Odnos umetnika i dela

Istoričari i teoretičari umetnosti/književnosti u sodelovanju z naravnom i čitalačkom publikom i kriterijumima estetskog, inovativnog (genijalnog) i svevremenog.

Apsolutno ne vidim razlog da relativizujemo remek dela.
Mogu nama neka remek dela da se ne dopadaju, ali kriterijum ličnog sviđanja nije onaj koji je sam po sebi relevantan u ovom slučaju.
Jer, kao što sam ranije navela, i Palmi se sviđa Ceca.

- - - - - - - - - -



Upravo tako nekako i Jaus objašnjava u Estetici recepcije.
Remek delo pomera horzonte u nama, utemeljuje nove trajne vrednosti, i ima tendenciju da se upravo na način mnoštva uticaja koje izvrši protegne u beskraj.

Upravo zato što se Palmi sviđa Ceca, može se desiti da i njena muzika jednog dana postane „remek delo“. Ne daj bože da nam Palma preko noći dobije diplomu teoretičara književnosti, muzike i sl. (Ovo je, afkors, šala.)

Kriterijum ličnog sviđanja JESTE relevantan i u slučaju verifikovanja nečeg kao remek-dela. Pogledaj ko je ove godine dobio Nobelovu nagradu za književnost. – Bob Dilan. Da li je njegova umetnost/poezija remek-delo? Ispada da jeste, jer je tako odlučila komisija za dodelu Nob.nagrade. A ukoliko pitaš iole potkovanijeg čitaoca, reći će ti da je ta poezija prosečna, te tako za Nobelovca imamo autora koji je stvorio „prosečna remek-dela“, otprilike isto onoliko značajnog za književnost i dostojnog Nobela koliko je i Keith Richards značajan i dostojan Nobelove nagrade za hemiju.

Ne može se umetničko delo proglasiti remek-delom bez određene vremenske distance od njegovog pojavljivanja. Davno, dok sam studirala, jedan profesor nam je dao spisak književnih „remek-dela“ koje obavezno treba da pročitamo. Začuđujuće je koliko danas, svega par decenija kasnije, to više nisu remek- dela, odnosno koliko su bačena u zapećak. Ali na tadašnjem spisku oficijelnih remek-dela nije bilo, recimo, Kafkinog „Procesa“ i Hamsunove „Gladi“ koji su mnogo bezvremeniji od gomile tada navedenih, a sada zaboravljenih autora.

I zašto, moliću lepo, književno delo mora biti „inovativno“ da bi bilo remek-delo? Šta danas, u XXI veku, nakon dijapazona proteklih književnih pravaca, od kojih je svaki vaskrsnuo bar po jednom, sa prefiksom „neo“, znači „inovativno“ u književnosti? (Uzgred, genijalno i inovativno nisu isto). Šta je to što, u obilju plagiranja i ponavljanja motiva i stilova, u tehnološkoj eri u kojoj je umetnost postala brza zabava, može biti „inovativno“? Šta bi se to moglo desiti u umetnosti, a da otvori vrata novim, do sada neviđenim pravcima?

Čiji kriterijumi estetskog ako je sasvim jasno da je estetskih doživljaja isto koliko i ljudi, te da se o „opštem estetskom doživljaju“ može govoriti samo kao o zajedničkom doživljaju relativno male većine konzumenata sa sličnim senzibilitetima, od kojih se mora uzeti u obzir i procenat onih koji radije trče za stadom nego što grade sopstvene stavove? Isto kao što se danas neki umetnici proglašavaju bezvrednim a da masa nije videla njihove slike, čula njihovu muziku ili čitala njihove rukopise, podjednako je lako nekog proglasiti genijalnim ... ukoliko se nađe više od trojice da ga kao takvog ozvaniče.

I konačno, ako se uhvatimo bilo koje zvanične i priznate definicije umetničkog remek-dela, navedi mi, molim te, barem pet žena – umetnika, poznatih široj publici, koje su proglašene vrhunskim kreatorima, odnosno tvorcima remek-dela.
 
Poslednja izmena:
Problematika koncepta remek dijela je iste prirode kao i ona genijalnosti .... postaju toliko uopsteni i izlizani termini da je svako malo nesto remek dijelo, i svako malo neko genijalan ... od izuzetka se napravilo pravilo.

Zasto je zenski utjecaj na umjetneost ekvivalentan onom koji imaju i na nauku, ako ne i slabiji ... jbg, tesko je biti muza (izvor umjetnosti) i umjetnik u isto vrijeme :D
 
Umetnik ne nudi gotov odgovor.
Ne nudi nikakav odgovor.

