Appel
Iskusan
- Poruka
- 5.689
Ma mnogo dobro bi bilo...
Donji video pokazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
nama je to ok??
Umesto da branimo dela napisana na srpskom i latinici, mi bismo dodatno da je se odreknemo. Dozvoli, ali to je meni ludost vrhunske vrste.
Hteli mi to ili ne, i bila to naša zasluga i izbor ili ne, mi smo na latinici pisali. Odreći je se sada, svesno? Ludost i glupost i ništa više.
Mislim da je to otprilike ono što imam da kažem, jer me ova tema već opasno smara.
Pisaću ćirilicom provatno, kao i dosad, ali ću rado koristiti i latinicu i nema zakona i čoveka koji će me degradirati u tom smislu.
Умеш ли ти да направиш разлику између културне баштине и писма данас?
Све и да хоћемо да се одрекнемо било чега, не можемо, јер све до 2004. године стоје дела каталогизована као српскохрватски-латиница, нити ми тога можемо д асе одрекнемо, нити Хрвати то могу да присвоје.
Постоје сачувани записи на глагољици који се воде као део српске културне баштине, иако одавно глагољицу не користимо.
Приватно можеш да користиш и ћелаву латиниву, и кинеско писмо, али бисмо морали да у јавној употреби користимо једно писмо и један правопис, као што се ради у свим другим земљама.
Ти си јавно употребио ницк који није у духу српског језика.
Znači:
Ђаст ду ит!
Креатор д аутомобил
Прабибли д бест бир ин д врлд!
Hvala, ali neka hvala. Tako se ne brani identitet, tako se ispada kreten. Latinica i strani jezici nisu neprijatelji identiteta i naroda. Ko misli da jesu, ne shvata ni šta je narod ni identitet.
Da li bi ti rekao da su se Austrijanci odrekli svog identiteta?
Nemate ćirilicu, evo vam kazna!
Sofijske inspekcijske službe otpočele su akciju provere radnji i trgovina, koji postavljaju i koriste reklamne poruke samo na tuđim jezicima.
Bugarskim zakonom predviđeno je da sve reklamne poruke moraju biti ispisane na bugarskom jeziku, znači čirilicom, a da se uz njega može koristiti i drugi jezik, odnosno pismo.
Zakonodavac je predvideo i sankcije - 100 leva (50 evra) za fizičko i do 50 hiljada leva (25.000 evra) za pravno lice.
Inspektori su saopštili da su se odmah na startu akcije suočili sa porukama ispisanim samo na tuđem jeziku.
(Tanjug)
Nemate ćirilicu, evo vam kazna!
Sofijske inspekcijske službe otpočele su akciju provere radnji i trgovina, koji postavljaju i koriste reklamne poruke samo na tuđim jezicima.
Bugarskim zakonom predviđeno je da sve reklamne poruke moraju biti ispisane na bugarskom jeziku, znači čirilicom, a da se uz njega može koristiti i drugi jezik, odnosno pismo.
Zakonodavac je predvideo i sankcije - 100 leva (50 evra) za fizičko i do 50 hiljada leva (25.000 evra) za pravno lice.
Inspektori su saopštili da su se odmah na startu akcije suočili sa porukama ispisanim samo na tuđem jeziku.
(Tanjug)
Jezik je bitan. Jezik je simbol naroda. Srpski jezik je stariji od korišćenja ćirilice da ga zapiše i mnogo je važnijii. Dok god mi imamo srpski jezik, nikakve latinice i ostale "invazije" ne mogu uništiti naš identitet. Na kraju, daleko je bitnije šta piše, nego kako je napisano.
Nemate ćirilicu, evo vam kazna!
Sofijske inspekcijske službe otpočele su akciju provere radnji i trgovina, koji postavljaju i koriste reklamne poruke samo na tuđim jezicima.
Bugarskim zakonom predviđeno je da sve reklamne poruke moraju biti ispisane na bugarskom jeziku, znači čirilicom, a da se uz njega može koristiti i drugi jezik, odnosno pismo.
Zakonodavac je predvideo i sankcije - 100 leva (50 evra) za fizičko i do 50 hiljada leva (25.000 evra) za pravno lice.
Inspektori su saopštili da su se odmah na startu akcije suočili sa porukama ispisanim samo na tuđem jeziku.
(Tanjug)
Svaka cast bugarima, tako se tto radi, a ne kao ova nasa rasrbljena ciganija, sve im je lepse osim srpskog jezika i cirilice
Јесу, само је код њих било објављено да прелазе на латиницу, па су имали прелазну азбуку, прелаз су извршили у року од 60 година, и није им пало на памет да негују двоазбучје.Ja volim latinicu...svidja mi se.
Eto, i Rumuni su nekada pisali kirolivicom...pa preshli na latinicu...shta tu ima sporno. Nisu izgubili identitet.
