Podrijetlo Hrvata?

[Ovi jedan]

Znači misliš na Srbe generalno, a ne samo na krajiške i bosanske Srbe o kojima sam ja govorio u kontekstu hercegovačkih korjena?

Da na sve Srbe mislim tj. u ovom slučaju me zanima odakle potječe onih 50ak posto šta ne vuče svoje korijene iz Hercegovine i Stare Hercegovine?

 

[Krishna]

Da na sve Srbe mislim tj. u ovom slučaju me zanima odakle potječe onih 50ak posto šta ne vuče svoje korijene iz Hercegovine i Stare Hercegovine?

Na osnovu čega tvrdiš da pola od svih Srba potiče iz Hercegovine?

 

[Ovi jedan]

Na osnovu čega tvrdiš da pola od svih Srba potiče iz Hercegovine?

Ima bit da sam krivo povata i da se to odnosi samo na nositelje I2a https://en.wikipedia.org/wiki/Genetic_studies_on_Serbs

I2-PH908 (25,08%), I2-L621 (7,59%), I2-CTS10228 (3,63%) i I2-M223 (0,33%), [ 2 ] dok je prema detaljnoj studiji iz 2024. godine utvrđeno da je haplogrupa I2-P37.2 pretežno predstavljena podkladom I2-PH908 (62-79%, uglavnom podkladama I-FT14506 i I-FT16449), a slijede I2-Z17855, I2-L621, I2-Y4882, I2-Y4460, I2-CTS595 i I2-Y5595. Studija uzoraka Srba iz različitih dijelova Zapadnog Balkana iz 2019. i 2025. pokazala je da "otprilike polovica njih potječe iz Hercegovine i Stare Hercegovine ", čija je populacija kroz povijest snažno utjecala na današnju srpsku mušku genetiku.

Al bez obzira na to bilo bi zanimljivo vidit podatke i kod ostalih Srba nositelja slavenskih gena kako stoje stvari po tom pitanju.

Znači odakle korijene vuče ostalih 50% I2a nositelja među današnjim Srbima?

I odakle korijenje vuku R1a nositelji među današnjim Srbima? Isto Stara Hercegvina ili neki drugi krajevi?

 

[Ovi jedan]

Pogled jednog ukrajinskog zaljubljenika u povijest: Naseljavanje Slavena započelo je u Ukrajini


Ali imamo cijelu škrinju živopisnih blaga, činjenica i pisanih dokaza. Arheologija, lingvistika, antropologija, a sada i genetika potvrđuju da je formiranje najveće etnolingvističke skupine ljudi u Europi, dvanaest država koje danas postoje i naseljavanje polovice Europe u 7. i 8. stoljeću započelo u Ukrajini.


Zamislite samo raskoš tog doba i ljude koji su ga pokretali. I te činjenice nisu nove. Prije tisuću godina smatrane su općepoznatim. Plemena ove zone na objavljenoj karti u to vrijeme nazivala su se Volincima i Dulebima.

Evo što je Al-Masudi napisao u 10. stoljeću:

– „Od ovih plemena [slavenskih], jedno je prije imalo vlast [nad svima njima]. Njegov kralj zvao se Majak (Mahak), a samo pleme zvalo se Valinana (Valiana). U davna vremena, sva slavenska plemena pokoravala su se ovom plemenu, jer je imalo vrhovnu vlast, a drugi kraljevi provodili su njegovu volju... Ovo pleme je jedno od autohtonih slavenskih plemena, [još uvijek] je poštovano među svojim plemenima i [prije] je imalo vrhovnu vlast među njima.“

U blizini, malo južnije, nalaze se Crveni i Bijeli Hrvati.

