Па добро југоисточно је негде сад зависи како се гледа.

Река је увек била најбоља граница зато што је природна и лако се брани.
To što si rekao je tačno, ali ne dotiče se baš suštine teme o kojoj pričasmo - gdje je bila zapadna granica srpska u Posavini (i kada je tu bila).
Kao što sam ti već naglasio, porazmisli o tome što se u geografskom opisu nigdje ne navodi Ugarska kao srpski susjed...
Добро, али ми је чудно да тако деле територије али ајде.
Pa o čemu se pregovara u vrijeme sklapanja mirovnih sporazuma nego o podjelama teritorija?
По чему ли су Франци разликовали Србе од Хрвата тада?
..po tome što su Hrvati u Hrvatskoj, koja je zapadno od Srbije, a Srpska istočno od ove druge?
Зар се Франци и Византија не сударају негде у западној Босни и Далмацији, па су Хрвати са једне а Срби са друге стране границе, ако може тако да се каже, како онда Франци не познају Србе и нису им битни када су им у суседству и то још подложни заклетом непријатељу.Имали су Франци аспирације и на Србе вероватно поготово што је Византија тада у хаосу.
Ne, i upravo je u tome poenta, i razlog
više da Srbe kojima je pobjegao Ljudevit tražiš
istočnije nego što si to do sada činio.
Ti polaziš od
pretpostavke (ne baš na mnogo čemu zasnovane) da je pretpostavljam po tvom viđenju da je postojao srpski
klin između Slavonije i Hrvatske i onda na tome gradiš ostatak, ali to ne treba da ti bude temeljna postavka, već cilj do kojega treba da dođeš.
No, poenta je jasna; ono što sam htio reći je jasno, a to je i Živkovićeva izuzetno dobra opaska; Srbi kojima Ljudevit bježi su očito neki strani ljudi, izvan franačke zone interesa. Je li tada car Ludvig
Pobožni imao nekakve aspiracije na Srbe; ko zna, izvori ne dopuštaju takav izričitiji zaključak tako da bih rekao da i nije, a li svakako se to nije pojavilo u daljnjem istorijskom razvoju niti bilo značajno po
Ajnharda...
Јесте навукао гнев Срба, али ту је Византија, преко њега Византија може да потражује његове поседе у Славонији, не би то био јединствен случај у историји.Може он Византији да буде од користи али и она њему.
Pa jesi li pročitao pažljivo ono što sam napisao? Da ponovim: nije
tu uopšte Vizantija, ona je daleko. Možda bi pomoglo jedino ako bi imao teleport i nekako se
instantno transportovao u Dubrovnik ili negdje dalje od Srba, pod direktnom romejskom vlašću. Vrlo riskantan i ne pretjerano mudar potez; više šanse da se spase ima ako se preokrene Francima. Cijelu tu hrvatsko-srpsku oblast ranog IX stoljeća, odnosno poslije 812. godine, ti moraš zamisliti kao nekakvu liniju sudara velikih imperija - tu nema ratovanja, ali ima svakako u određenoj mjeri uticaja jednih na druge. E upravo se Ljudevit okoristio tom situacijom, prilikom
oba svoja bijega.
Dakle ne samo što pokušaj da se srpska zemlja cijela prošiša nije baš lukav uopšte, to je u sukobu i sa Ljudevitovim karakterom. Očito je da je on htio ostati
bliže svojih krajeva, a svako dalje fizičko udaljavanje ga svakako i politički slabi. Azil kod Romeja bi mu donio možda malo vremena i nekakvu ograničenu penziju, u najbolju ruku, bez realnijih šansi da se jednoga dana vrati na presto. Plus, zašavši uveliko u treću deceniju devetoga stoljeća, on je očito politički gubitnik, te svakako postaje samo pitanje vremena kada bi mu i Romeji uskratili gostoprimstvo - jer prije ili kasnije bi vidjeli da nema neke veće koristi od njega, a ja bih se kladio i na prije, upravo zato što Ljudevit očito povlači probleme za sobom. A moje carstvo je građanskim ratom zahvaćeno upravo tako da je posljednja stvar što mi treba
novi problem (žestoki je spletkaroš). Pogledajmo samo koliko je Toma Sloven izgledao jak u jednom trenutku; nije nezamislivo da Ljudevit uskoči u njegov tabor u nadi da će mu ovaj pomoći ako se domogne prestola. Ako prihvatimo da je Toma zaista bio slovenskoga porijekla, to bi značilo i da je prvi po redu romejski car slovenskog porijekla (ili drugi, ukoliko prihvatimo da je Mihajlo I Rangabe bio slovenskog porijekla što je vrlo moguće), odnosno dakako
po krvi bliži Ljudevitu.
