Повеље босанских владара и српско име у Босни

Koliko znam Srpski vladari ne nazivaju Bosnu Srpskom zemljom. Dušan i traži od Bosne da mu se vrati Srpska zemlja i da nemaju pravo na nju (radi se o Humu) ali ne spominje Bosnu kao Srpsku zemlju.
Измиљшаш и покушаваш да представиш нешто што би ти мислио да треба да је нека особа рекла као аргумент.
 
Od nekog srpstva (a i hrvatstva) stare Bosne, do oko 1500- nema skoro ništa.

Noel Malcolm je u pravu napisao da su stari Bosanci bili bliži Hrvatima, no da je to arhaika.

Od navodnih vrela (Franački anali, Porfirogenet,..) to je sve bezvrijedno. Ono što se može zasigurno reći:

* to je bila zemlja između Hrvata i Srba
* imao je taj narod neki 3. identitet, a kulturu ovako-onako; starinci, do oko 1500., bili su bliži Hrvatima, što se vidi iz dijalektologije i genetike
* vojno, češće su neki Hrvati vladali nad većim dijelom sadašnje BH (Krešimir, Šubić,..), nego Srbi
* stari Bosanci su vladali i dijelovima Hrvatske i Srbije
* u razna vremena bili su razni utjecaji
* bosanska kulturna baština je dijelom samo bosanska, a dijelom zajednička s hrvatskom i srpskom
* sve je to nestalo s 15. st., a u 16. ozbiljnije počinje narodna diferencijacija koja je i danas
 
Od nekog srpstva (a i hrvatstva) stare Bosne, do oko 1500- nema skoro ništa.

Noel Malcolm je u pravu napisao da su stari Bosanci bili bliži Hrvatima, no da je to arhaika.

Od navodnih vrela (Franački anali, Porfirogenet,..) to je sve bezvrijedno. Ono što se može zasigurno reći:

* to je bila zemlja između Hrvata i Srba
* imao je taj narod neki 3. identitet, a kulturu ovako-onako; starinci, do oko 1500., bili su bliži Hrvatima, što se vidi iz dijalektologije i genetike
* vojno, češće su neki Hrvati vladali nad većim dijelom sadašnje BH (Krešimir, Šubić,..), nego Srbi
* stari Bosanci su vladali i dijelovima Hrvatske i Srbije
* u razna vremena bili su razni utjecaji
* bosanska kulturna baština je dijelom samo bosanska, a dijelom zajednička s hrvatskom i srpskom
* sve je to nestalo s 15. st., a u 16. ozbiljnije počinje narodna diferencijacija koja je i danas

To samo ako uzmeš digitron i protegneš tako da ispadne tako. :lol: U istorijskoj stvrnosti inače bukvalno je apsurdno, inače.
 
Od onog što je srpsko, a na teritoriju je oog što je danas BH, od kad nešto postoji, a to je odprilike od 900. do 1500., srpskog ima oko možda 10%, hrvatskoga 40%, a bosanskoga bez hrvatskoga 50%. I to su realije.

Na stranu "patareni", Draganović je to točno, uz manje promašaje, prikazao:
https://www.academia.edu/28688943/Herceg_Bosna_i_Hrvatska._Herzeg-Bosnia_and_Croatia_

No, sve to nije ništa spram onog što je napravljeno od 1500. do 1800., a tu se još bolje vidi tko je tko i gdje i koliko.
 
Od onog što je srpsko, a na teritoriju je oog što je danas BH, od kad nešto postoji, a to je odprilike od 900. do 1500., srpskog ima oko možda 10%, hrvatskoga 40%, a bosanskoga bez hrvatskoga 50%. I to su realije.

Na stranu "patareni", Draganović je to točno, uz manje promašaje, prikazao:
https://www.academia.edu/28688943/Herceg_Bosna_i_Hrvatska._Herzeg-Bosnia_and_Croatia_

No, sve to nije ništa spram onog što je napravljeno od 1500. do 1800., a tu se još bolje vidi tko je tko i gdje i koliko.
По повељама босанских владара Хрвата нема у Босни а нема их ни у Дубровнику!
 