Bavarski geograf (izvor iz 9. stoljeća) o Červjanima:


– „Červjani, koji jedini imaju kraljevstvo i od kojih sva slavenska plemena, kako tvrde, potječu i vode svoju lozu, imaju 325 gradova.“


A evo i Bijelih Hrvata (Galičana). U djelu De administrando Imperio cara Konstantina VII čitamo:

– „Hrvati su u to vrijeme živjeli s druge strane Bavarske, gdje danas nalazimo Bijele Hrvate. Jedno pleme, naime petorica braće: Kljukas, Lobelos, Kozenzes, Muhljo i Chrobatos i dvije sestre: Tuga i Buga, odvojili su se od ostalih. Došli su sa svojim narodom u Dalmaciju i tamo zatekli Avare, koji su posjedovali tu regiju. Nakon nekoliko godina rata između Hrvata i Avara, Hrvati su pobijedili, neki Avari su uništeni, a drugi su bili prisiljeni pokoriti se… Drugi Hrvati žive u susjedstvu Frankonije (tj. Njemačke) i danas se zovu „belohrobati“, odnosno Bijeli Hrvati. Njima vlada knez koji je podložan Otu, velikoj kraljici Frankonije i Saske, i nisu kršteni. Sklapaju bračne saveze i mirovne ugovore s Turcima (tj. Mađarima).“

...

Kao što proizlazi iz istraživanja genetičara, ovaj dio plemena probio se na zapad u Europu u raznim valovima, a zatim se proširio na područje Poljske, Istočne Njemačke i južno do Jadranskog mora. A istočno od te unije djelovali su krajnji istočni Slaveni, Anti.
Na karti genetičkih znanstvenika to je južna strelica. Upravo su Anti osigurali "južni krak" ofenzive - prema Bizantu, preko Dunava, u buduću Bugarsku.

 

[Ovi jedan]

Bila je nekidan rasprava o grobnim nalazištima i običajima pokapanja među Hrvatima iz ranog srednjeg vijeka pa nastavno na tu temu samo ću nadodat jedan predivan detalj na koji sam naletia u ovom članku o DNK Bijelih Hrvata.


"Tijekom arheoloških spašavanja , određeni grob, dio groblja s trideset i šest grobova , predstavio je priču ukorijenjenu u matrijarhalnoj lozi otkrivenoj putem mitohondrijske DNK - haplogrupe J1c2. Grobnica , skromno počivalište bez uočljivog spremnika ili grobnih priloga, čuvala je krhke ostatke ženskog djeteta, starog samo 1,5-2 godine u vrijeme smrti. Radiokarbonsko datiranje smješta njezin kratki život u složenu tapiseriju 7. do 8. stoljeća nove ere (670.-775. kal. nove ere), vremensku liniju koja odjekuje s porastom i padom utjecaja Avarskog kaganata.

Jednostavnost pokopa djeteta, s položajem okrenutim prema istoku i rukama položenim uz tijelo, slijedi kršćansku tradiciju, ukazujući na religijske struje tog vremena. Ležala je između dva odrasla kostura, što sugerira obiteljsku ili zajedničku povezanost , gestu koja implicira poštovanje i brigu u smrti kao i u životu."


U gomili tekstova koje sam dosad pročita o Bijelim Hrvatima i koji su govorili o životu i navikama naših starih ovo je možda i najlipši dio cile te priče...

 

[Mrkalj]

 

[Ovi jedan]

Kad sam se na drugoj temi dotaka prezimena jel samo meni čudno da su izvedenice prezimena Hrvat(Horvat, Horvath i slično) najčešće među slavenskim narodima


U Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj i Slovačkoj uvjerljivo u top10, a oko top100 se vrti u Austriji, Češkoj, Srbiji, a nalaze se takvi slični etnonimi i u Bosni, Poljskoj, Ukrajini, Rusiji, Rumunjskoj i gotovo svakud di je bilo Bijelih Hrvata.