Стварно делује отужно и јадно, зар је тако тешко писати ћирилицом овде?Svaka cast bugarima, tako se tto radi, a ne kao ova nasa rasrbljena ciganija, sve im je lepse osim srpskog jezika i cirilice
...Vukova reforma latinice
Uporno se neguje predrasuda da je Vuk uzimao samo ćirilicu kao srpsko pismo. Ta predrasuda nema osnova ni u Vukovom delu, niti u njegovom načinu mišljenja. Vuk je, razumljivo, znao za Kopitarev stav iz teksta Patriotske fantazije jednog Slovena da Srbi pravoslavne vere pišu ćirilicom, a Srbi katoličke vere pišu latinicom i glagoljicom. On je kao aktuelna srpska pisma smatrao i ćirilicu i latinicu.
Srpska latinica kod Vuka gotovo je identična sa ovom latinicom kojom se mi danas služimo. Razlika između današnje i nekadašnje je u pet slova.
Devet godina posle Srpskog rječnika , Vuk je objavio Prvi srpski bukvar (1827). To nije bio prvi srpski bukvar kako je Vuk mislio. Prvi je Bukvar ikona Save, monaha manastira Dečani, štampan u Veneciji 1597. Drugi je Bukvar Kiprijana Račanina, pisan 1717, koji je ostao u rukopisu, jer je nastao u vreme monatorijuma za štampanje srpskih knjiga. Vukov Bukvar važan je sa stanovišta razvoja srpske pismenosti. Kao i u Srpskom rječniku (1818), i u ovoj knjižici postoji jedna tabela, pod naslovom Alphabeti serbici, sa prikazom raznih pisama. U prvoj koloni, pod nazivom Serbic, prikazano je trideset slova njegove ćirilice, iste ove kojom se i danas služimo. U sledećoj koloni, pod naslovom Illyr, prikazano je ilirsko pismo. Ono takođe ima trideset slova. Od njih je 29 slova potpuno identično sa latinicom kojom se danas služimo. Samo je slovo đ pisano kao digraf dj. Taj digraf je identičan sa digrafom iz srpske latinice a različit od digrafa iz hrvatske latinice (dy, gy). Latiničko slovo đ će kasnije u upotrebu uvesti Đuro Daničić.
Latinica koju je Vuk prikazao nije bila odraz ili prikaz stanja. Takvom latinicom u to vreme niko nije pisao. Ona je bila projekat pisma za populaciju "rimskog zakona" koja je govorila srpskim jezikom, a koja je, po pravilu, nazvana Ilirima. Ali je bila i projekat pisma i za druge Ilire, tj. Južne Slovene koji se služe latiničkim pismom, konkretno za Hrvate i Slovence. Upravo ta Vukova latinica iz 1827. preživela je sve kasnije reforme i upotrebljava se i danas.
Kao ni srpskom latinicom koju je zatekao, Vuk nije mogao biti zadovoljan ni latinicom koju je sam sačinio i objavio kao ilirsku latinicu. Nijedna od njih nije se uklapala u njegov ideal po kome svaki glas treba da bude označen jednim slovnim znakom, tj. bez digrafa. Na pitanje: zašto Vuk nije nastavio reformu srpske latinice dosledno ovim svojim načelima, kao što je to učinio sa ćirilicom, nije teško odgovoriti. Optužbe koje je dobijao zbog toga što je u ćirilicu uveo samo jedno latinično slovo j bile su izuzetno oštre i o njima je on morao da vodi računa. Stalno mu je nad glavom stajala optužba da hoće da "pošokči", tj. pokatoliči Srbe....
Јесу, само је код њих било објављено да прелазе на латиницу, па су имали прелазну азбуку, прелаз су извршили у року од 60 година, и није им пало на памет да негују двоазбучје.
А шта ми радимо, идемо мимо осталог света и правимо поделе у нацији, још се дичимо својим "богатством", а при томе нам се све писано на латиници води као да је писано хрватксим језиком...
Nismo jedini u svetu koji koriste dvoazbuchje. Kinezi pored svojih " iproshcei kineski " i " tradicionalni kineski " koriste josh i " pin yin " koji se pishe na latinici. Pored Kineza tu su i Azeri, Tadzici...
vera nije nacion, niti je vera pismenost.
Pinyin није кинеска латиница, него транслитерација, пресловаљавање појмова са кинеског уз коришћење 26 слова латинског алфабета за међународне потребе, нпр. податке у пасошу, топониме итд.
По међународном ICAO стандарду, све земље који не користе латиничко писмо су дужне да у путним исправама упишу податке и латиничким пресловом.
Азери и Таџици су објавили прелазак својих језика на латиничко писмо, развили латиничко писмо, и објавили рок од 10 година у коме се има обавити комплетан прелазак.
Да ли су њихове владе поступиле поштеније и отвореније од наше власти?
Промашио си тему, овде говоримо о језику, и писму, које је уствари језик, али на другом медијуму...
Svakako da je poshetnije. Trebalo bi organizovai referendum, na kome bi se gradjani izjasnili o zvanichnom pismu u Republici Srbiji.