Krunoslav  Draganović

  • Krunoslav Draganović


University of Zagreb, Catholic Faculty of Theology, Faculty Member 1940-1943
+1
|

History of the Catholic Church amongst Croatians
+4
Krunoslav Draganović rođen je u Brčkom 30. listopada 1903. godine. Osnovnu i srednju školu, realnu gimnaziju, završio je u Travniku i Sarajevu, u kojem je maturirao 1922. godine. U Beču je studirao elektrotehniku i strojogradnju, a potom je u Sarajevu godine 1925. započeo teološki studij koji je ondje i dovršio. Za svećenika Sarajevske nadbiskupije zaređen je 1. srpnja 1928. godine. Nakon ređenja djelovao je u Sarajevu do 1932. (Napredak, Katoličko nakladno poduzeće Accademia Regina apostolorum, vjeroučitelj, duhovnik), kada je nastavio studij u Rimu, gdje je 1935. postigao doktorat na Papinskom orijentalnom institutu. Po povratku u Sarajevsku nadbiskupiju vršio je različite službe od jeseni 1935. do prosinca 1940. (vjeroučitelj, 1935./1936., tajnik nadbiskupa, 1936.-1939., ravnatelj Nadbiskupske kancelarije, 1939.-1940.). U prosincu 1940. preselio se u Zagreb, gdje je na Katoličkome bogoslovnom fakultetu predavao crkvenu povijest do proljeća 1943. godine.
Od kraja kolovoza 1943. do 1964. boravio je u Rimu na nekoliko mjesta. Od siječnja 1953. do 31. kolovoza 1958. djelovao je u Zavodu sv. Jeronima. Zavod je napustio pod pritiskom jugoslavenskih vlasti, koje su odlazak svećenika iz Hrvatske na studij u Rim uvjetovale Draganovićevim odlaskom iz Zavoda. Draganović je nezadovoljan napustio Zavod, a 1964. i Rim, te se preselio u Austriju, gdje je u Pressbaumu nedaleko od Beča živio do jeseni 1967. godine. Pod tajnovitim okolnostima nestao je u blizini Trsta 10. rujna 1967. godine. Dva mjeseca kasnije, u petak 10. studenog 1967., u Beogradu je objavljeno da se dragovoljno vratio u Jugoslaviju. Komunistička je vlast insceniranom farsom “pokajanju državnog neprijatelja” djelomično postigla svoj plan razbijanja emigracije, svojega zakletog neprijatelja. Potom je Draganović uz budnu pratnju agenata Udbe nastavio raditi na sarajevskoj Visokoj bogoslovnoj školi sve do svoje smrti 5. srpnja 1983. godine.
Dr. sc. Josip Dukić

 
Od nekog srpstva (a i hrvatstva) stare Bosne, do oko 1500- nema skoro ništa.

Noel Malcolm je u pravu napisao da su stari Bosanci bili bliži Hrvatima, no da je to arhaika.

Od navodnih vrela (Franački anali, Porfirogenet,..) to je sve bezvrijedno. Ono što se može zasigurno reći:

* to je bila zemlja između Hrvata i Srba
* imao je taj narod neki 3. identitet, a kulturu ovako-onako; starinci, do oko 1500., bili su bliži Hrvatima, što se vidi iz dijalektologije i genetike
* vojno, češće su neki Hrvati vladali nad većim dijelom sadašnje BH (Krešimir, Šubić,..), nego Srbi
* stari Bosanci su vladali i dijelovima Hrvatske i Srbije
* u razna vremena bili su razni utjecaji
* bosanska kulturna baština je dijelom samo bosanska, a dijelom zajednička s hrvatskom i srpskom
* sve je to nestalo s 15. st., a u 16. ozbiljnije počinje narodna diferencijacija koja je i danas
Kako su genetski bliži Hrvatima svega ti?
 
Измиљшаш и покушаваш да представиш нешто што би ти мислио да треба да је нека особа рекла као аргумент.
Да, то је то. Имамо на овим темама те падобранце из комшилука, тренутно су двојица активна, који врте своју причу, "тумаче" на свој начин догађаје, повеље, списе, по потреби понешто домисле или измисле, џаба ту и аргументи, и ако је сва јасно написано, они то "тумаче" по своме колико год будаласто било.
Генерално, са таквима водити расправу је залудан посао, само ће се "затрпавати" тема постовима који увијек иду ван теме (видимо и ова двојица падобранаца како свако мало "скачу" на XIX вијек, само нек се разводњава тема) и умјесто бољег агледавања теме што би нормалним форумашима морала бити водиља, таквим приступом само ће се обесмислити.
 
Krunoslav  Draganović

  • Krunoslav Draganović


University of Zagreb, Catholic Faculty of Theology, Faculty Member 1940-1943
+1
|