Obzirom koliko stanovnika imaju neki drugi narodi čovik bi očekiva da će najviše među slavenskim pukom bit zastupljene izvedenice prezimena Rus, Polak, Čeh, Srbin ili bar Slovak, a kad ono njih sve skupa da staviš na jednu hrpu teško da ih ima više no Horvata. Kako je to moguće pogotovo ako se uzme u obzir da ta prezimena nisu davana prognanicima za vrime Osmanlijske invazije koji su izbjegle krajeve došli noseći svoja "tipična" hrvatsko-slavenska prezimenima(Tomić, Kovačić, Marinović, Ivić, Karlović..) koja se eventualno prilagodili mistu boravka, al ne i minjali ih u Horvat/Horvath ili slično.


I otkud toliko izvedenica tog prezimena jer osim ova dva "glavna" tu je još 50ak razno raznih kombinacija od etnonima Hrvat tipa Horvát, Horvãt, Horvath, Khorvat, Chorvat, Horvatt, Horvate, Charvat, Khorvat, Chorwat, Chorvát, Chorvath, Horvatić, Horvatič, Horvatich, Horvatics, Horvatis, Horvatec, Horwatic, Horvatec, Horwatek, Horvatik, Horvatkov, Horvátik, Harwatek, Horvacki, Horvatski, Khorvatski, Horbacki, Horwacki, Chorwacki, Horbatskyi, Khorvatsky, Harwacki itd.

Sad se mislim jel ima uopće koji drugi narod ovoliko verzija i izvedenica svog prezimena?

 

[Ovi jedan]

Vidim da je Krišni smišno, al nije li malo čudno pa u neku ruku i znakovito koliko je prezime Hortvath učestalo i rašireno među slavenskim pukom? Ne govore li nam te brojke da je nekoć bilo mnogo Hrvata po svim tim zemljama i to od davnina?


I ne govore li nam ove brojne izvedenice ne samo o nekadašnjoj brojnosti Hrvata ili o raširenosti etnonima Hrvat po cilom slavenskom svitu već na neki način i o samoj njegovoj starosti? Jer kad imaš na ovoj listi od Forebears preko 100 različitih izvedenica od našeg etnonima, a od toga preko 50 među Slavenima ne ukazuje li to na dug vremenski period koliko je tribalo da se svi oni rašire i usvoje među narodom?


Inače zanimljivo je za vidit u kojem se društvu nalazi prezime Horvath jer kad se gleda po brojnosti nositelja prezimena izvedenih od etnonima samo "Škota" i "Kineza" ima više, a nakon "Hrvata" redom se nalaze tamo neki "Turci", "Francuzi", "Njemci", "Englezi", "Rusi", Poljaci itd.

Nas i Škota preko jednog meleona

 

[Krishna]

Vidim da je Krišni smišno, al nije li malo čudno pa u neku ruku i znakovito koliko je prezime Hortvath učestalo i rašireno među slavenskim pukom? Ne govore li nam te brojke da je nekoć bilo mnogo Hrvata po svim tim zemljama i to od davnina?


I ne govore li nam ove brojne izvedenice ne samo o nekadašnjoj brojnosti Hrvata ili o raširenosti etnonima Hrvat po cilom slavenskom svitu već na neki način i o samoj njegovoj starosti? Jer kad imaš na ovoj listi od Forebears preko 100 različitih izvedenica od našeg etnonima, a od toga preko 50 među Slavenima ne ukazuje li to na dug vremenski period koliko je tribalo da se svi oni rašire i usvoje među narodom?


Inače zanimljivo je za vidit u kojem se društvu nalazi prezime Horvath jer kad se gleda po brojnosti nositelja prezimena izvedenih od etnonima samo "Škota" i "Kineza" ima više, a nakon "Hrvata" redom se nalaze tamo neki "Turci", "Francuzi", "Njemci", "Englezi", "Rusi", Poljaci itd.

Pogledajte prilog 1812851

Pogledajte prilog 1812849
Pogledajte prilog 1812859Pogledajte prilog 1812853


Pogledajte prilog 1812857

Pogledajte prilog 1812854
Pogledajte prilog 1812858Pogledajte prilog 1812855
Pogledajte prilog 1812856
Pogledajte prilog 1812862

Nas i Škota preko jednog meleona

To što se neki Mađari iz Vojvodine prezivaju Horvat je tebi dokaz ili indicija da su Srbi (bijelo)hrvatskog porijekla!?

