljanja."

Kinam tu opisuje ugarsko-bizantski rat iz 1149., kada je Raškom vladao župan Uroš II. Prvoslav. Njegova kći Jelena je bila udata za nasljednika ugarskog prijestolja Belu II. Slijepog, a mlađi brat Uroša - Beloš - bio hrvatski ban i ugarski palatin tj. dvorjanik. Uroš, koji je do tada priznavao vrhovnu vlast Bizanta, odlučio je stati uz Ugarsku, pod čijom vlašću je bila i banovina Bosna i njen upravitelj Borić.
Savez snaga u ovom ratu je bio:
~Ugarski kralj, maloljetni Gejza I., pod vodstvom svoga strica, hrvatskog bana i ugarskog dvorjanika Beloša
~Upravitelj Bosne, ban Borić
~Ugarski saveznik, veliki župan Raške Uroš II.


protiv

~Bizantskog cara Emanuela I. Komnena.

Tok događaja je ovako išao:
Emanuel razara prijestolnicu Ras -> ide duž Ibara, razara okolna utvrđenja -> opsjeda Galič 3 dana -> povlači se u Niš i prikuplja vojsku -> saznaje da Mađari šalju pomoć Srbima duž Morave -> car šalje dio vojske istim putem da presretne Mađare -> bizantinci ne uspijevaju stići Mađare, izbijaju kod Save -> idu istočno i prelaze preko Drine, rijeke koja »...odvaja zemlju Bosnu od druge zemlje Srbije, i nije podvrgnuta srpskom velikom županu, nego narod u njoj ima zaseban način života i upravljanja...«

To je ujedno i prvi spomen Bosne u dijelu, pa otuda i potreba da Kinam napomene i razjasni kako Bosna nije dio Srbije, niti je potčinjena velikom županu, iako, nalik Srbiji, sudjeluje u ratu na ugarskoj strani - da spriječi zabunu i ustanovi odakle to počinje Srbija, a odakle Bosna. Spominje je usputno u poglavlju koje se odnosi na rat sa Srbima, samo zato jer je bizantska vojska tuda prošla. Ne zato jer je Bosna (prethodno bila) u sklopu Srbije, već upravo suprotno, da naznači kako su to dvije različite zemlje.
Tvoje tumačenje Kijama netačno i nelogično, smišljeno da obesmisli istinu.
Tako tumačiš Einhardta kako se svidja tvom bolesnom mozgu
Sana :rotf: dok je ranosrednjovjekovna Bosna bila teritorij koji je doslovno bio okolica Sarajeva i Visokog + kusur, ovaj bi ju vukao na Sanu :cepanje:Dobro ajde, barem si se suzdržao da ne navedeš Unu. Onda bi zasigurno potvrdio da je Jovan Deretić ipak bio onaj duh sa kojim si komunicirao.
Za Vrbas, jedino možda južni dio. Županija Pliva je imala sjedište u Šipovu, pa je zasigurno išla preko Vrbasa, obuhvaćajući prostore kao što su Lašva, Glaž, itd.
:hahaha: Genije
 

Back
Top