History of the Catholic Church amongst Croatians
+4
Krunoslav Draganović rođen je u Brčkom 30. listopada 1903. godine. Osnovnu i srednju školu, realnu gimnaziju, završio je u Travniku i Sarajevu, u kojem je maturirao 1922. godine. U Beču je studirao elektrotehniku i strojogradnju, a potom je u Sarajevu godine 1925. započeo teološki studij koji je ondje i dovršio. Za svećenika Sarajevske nadbiskupije zaređen je 1. srpnja 1928. godine. Nakon ređenja djelovao je u Sarajevu do 1932. (Napredak, Katoličko nakladno poduzeće Accademia Regina apostolorum, vjeroučitelj, duhovnik), kada je nastavio studij u Rimu, gdje je 1935. postigao doktorat na Papinskom orijentalnom institutu. Po povratku u Sarajevsku nadbiskupiju vršio je različite službe od jeseni 1935. do prosinca 1940. (vjeroučitelj, 1935./1936., tajnik nadbiskupa, 1936.-1939., ravnatelj Nadbiskupske kancelarije, 1939.-1940.). U prosincu 1940. preselio se u Zagreb, gdje je na Katoličkome bogoslovnom fakultetu predavao crkvenu povijest do proljeća 1943. godine.
Od kraja kolovoza 1943. do 1964. boravio je u Rimu na nekoliko mjesta. Od siječnja 1953. do 31. kolovoza 1958. djelovao je u Zavodu sv. Jeronima. Zavod je napustio pod pritiskom jugoslavenskih vlasti, koje su odlazak svećenika iz Hrvatske na studij u Rim uvjetovale Draganovićevim odlaskom iz Zavoda. Draganović je nezadovoljan napustio Zavod, a 1964. i Rim, te se preselio u Austriju, gdje je u Pressbaumu nedaleko od Beča živio do jeseni 1967. godine. Pod tajnovitim okolnostima nestao je u blizini Trsta 10. rujna 1967. godine. Dva mjeseca kasnije, u petak 10. studenog 1967., u Beogradu je objavljeno da se dragovoljno vratio u Jugoslaviju. Komunistička je vlast insceniranom farsom “pokajanju državnog neprijatelja” djelomično postigla svoj plan razbijanja emigracije, svojega zakletog neprijatelja. Potom je Draganović uz budnu pratnju agenata Udbe nastavio raditi na sarajevskoj Visokoj bogoslovnoj školi sve do svoje smrti 5. srpnja 1983. godine.
Dr. sc. Josip Dukić

Dokazano je u više navrata da je ikavski samo hrvatski (ili zapadnoštokavski), a da je lingvonim "srpski" kognitivna slika koja uključuje uvijek samo ćirilično pismo, a nikad tekst na glagoljici ili latinici. "srpski" je tako oznaka za ćirilicu, a čim se pojavljuje latinica ili glagoljica- tu srpskog nema.
Sve ikavske povelje iz staer Bosne su hrvatske, ili i bošnjačke ako se vežu na njih, kao i mramorovi.

To naravno, ne znači da nekad i pisani dokument koji rabi lingvonim srpski ne znači uistinu i srpski jezik, u modernom značenju.
 
Dokazano je u više navrata da je ikavski samo hrvatski (ili zapadnoštokavski), a da je lingvonim "srpski" kognitivna slika koja uključuje uvijek samo ćirilično pismo, a nikad tekst na glagoljici ili latinici. "srpski" je tako oznaka za ćirilicu, a čim se pojavljuje latinica ili glagoljica- tu srpskog nema.
Sve ikavske povelje iz staer Bosne su hrvatske, ili i bošnjačke ako se vežu na njih, kao i mramorovi.

To naravno, ne znači da nekad i pisani dokument koji rabi lingvonim srpski ne znači uistinu i srpski jezik, u modernom značenju.
Јесте и то чакавска икавица, штокавска је српска, сматрати један изговор за српски, екавски, а истала два да нису је ван памети.
 
Твртко I Котроманић се 1377.године крунисао за краља "Срблнємь и Боснě и Поморих и Западнимь Странамь" (краљ Србима, Босне, Поморја и Западних Страна) и ту је код титулисања очигледно да се Срљем (Србима) односи на поданике којима влада, односно Србљем је народносна одредница а у наставку области којима влада.

Већ сам на теми поменуо повељу (овдје) краља Твртка Дубровчанима из 1378.године
Tvrtko povelja 1378.jpg

Добар осврт на повељу имамо овдје, на стр.232 имамо преведен на савремени језик текст повеље и слиједећи цитат;
Ja, pak, vidjevši zemlju svojih predaka ostavljenu nakon njih i da nema svojeg pastira, idoh u srpsku zemlju, želeći i htijući osnažiti prijestol roditelja mojih. I tamo išavši okrunjen bjeh od Boga darovanom mi krunom na kraljevstvo praroditelja mojih, [6] da budem u Hristu Isusu pobožan i od Boga postavljeni Stefan, kralj Srbima i Bosni i Pomorju i Zapadnim stranama. I potom počeh s Bogom kraljevati i praviti [7] prijestol srpske zemlje, želeći što je palo uzdignuti i što se razorilo osnažiti....
У потпису Твртко поновно наглашава титулу
Stefan Tvrtko u Hrista Boga kralj Srbima i Bosni i Primorju.
У повељи пише за Твртка; од Бога постављени Стефан, краљ Србима и да је почео краљевати и правити пријестол српске земље.