 

[Ovi jedan]

Već sam spominja kako su Hrvati izbjegli od Osmanlija sa sobom u svit ponili i svoja prezimena pa tako otpada teza kako su svi ti pusti Horvati po Europi tada dobili svoja prezimena koja sve do danas nose. Pa u to ime još malo dokaznog materijala:

https://enciklopedija.hr/clanak/moliski-hrvati
Prezimena mjesnoga stanovništva, danas najvećim dijelom talijanizirana, nesumljivo upućuju na hrvatsko podrijetlo mnogih moliških obitelji: Bercicchi, Blascetta, Clissa, Jacusso, Jurizzi, Lissa, Mattiaci, Mirco, Papicchio, Plescia, Radi, Smigliani, Staniscia, Suriano (Surani), Tomizzi, Zara i dr. U župnoj crkvi u Palati urezan je kameni natpis koji svjedoči o dalmatinskom podrijetlu doseljenika u prvoj polovici XVI. stoljeća: HOC PRIMUM DALMATICAE GENTES INCOLVERE CASTRUM AC FUNDAMENTIS EREXERE TEMPLUM ANNO MDXXXI (Dalmatinski narod ponajprije se nastani u ovom gradu i podiže hram iz temelja godine 1531).



MOLIŠKI HRVATI I NJIHOVA IMENA MOLIZE I DRUGA NASELJA U JUŽNOJ ITALIJI U MOTRIŠTU TAMOŠNJIH HRVATSKIH ONOMASTIČKIH PODATAKA
Najviše podataka za identitet moliških Hrvata pružaju osobna imena, prezimena i toponimi. U današnjim trima moliškim naseljima sačuvana su prepoznatljivahrvatska prezimena, i to:− u Kruču: Jaccusso, Lali, Matijacci, Mileti, Mirco, Dapiccio, Pecca, Radi,Tòmizzi, (I)Veta i dr.− u Filiću: Blasetta, Gliosca, Petrella, Radata, Zara i dr.− u Mundimitru: Blascetta, Giorgetta, Lali, Miletti, Mirco, Staniscia i dr. Unatoč prohujalim stoljećima odnarođivanja lako je u tim prezimenima prepoznati hrvatske imenske likove: Jakaš, Jureta, Lalić, Matijač(ić), Milet(ić), Papić, Peko, Peršić, Rad(ić), Tomič(ić), Iveta, Blažeta, Joško, Petrela, Radet(ić), Zaro(usp. Zadro), Staniš(ić)...Mnoga od njih, s još nekim prezimenima, zapisao je J. Smodlaka početkom 20.stoljeća. Neka se podudaraju s današnjima: Jacusso, Matasa, Mataccio, Miletta,Mirco, Papiccio, Peca, Peccu, Radi, Staniscia, Tomizzi, Radatta, Marcovicchio teJacovina u Taverni, Smigliani, Gorgolizza (Gurgurica).


Iz notarskih protokola Mandere M. Rešetar ispisao je neka osobna imena i patronime u službi prezimena, a odnose se na kraj 15. i 16. stoljeća, tj. na doba doseljavanja s istočnojadranskog primorja. To su: Radichio (Radić), Radovanus (Radovan), Bucasini (Vukašin), Stanissa (Staniša), Radongha / Radonio / Radonghya(Radonja), Radovitus (Radovit), Mirzu (Mirač), Tvrhi (Tvrtko), Dobres (Dobreša),Radolla (Radul), Vucichio (Vučić), Vuci (Vuk), Milizza (Milica), Stana, Petrus, Bose (Bože), Vera, Mira, Blasius (Blaž), Bilac (Bilak) itd.