Ne, da sam ja car Mihajlo II Amorejac, čim bih čuo da se Ljudevit negdje kod mene sakrio, protjerao bih ga iz svoje zemlje što je prije moguće - ili, možda još bolje, dao pogubiti i poslati Ljudevitovu glavu srpskome knezu (vrlo je važno da ostanem dobar sa Bugarima i Srbima u ovom trenutku); a siguran sam da bi se i Ludovik obradovao i vizantijsko-franački mir bio ojačan ako ih informišem da je Ljudevit mrtav. Kao što si i sam rekao, nisu Franci mogli biti toliko glupi i morali su sumnjati na umiješanost romejskih ruku; gdje ćeš bolje izvinjenje od smaknuća jednog vrlo problematičnoga kneza.
Кад смо код тога кога су Франци поставили у Посавини пошто су протерали Људевита.
Nikoka; zemlju su okupirali i sveli je pod svoju direktnu upravu. Odnosno vjerovatno im je neko bio pomoćnik, ali u svakom slučaju to je moglo biti samo na papiru (te zato ni nemamo nikakvo ime iz izvora), a donjopanonska slovenska državica je bila postala manje-više integralni dio Franačke.
To je standardna praksa franačkog ekspanzionizma; ko zna, možda je Kadolah iz Ahena dobio i zeleno svjetlo da iscenira nerede, kako bi oni bili iskorišćeni kao povod za Ljudevitovo smaknuće i širenje direktne franačke vlasti (odnosno učvršćenje istoga)..?
Inače, rekao bih i da je ta činjenica da nikakvoga nasljednika nisu postavili već Sisak postao sjedište franačke uprave, jedan od razloga zbog čega je Ljudevit pomislio da može da se primiri sa Francima. Nije nikakvog konkurenta bilo već zaista ono što je za njega možda bila 'privremena okupacija', tako da može djelovati razumno ako vladar u izgnanstvu obeća da će biti dobra marioneta.
Па сад ако и то доведемо у питање онда не знам, усвојено је ваљда да се до Саве сматра Далмацијом а преко Панонијом.
Pa neće biti da je baš tako; nije li na svim kartama Panonija smještena i
južno od Save, odnosno obuhvatajući i cijelu Posavinu?

Na kraju krajeva, i sam Sisak se nalazi sa
južne strane Save.
A inače, hrvatska država je Dalmacija. Znači li to da ide na sjever, skroz do antičke dalmatinsko-panonske granice?
Е то зависи од оног зареза, а по мени га није било тако да и по том извору може да буде кнез оба племена.
Pa ne možeš reći
po tebi ga nije bilo; kako prelaziš preko nepremostivih logičkih poteškoća? Šta to znači ako je Borna bio knez oba ta naroda? Da je jedan narod
ostavio negdje na istoku Panonije, nastavio duž donjopanonske državice prošišao sve te zemlje i svoj
drugi narod naselio u onome što će docnije postati Gacka?
Jedan od validnih razloga koji osporava to između ostalog jeste i to što, ispravi me ako grešim, u
ARF nema niti jednog primjera vladara sa
dvije gentilne titule (a niti se Borna i sam docnije tako javlja) - što će reći da nije ni u duhu jezičke konstrukcije..?
Нису дупли аршини, једно је хрватска земља, односно хрватске жупе, а друго територије којима влада Борна то хоћу да кажем, ко нам каже да није било још неког архонта на том простору.Изгубио сам из вида али цела Истра је очигледно у време устанка под византијском контролом по оном споразуму из Ахена, као и велики део приобаља.Борна, бар нам то кажу његове титуле, није имао контролу над великом територијом пре почетка устанка, али их касније увећава, очигледно да је био награђен од Франака за свој допринос у гушењу побуне.
Znamo da je dalmatinski knez, odnosno Dalmacije i Liburnije; odnosno jasno je vrlo vladar onoga što je docnije poznato kao Hrvatska. To nam ne ostavlja prostor da sada otvaramo pitanje
koje su granice te hrvatske države kao što si ti učinio, ili barem ne ako već prihvatamo
DAI kao model za hipotetisanje o granicama
srpske države u to vrijeme. Znači ipak jesu dvostruki standardi.
Што оборено можда и јесте био кнез оба племена.Па помиње и Кучево (римски Guduscum), и такође претпоставља да су и Бодрићи и Тимочани и Гудушћани дошли због Бугара.
Okreni prethodnu stranicu i još jednom, detaljnije, iščitaj ono što sam napisao o tome; ako je on bio knez oba plemena, to nam jednostavno sve preobrće naopako i prilično onemogućava da rekonstruišemo nekakvu logičku sliku i slijed događaja. Za Obodrite pretpostavka mu je neosnovana, zato što kao što sam već naglasio
svi drugi spomeni se tiču
sjevernih Bodrića; kao što sam već napisao, izaslanstvo Bodrića dolazi vrlo moguće oko sukoba između 'kraljeva' Slavomira i Čedraga.
Prilično mi je neuvjerljivo da
čak tri od četiri poslanstva na saboru dolaze zbog Bugara. A i to ipak ni ne proizlazi iz izvora, kao što sam iznad naveo, već je pretpostavka obična (imamo samo zabilješku da su Timočani novi franački podanici, a bivši bugarski, i sad od toga to širimo i na Gudušćane, pa čak i na Obodrite?!?!).