Odgovori postoje u nama, negde duboko, sakriveni, arhetipski.
Umetnicko delo nudi pitanje koje ce probuditi i artikulisati taj nas odgovor. Zato u umetnickom delu mi volimo SEBE, svoj um, svoje odgovore.
Nalik postizanju rezonanse.

Eee, al treba biti umetnik da bi postavio dobra pitanja.
 
Opet se vraćamo na početak teme - prole drift. Dođe neka sponzoruša i kaže kako je knjiga neke pseudo-spisateljice preokrenula njen svet naglavačke; kako ju je naučila da mora bolje da naplati to što nudi i da malo više misli o sebi nego o drugima. I to je odjednom remek delo zbog toga. Problem u današnjem svetu je to što svako sme da ima mišljenje, računajući i one koji bi jednom davno za izricanje istih dobili šamar i kartu u jednom smeru za njivu koju moraju da obrađuju. Umetnost gubi svaki smisao čim svaka šuša može da se njom bavi. Ona mora da bude i ostane stvar elitnog kruga ljudi. Za raju je zabava, za uzvišene je umetnost.

Kako si uspeo da preskočiš prvi deo komentara koji si citirao?
 
Kako si uspeo da preskočiš prvi deo komentara koji si citirao?

Ne shvataš na šta sam ciljao. Odgovor na pitanje šta je umetnost ne može da nam da um već samo duša. Raja dušu nema te njom ne može da se bavi. Ako pokušaš da odgovoriš na to pitanje umom, upadaš u paradoks gde sve može da se svede pod pojam umetnost, što moj primer sa sponzorušom donekle dokazuje.
 
Umetnik ne nudi gotov odgovor.
Ne nudi nikakav odgovor.

Odgovori postoje u nama, negde duboko, sakriveni, arhetipski.
Umetnicko delo nudi pitanje koje ce probuditi i artikulisati taj nas odgovor. Zato u umetnickom delu mi volimo SEBE, svoj um, svoje odgovore.
Nalik postizanju rezonanse.

Eee, al treba biti umetnik da bi postavio dobra pitanja.

To si odlično rekao. :klap:
 
Bila je davno na krsti tema u kojoj je receno da su slavni kompozitori bolovali od razlicitih bolesti.
Brams je bolovao od astme, i brojna istrazivanja govore da njegova muzika prija upravo astmaticarima.
Slicna je prica za Mocarta, Baha, Cajkovskog... Satija. Cak i izvikanog Vagnera. Svako od njih je notama spravljao "lek" za svoju bolest.
Pretpostavka je da su oni komponovali ono sto je njima prijalo, ono sto je njima popravljalo zdravlje. Komponovali su lek.

Stvar je naseg senzibiliteta (i zdravstvenih tegoba) sta cemo slusati.

Mozda je slicna stvar i sa slikarstvom, knjizevnoscu...
 
Bila je davno na krsti tema u kojoj je receno da su slavni kompozitori bolovali od razlicitih bolesti.
Brams je bolovao od astme, i brojna istrazivanja govore da njegova muzika prija upravo astmaticarima.
Slicna je prica za Mocarta, Baha, Cajkovskog... Satija. Cak i izvikanog Vagnera. Svako od njih je notama spravljao "lek" za svoju bolest.
Pretpostavka je da su oni komponovali ono sto je njima prijalo, ono sto je njima popravljalo zdravlje. Komponovali su lek.

Stvar je naseg senzibiliteta (i zdravstvenih tegoba) sta cemo slusati.

Mozda je slicna stvar i sa slikarstvom, knjizevnoscu...

Vrlo verovatno.

I vrlo verovatno da je celokupna umetnost pokušaj lečenja bolesti zvane čovek...
 
Umetnik ne nudi gotov odgovor.
Ne nudi nikakav odgovor.

Odgovori postoje u nama, negde duboko, sakriveni, arhetipski.
Umetnicko delo nudi pitanje koje ce probuditi i artikulisati taj nas odgovor. Zato u umetnickom delu mi volimo SEBE, svoj um, svoje odgovore.
Nalik postizanju rezonanse.

Eee, al treba biti umetnik da bi postavio dobra pitanja.
Eee!!!
 
Bila je davno na krsti tema u kojoj je receno da su slavni kompozitori bolovali od razlicitih bolesti.
Brams je bolovao od astme, i brojna istrazivanja govore da njegova muzika prija upravo astmaticarima.
Slicna je prica za Mocarta, Baha, Cajkovskog... Satija. Cak i izvikanog Vagnera. Svako od njih je notama spravljao "lek" za svoju bolest.
Pretpostavka je da su oni komponovali ono sto je njima prijalo, ono sto je njima popravljalo zdravlje. Komponovali su lek.

Stvar je naseg senzibiliteta (i zdravstvenih tegoba) sta cemo slusati.