Čovik bi očekiva bar svako drugi neki Croato ili Croatino među talijanskim Hrvatima koji su izbjegli od Osmanlija, a kad ono zero punti



Izvuka sam iz knjige o Moliškim Hrvatima neka prezimena i ko bi reka nijedan Horvat među njima, a gotovo isto je i s Gradišćanskim Hrvatima koje sam još ranije spominja u svezi ove teme i malo ko od njih nosi hrvatski etnonim. Šta je prilično čudno ako su takva prezimena davali Hrvatima koji su izbjegli po tim krajevima srednje Eurupe di je inače upravo najveće žarište Horvatha i sličnih.

Moravski Hrvati Povijest

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ (GRADIŠČANSKI HRVATI)


"Po prirodi stvari u ranijim stoljećima veliki broj Hrvata nastanio se u Pečuh iz obližnjih krajeva Slavonije, o čemu svjedoče sljedeća prezimena osmrtnica u Pečuhu: Balatinac u Gajiću u okolici Belog Manastira svaki se osmistanovnik tako preziva, Gerdešić, Gogolak Beli Manastir, Mozeri u Hrvatskoj su Hrvati izgrada Iloka, Čolakov, Zaležak, Kačar, Vukovar, Osijek, Amidža Đurđenovac, Andok Daruvar, Pakrac, Andrašević Nova Gradiška,Našice, Panta, Toka Našice, Aparac, Marčik,Osijek, Barho, Gavlik, Orovica Orahovica,Kata, Beranek Požega, u Doljanovcima kod Požege svaki dvadeseti stanovnik preziva se Beranek, Guzmić najviše ih je u okolici Požege i u Pleternici, Berkić, Borbaš, Šuvak Slatina, u Čađavici u okolici Slatine svaki dvadeseti stanovnik nosi to prezime, Barić Babina Greda, Bjelovar, Rado, Bana Donji Miholjac, Božanović, Petik, Molitor Vinkovci, Hodovan okolica Starih Jankovaca u Slavoniji, Bubreg,Maković, Mihalik, Jakobović, Pinter, Čeke,Hosu, Dudaš Đakovo, Bukvić, Červenka, Čizik,Flisar, Simćak Virovitica, Marek, Orešac pokraj Virovitice, Bjelovar, Dominković Županja, Dukan Novska, Đurković u Marjančacima u gradu Valpovu svaki šesti stanovnik nosi ovo prezime, Vida u Starom Petrovu Polju u okolici Slatine svaki deseti stanovnik prezivao se Vida, Grekša Našice, Virovitica, Adam, Jurasović Nova Gradiška, u Brđanima pokraj Nove Gradiške svaki deseti stanovnik nosi to prezime, Kili(j)an Pleternica, Kešić Beli Manastir, Požega, Gradiška, Paulin, Kolesarić Slavonski Brod, u Zoljanima kod Slavonskog Broda svaki drugi stanovnik preziva se Kolesarić. Prezime Lenković povezano je s imenom Lenakoja je skraćenica od Magdalene koje potječeiz grčkog jezika, a znači „iz Magdale.


Prezime Lenković stoga se može tumačiti kao „pripadnik obitelji Magdalene” ili „potomak koji nosi ime Lena”. Rašireno je u Slavoniji i Dalmaciji. Mičak, Mićak Grubišno Polje, Osijek, Mišinec Valpovo, Mojzeš Ivanac,Ostrogonac je jedno od manje poznatih prezimena u Hrvatskoj. Po drugima potječe od hrvatskog naziva Ostrogon za mađarski grad Esztergom. Periškić Osijek, Vinkovci, Bilje, Petrović često prezime u mnogim mjestima Slavonije, Smolinski Vukovar, Pleternica, Stanković Belišće, Bocanjevci, Osijek, Stević Osijek, Vukovar, Šimara Donji Miholjac, Našice, Šokac Baranjsko Petrovo Selo, Slatina, Virovitica."