Да се под појмом српска земља мислило на нешто друго мимо Босне и Поморја, како неки то тумаче претензијом на друге области, онда би то свакако навео у повељи (рецимо "почех краљевати и правити пријестол српске земље и Босне и Поморја"), међутим у повељи пише баш да је почео краљевати и правити пријестол српске земље, и ту је по мени логичан закључак да је краљевство (побројане области) којим Твртко влада српска земља (или једна од српских земаља, јер их тада 1377-78 имамо још са мањом или већом аутономијом), тако је сам Твртко, који је узгред узео и титуларно владарско име Стефан, доживљава.
 
Да, то је то. Имамо на овим темама те падобранце из комшилука, тренутно су двојица активна, који врте своју причу, "тумаче" на свој начин догађаје, повеље, списе, по потреби понешто домисле или измисле, џаба ту и аргументи, и ако је сва јасно написано, они то "тумаче" по своме колико год будаласто било.
Генерално, са таквима водити расправу је залудан посао, само ће се "затрпавати" тема постовима који увијек иду ван теме (видимо и ова двојица падобранаца како свако мало "скачу" на XIX вијек, само нек се разводњава тема) и умјесто бољег агледавања теме што би нормалним форумашима морала бити водиља, таквим приступом само ће се обесмислити.
Ja ništa ne vrtim samo sam zainteresovan za istoriju. Da li stvarno misliš da zemlja koja ima svoje Banove, Kraljeve od 12 vijeka.iako su Banovi nekad bili podređeni Ugarskoj imali su određenu svoju samoupravu,Svoju specifičnu Crkvu Bosansku(Crkva Bosanska je sama po sebi najveći dokaz da je Bosna nema veze ni sa Srbijom a ni Hrvatskom) i navodi se 400 puta u istorijskim papira i gdje se 5 puta sugerise da je Srpska.(Nikakvi Srpski Vladari koji Bosnu Srpskom zemljom nazivaju osim Huma) I ti se na osnovu toga hvataš da je to Srpska zemlja a zaboravljaš sve ostalo što sam naveo, tanko je to skroz mada nije nemoguće. I ako je tako mora biti neka veza prije Bana Borica zbog koje naziv Srpski ne smeta Bosanskim vladarima.
 
Ja ništa ne vrtim samo sam zainteresovan za istoriju. Da li stvarno misliš da zemlja koja ima svoje Banove, Kraljeve od 12 vijeka.iako su Banovi nekad bili podređeni Ugarskoj imali su određenu svoju samoupravu,Svoju specifičnu Crkvu Bosansku(Crkva Bosanska je sama po sebi najveći dokaz da je Bosna nema veze ni sa Srbijom a ni Hrvatskom) i navodi se 400 puta u istorijskim papira i gdje se 5 puta sugerise da je Srpska.(Nikakvi Srpski Vladari koji Bosnu Srpskom zemljom nazivaju osim Huma) I ti se na osnovu toga hvataš da je to Srpska zemlja a zaboravljaš sve ostalo što sam naveo, tanko je to skroz mada nije nemoguće. I ako je tako mora biti neka veza prije Bana Borica zbog koje naziv Srpski ne smeta Bosanskim vladarima.
Stećke, tzv. Bosančicu i Crkvu Bosansku uveliko zloupotrebljavate. Oni nisu nikakav dokaz vaše posebnosti, poslao sam bio novo predavanje o Crkvi bosanskoj na istoimenoj temi na forumu. Evo malo i o Bosančici (koja je devetnaestovijekovni konstrukt), a što se stećaka tiče oni su rasprostranjeni zaista maltene posvuda, ima ih čak i u blizini srpsko-bugarske granice, no evo jedan primjer koji mi je pri ruci. Ima ih zaista na mnogo lokaliteta po Zapadnom Balkanu, na područjima koji veze nemaju sa Bosnom (bilo ranom, kraljevstvom, osmanskom adm. jedinicom, nebitno).
 
Stećke, tzv. Bosančicu i Crkvu Bosansku uveliko zloupotrebljavate. Oni nisu nikakav dokaz vaše posebnosti, poslao sam bio novo predavanje o Crkvi bosanskoj na istoimenoj temi na forumu. Evo malo i o Bosančici (koja je devetnaestovijekovni konstrukt), a što se stećaka tiče oni su rasprostranjeni zaista maltene posvuda, ima ih čak i u blizini srpsko-bugarske granice, no evo jedan primjer koji mi je pri ruci. Ima ih zaista na mnogo lokaliteta po Zapadnom Balkanu, na područjima koji veze nemaju sa Bosnom (bilo ranom, kraljevstvom, osmanskom adm. jedinicom, nebitno).
Zašto je zloupotrebljavam i u koje svrhe? To sam i zaboravio Bosančica je isto dokaz
 

Back
Top