Mozda je slicna stvar i sa slikarstvom, knjizevnoscu...

Slazem se sa tvojim razmisljnjima, ali tek, uglavnom.

To moze da se odnosi ( ono, sto nedostaje, i sto se sa tobom ne slazem, zato rekoh - uglavnom ) i na, narocito, Betovena. Dakle, jednog revolucionarnog ( za to doba, a i kasnije ) kompozitora, koji je i gluv komponavao. I to bas dobra dela . Pritom, imam u obzir i sta je on komponovao, i zasto . Betoven je vec u svojim pismima to i objasnio.

P.S. Nikad se ne mogu sloziti sa kriticarima, da je, recimo, Bramsova muzika " asmaticna ". Prosto, pitam se, jesu li oni uopste ozbilnjo slusali Bramsa ?
 
Ne shvataš na šta sam ciljao. Odgovor na pitanje šta je umetnost ne može da nam da um već samo duša. Raja dušu nema te njom ne može da se bavi. Ako pokušaš da odgovoriš na to pitanje umom, upadaš u paradoks gde sve može da se svede pod pojam umetnost, što moj primer sa sponzorušom donekle dokazuje.
:roll: :eek: :dontunderstand:

- - - - - - - - - -

Vrlo verovatno.

I vrlo verovatno da je celokupna umetnost pokušaj lečenja bolesti zvane čovek...
Ni malo verovatno! Omasila si i ti i citirani. :(
 
Bila je davno na krsti tema u kojoj je receno da su slavni kompozitori bolovali od razlicitih bolesti.
Brams je bolovao od astme, i brojna istrazivanja govore da njegova muzika prija upravo astmaticarima.
Slicna je prica za Mocarta, Baha, Cajkovskog... Satija. Cak i izvikanog Vagnera. Svako od njih je notama spravljao "lek" za svoju bolest.
Pretpostavka je da su oni komponovali ono sto je njima prijalo, ono sto je njima popravljalo zdravlje. Komponovali su lek.

Stvar je naseg senzibiliteta (i zdravstvenih tegoba) sta cemo slusati.

Mozda je slicna stvar i sa slikarstvom, knjizevnoscu...

талас.
све је талас.
свако је талас.

- - - - - - - - - -

Vrlo verovatno.

I vrlo verovatno da je celokupna umetnost pokušaj lečenja bolesti zvane čovek...

није човек болест.
претерана количина је отров.
зеленкаде су болест.

- - - - - - - - - -

Upravo zato što se Palmi sviđa Ceca, može se desiti da i njena muzika jednog dana postane „remek delo“. Ne daj bože da nam Palma preko noći dobije diplomu teoretičara književnosti, muzike i sl. (Ovo je, afkors, šala.)

Kriterijum ličnog sviđanja JESTE relevantan i u slučaju verifikovanja nečeg kao remek-dela. Pogledaj ko je ove godine dobio Nobelovu nagradu za književnost. – Bob Dilan. Da li je njegova umetnost/poezija remek-delo? Ispada da jeste, jer je tako odlučila komisija za dodelu Nob.nagrade. A ukoliko pitaš iole potkovanijeg čitaoca, reći će ti da je ta poezija prosečna, te tako za Nobelovca imamo autora koji je stvorio „prosečna remek-dela“, otprilike isto onoliko značajnog za književnost i dostojnog Nobela koliko je i Keith Richards značajan i dostojan Nobelove nagrade za hemiju.

Ne može se umetničko delo proglasiti remek-delom bez određene vremenske distance od njegovog pojavljivanja. Davno, dok sam studirala, jedan profesor nam je dao spisak književnih „remek-dela“ koje obavezno treba da pročitamo. Začuđujuće je koliko danas, svega par decenija kasnije, to više nisu remek- dela, odnosno koliko su bačena u zapećak. Ali na tadašnjem spisku oficijelnih remek-dela nije bilo, recimo, Kafkinog „Procesa“ i Hamsunove „Gladi“ koji su mnogo bezvremeniji od gomile tada navedenih, a sada zaboravljenih autora.

I zašto, moliću lepo, književno delo mora biti „inovativno“ da bi bilo remek-delo? Šta danas, u XXI veku, nakon dijapazona proteklih književnih pravaca, od kojih je svaki vaskrsnuo bar po jednom, sa prefiksom „neo“, znači „inovativno“ u književnosti? (Uzgred, genijalno i inovativno nisu isto). Šta je to što, u obilju plagiranja i ponavljanja motiva i stilova, u tehnološkoj eri u kojoj je umetnost postala brza zabava, može biti „inovativno“? Šta bi se to moglo desiti u umetnosti, a da otvori vrata novim, do sada neviđenim pravcima?