Odakle i otkud svi ti pusti Horvati po Sloveniji, Mađarskoj, Austriji, Slovačkoj, Češkoj osim ako tamo već nisu bili prije Osmanlijskih prodora, a kako ne pamtimo neke veće migracije Hrvata s Jadrana nazad u Karpate možemo li zaključit da su svi ti Horvati i ostale verzije tog prezimena u tim krajevima od pamtivjeka? Jel ima neko bolje objašnjenje jer meni iskreno ništa drugo ne pada na pamet

 

[Ovi jedan]

To što se neki Mađari iz Vojvodine prezivaju Horvat je tebi dokaz ili indicija da su Srbi (bijelo)hrvatskog porijekla!?

Bože sačuvaj jer sve ukazuje na to da su Mađari davali prezime Horvat najviše Mađarima, a potom Srbima, Rusima, Makedoncima, Kinezima i Španjolcima. Ni u ludilu nisu tako nazvali nekog Biijelohrvata ili njegova potomka i zbilja ne znam kako ti je tako nešto uopće moglo past na pamet.

 

[Krishna]

Bože sačuvaj jer sve ukazuje na to da su Mađari davali prezime Horvat najviše Mađarima, a potom Srbima, Rusima, Makedoncima, Kinezima i Španjolcima. Ni u ludilu nisu tako nazvali nekog Biijelohrvata ili njegova potomka i zbilja ne znam kako ti je tako nešto uopće moglo past na pamet.

Kod Srba ne postoji prezime Horvat. Ali zato ima Hrvata koji se prezivaju Srb, Srbić i Srbljanović.

 

[Ovi jedan]

Kod Srba ne postoji prezime Horvat. Ali zato ima Hrvata koji se prezivaju Srb, Srbić i Srbljanović.

U neku ruku se slažem kako oni nisu Srbi, al ipak je prezime Horvat nakon Slovenije i Hrvatske upravo kod vas na trećem mistu po zastupljenosti i skoro upada u top 100 najčešćih prezimena u Srbiji.

Šta se tiče prezimena Srb, Srbić i Srbljanović njih ima taman za napunit dva autobusa i nijedno ne upada ni među 20 000 najčešćih prezimena u RH. Li-la šta bi se reklo

https://forebears.io/surnames/srbljanović

 

[Frontiersman]

Kod Srba ne postoji prezime Horvat.

Ne znam za danas, ali nekada jeste.

https://en.wikipedia.org/wiki/Jovan_Horvat

 

[Ovi jedan]

Znači za jednog forumaša ovi s prezimenom Horvat danas u Srbiji ne postoje, a za drugog su porijeklom najvjerovatnije Mađari ili Kinezi. Kako se lako odričete svojih ljudi, a i ovako ste kratki sa I2a i R1a

 

[Ovi jedan]

Nešto me drugo zanimalo, al isto neću propustit ovu priliku za zakucavanjem kako bi potvrdia svoju teoriju o prezimenima i zašto je toliko učestalo među Slavenima pa i to zašto ima toliko šarolikih izvedenica. Btj stvarno nas je bilo ko Kineza svojevrimeno

"Prezimena izvedena iz hrvatskog etnonima u Poljskoj bilježe se od 14. stoljeća u Krakovu, Przemyslu i drugdje, te općenito među poljskim domaćim plemstvom, seljacima i lokalnim stanovništvom, ali ne i među strancima. Koristili su ga kao nadimak, ali vjerojatno zbog utjecaja imigracije iz Kraljevine Mađarske."

https://en.wikipedia.org/wiki/White_Croatia

PS Krišna drži gače

 

[soko stark]

A šta na primer neki srbin bilo ko , ja , pokaže analiza gena da sam hrvat ili možda neki Nemanjić.
Šta se onda dešava , da li dobijam automatski hrvatsko drzavljanstvo u jednom ovom slučaju ili budem proglašen nekim princom u drugom slučaju .

 

[Ovi jedan]

A šta na primer neki srbin bilo ko , ja , pokaže analiza gena da sam hrvat ili možda neki Nemanjić.
Šta se onda dešava , da li dobijam automatski hrvatsko drzavljanstvo u jednom ovom slučaju ili budem proglašen nekim princom u drugom slučaju .

Uf, sad si mi da mislit jer nisam gleda toliko unaprid, al nešto ćemo već dogovorit

 

[Ovi jedan]

Iz istog članka o Bijeloj Hrvatskoj izdvajam i dio o toponimima ne samo zato šta je nauci i to bia jedan od načina da raspoznaju Bijelohrvate od drugih Slavena već i kako su to uočili. Čisto još jedna potvrda starosti hrvatskog naroda i zašto ga se navodi da je bia sudionik etnogeneze svih slavenskih grana od one istočne priko zapadne sve do one južne:

"U Češkoj samo toponimi u Moravskoj imaju arhaična imena, dok su u Bohemiji izvedeni nazivi, što implicira da su nastali na periferiji ili izvan hrvatskog teritorija, i to svi tek od 9.-10. stoljeća kada je došlo do širenja Velike Moravske i Češkog vojvodstva . Na temelju toponima (i povijesnih izvora), domovina hrvatskih plemena bila bi u današnjoj jugoistočnoj Poljskoj i zapadnoj Ukrajini."

 

[soko stark]

Uf, sad si mi da mislit jer nisam gleda toliko unaprid, al nešto ćemo već dogovorit

Zamisli nadju gene Tomislava , Kresimira .

 

[Ovi jedan]

Kako ste nam Kašube tili maznit, al ne damo vam ni njizi


https://en.wikipedia.org/wiki/Names_of_the_Croats_and_Croatia

"U Moravskoj su Charwath , ili Charvaty blizu Olomouca , a u Slovačkoj su Chorvaty i Chrovatice blizu Varadke. Charwatynia blizu Kašuba u okrugu Wejherowo i Charwaty ili Klwaty blizu Radoma u Poljskoj, između ostalih."


"Charwatynia ( kašb. Charwatëniô ) - kašupsko naselje u Poljskoj koje se nalazi u Pomeranskom vojvodstvu , u županiji Wejherowo , u općini Luzino , na državnoj cesti br . , administrativno pripada selu Kębłowo."


https://forum.krstarica.com/threads/podrijetlo-hrvata.1005531/page-18#post-51673529

"Jedan takav lokalitet se nalazi na sjeveru i poprilično je udaljen od mista zbivanja i ka šta možete vidit na mapi desno nalazi se pokraj jedne manje regije, a Kašubi koja se dovodi u isti kontekst s jučer spomenutim Leliwskim plemićima(i to baš radi velikih sličnosti u plemičkim grbovima i simbolima jednih i drugih). A na slici doli možete vidit kako izgleda jedan od tih grbova plemićke obitelji iz Kašuba koja svoje porijeklo vuče ne tako daleko od nalazišta koje se veže za velikomoravsku kulturu."



PS stavlja sam nedavno u dva navrata nove poveznice između Leliwa i Hrvata pa tako i Kašubljana, al sad ne merem nać.. Spominjem to jer su drug Leki i neki vaš kvazi naučnik su došli do drugačijeg zaključka:

"Vidiš valjda da ti toponimi postoje, postoje i sam srpski narod kao što ti je poznato, za razliku od hrvatskog koji je netragom nestao, vjerojatno jer i nije bio značajan. Imaš još jedan narod sa sjevera današnje Poljske, pored poznatih Lužičkih Srba koji su ostali tih Srba, a koji su opstali do danas, riječ je o Kašubima."

https://poportal.rs/kasubi-stari-slovenski-narod-su-kao-srbi/

U Evropi postoji narod čiji je jezik sličan srpskom, a čija se prestonica u srednjem veku zvala Beograd. To su Kašubi, koji žive na najlepšim obalama Baltičkog mora – kaže dr Dušan Pažđerski, naučnik iz okoline Gdanjska.