Čiji kriterijumi estetskog ako je sasvim jasno da je estetskih doživljaja isto koliko i ljudi, te da se o „opštem estetskom doživljaju“ može govoriti samo kao o zajedničkom doživljaju relativno male većine konzumenata sa sličnim senzibilitetima, od kojih se mora uzeti u obzir i procenat onih koji radije trče za stadom nego što grade sopstvene stavove? Isto kao što se danas neki umetnici proglašavaju bezvrednim a da masa nije videla njihove slike, čula njihovu muziku ili čitala njihove rukopise, podjednako je lako nekog proglasiti genijalnim ... ukoliko se nađe više od trojice da ga kao takvog ozvaniče.

I konačno, ako se uhvatimo bilo koje zvanične i priznate definicije umetničkog remek-dela, navedi mi, molim te, barem pet žena – umetnika, poznatih široj publici, koje su proglašene vrhunskim kreatorima, odnosno tvorcima remek-dela.

љубави, нис ти крива.
ти си само образована.
и браниш сороша...
 
Vrlo verovatno.

I vrlo verovatno da je celokupna umetnost pokušaj lečenja bolesti zvane čovek...

:roll: :eek: :dontunderstand:

- - - - - - - - - -


Ni malo verovatno! Omasila si i ti i citirani. :(

сврха и смисао човека...
није да се роди и умре.
почетак преусмеравања...

cesto se pitam iako stvara kome to ostavlja
Ne samo da je čovek boles nego i pošast ove planete!
Njegova umetnost je pronalaženje iracionalnih načina za zadovoljenje alavosti skakavca za hranom i seksom!Racionalne
je skoro iscrpeo ,a i smaraju ga jer traže da se uloži vreme i trud!
Novi svetovi koje izmišlja,vežba da ih stvara-za čega će mu?
Jednostavno,da alavo proždire i da se razmnožava,ako može geometrijskom...
Lepota je tu da ponese,a u stvari prikriva nove principe u novim stvaranjima.
Po meni:Sfuontul je dobro rekla:Čovek je boles ove planete!:mrgreen:
 
Remek delo je za ljude samo...
Već krava,konj,majmun ,zebra-flegma pred tim grandisimo ostvarenjem!:hahaha::mrgreen:
S mona Lizom brišu guzu...
Tek vanzemaljci s drugim perceptorima!:hahaha:
Smejali bi se onom šta mi nazivamo remek delima!
Recimo:Prva knjiga Mojsijeva je remek delo! Izlazak iz Misira ješa (iz Egipta eskejp) i kako ih Mojsije spasio od
faraona i vodao po pustinji Sinaj ,kako im Jhvica-Adonaj dao deset itd...Pa bi se vanzeme grohotom cepale jer znaju koji
je prevarant princ faraonski bio Mojzes (hebr.Moša) i kako su mu ješe bili taoci te poslužili da živu glavu spase od brata rođenog (braću
su faraoni uredno uklanjali...:mrgreen:) i onim tukanima isklesao zapovesti nalagavši da mu Boža iz kupine dade..(.Za Vučića ipak amater...:mrgreen:)
Tako da svako remek delo (i prstić u yebenoj Sikstinskoj kapeli!) posle analize vanzema dobija svog tvorca sa spuštenim gaćkama...:hahaha:
Da,da---Božanstvena komendija!;)

- - - - - - - - - -

Zbog čega je to bitno?

- - - - - - - - - -

Ursula LeGvin. Frida Kalo. Sapfo. Dženis Džoplin. Isidora Dankan.

I njihovo govance nako braon smeđe...Remek delo...:manikir:

- - - - - - - - - -

Eb ga. Neki su bolesni (i kad su najzdraviji) al neki nijesu nikada!
Ma lako tebi:volu rep!:hahaha:
(Paz Rile,ak prne,najebo si!)

:rotf:
 
I konačno, ako se uhvatimo bilo koje zvanične i priznate definicije umetničkog remek-dela, navedi mi, molim te, barem pet žena – umetnika, poznatih široj publici, koje su proglašene vrhunskim kreatorima, odnosno tvorcima remek-dela.

Bahova mama, Betovenova mama, Satijeva mama, moja mama, i nekoliko tašta. To je više od pet.
 
Zbog čega je to bitno?

- - - - - - - - - -

Ursula LeGvin. Frida Kalo. Sapfo. Dženis Džoplin. Isidora Dankan.

E vidiš, ja bih imala malo drugačiji izbor (ako bih morala da se ograničim na 5). Pretpostavljam da svako od nas ima sopstveni izbor.
Da li se bilo gde, npr na Wiki ili sajtovima koji se bave umetnošću, ili na drugim medijima ..., dotične žene navode kao genijalne a njihova umetnost kao remek-dela?

Videćeš da je bitno.
 

Back
Top