– Došao sam 1999. godine iz Novog Sada u Poljsku da doktoriram i upoznao sam ljude koji odlično razumeju srpski jezik. To me je privuklo da istražujem i otkrijem da su Kašubi autohtoni slovenski narod, koji živi na najlepšim obalama Baltičkog mora. U svom rečniku imaju fond srpske govorne tradicije. Uostalom, Kašubi na jugu Baltika, imaju Srpsko selo i Srpsko jezero – otkrio nam je svoju tajnu vezu sa ovim narodom dr Dušan Pažđerski, koji za sebe kaže da je Novosađanin."


"Kašubi su bili pomorci, koji su poslovali sa Bokeljima. Prilikom podele interesnih sfera na Versajskoj konferenciji njihova oblast Pomerenija ili Kašuba je dodeljena Poljskoj. Za vreme Drugog svetskog rata Kašubi su jedini imali organizovani partizanski pokret. Danas ih u Poljskoj ima više od 5.000."



PS grb Kašubske plemićke familije

Sad bar znamo zašto ih je razumia, zašto su poslovali s Bokeljima i zašto su imali svoju prijestolnicu Biograd kad je isti grad bia prijestolnica Hrvata na Jadranu. E moj Leki daleko ćeš ti i sunarodnjaci s ovakvim "naučnicima" kad sam ih ja s jedva završenom srednjom u stanju raskrinkat

 

[Ovi jedan]

Niste se pofalili kako je u Dečanskoj Hrisovulji iz 14.st. među svim ovim divnim srpskim imenima zalutelo i jedno iz komšiluka. Navodno se isto spominje i u knjizi Milice Grković (i u jednoj nje i Pavla Ivića), al je jako loša rezolucija pa mi teško razaznat šta točni piše na ćirilici.

https://www.researchgate.net/public...GORE_U_SVETOSTEFANSKOJ_I_DECANSKOJ_HRISOVULJI


PS Krišna jel ima koji Srboslav, Srbobran ili Srboljub jer ne vidin najbolje A ne sumnjam kako bi neki sad bili sritni i da je bar jedan Raško na listi.

 

[ronhilllol]

Niste se pofalili kako je u Dečanskoj Hrisovulji iz 14.st. među svim ovim divnim srpskim imenima zalutelo i jedno iz komšiluka. Navodno se isto spominje i u knjizi Milice Grković (i u jednoj nje i Pavla Ivića), al je jako loša rezolucija pa mi teško razaznat šta točni piše na ćirilici.



Pogledajte prilog 1813228
https://www.researchgate.net/public...GORE_U_SVETOSTEFANSKOJ_I_DECANSKOJ_HRISOVULJI


PS Krišna jel ima koji Srboslav, Srbobran ili Srboljub jer ne vidin najbolje A ne sumnjam kako bi neki sad bili sritni i da je bar jedan Raško na listi.

Ovo su sasvim očito asimilirani Crveni Hrvati.

 

[Povijest]

Ovo su sasvim očito asimilirani Crveni Hrvati.

Prvi hrvatski vladar na Balkanu bio je Srbin Borna poreklom iz današnje istočne Srbije :-)

 

[Ovi jedan]

Evo Hrvatina i s vaše strane Neretve, a ima bit da se nađe još takvih sličnih etnonima po istočnoj Hercegovini di se inače ne bi očekivalo. Šta oće reć da je tu negdi bila vjekovna granica


"O srednjovjekovnim stanovnicima župe Stjepan Krst(Šćepan Krst) nema previše podataka. Poznato nam je tek da je na tromeđi župe Trusina u Podgorju te župa Dabar i Dubrave stanovala vlasteoska obitelj Pićević koja se spominje u više dokumenata iz 14. i 15. st. Znakovit je podatak kako je jedan od Pićevića, koji se spominje 1381. (Sivrić 1999: 210), nosio osobno ime Hrvatin (Chervatinus Picheuich de Deber)."

Humski zbornik XV - Stjepan Krst



PS nešto za kolegu Kiću jer sam naletia i na ovo prezime koje je spominja u jednoj prigodi i njihovoj vezi s Dubrovnikom(Ragusa-Raguž):