Немачка више није хришћанска земља?

комшија

Stara legenda
Poruka
91.040

1650282951179.png



Njemačka više nije kršćanska zemlja?


1650193186-shutterstock_1384549781-750x500.jpg


Autor: Deutsche Welle 17. apr. 2022 13:00

Stotinama godina u Njemačkoj su prevladavali vjernici Katoličke ili Evangeličke crkve. Zadnjih godina se to drastično promijenilo, pa tako mnogi danas više ne znaju ni zašto se uopće slavi Uskrs, prenosi DW.

“Protestant ili katolik?” To je pitanje u Njemačkoj dugo bilo relevantno jer je govorilo mnogo o svjetonazoru i načinu života. Pričest ili konfirmacija i crkveno vjenčanje za većinu su bili sami po sebi razumljivi. Generacije i generacije su svoje slobodno vrijeme provodile na crkvenim aktivnostima.

No sve to se već odavno počelo mijenjati. Još prije godinu dana u Njemačkoj je bilo 51 posto katolika i protestanata. No sada, u proljeće ove godine, po prvi put nakon dugo vremena većina stanovnika ne pripada ni Katoličkoj niti Evangeličkoj crkvi.

“To je povijesni trenutak, budući da, općenito gledajući, nakon mnogo stoljeća u Njemačkoj više nije ‘normalno‘ biti vjernik”, kaže Carsten Frerk, berlinski sociolog iz znanstvene skupine Svjetonazori u Njemačkoj (fowid). Tu skupinu je osnovala humanistička zaklada Giordano Bruno, koja je kritička prema religiji.

Gubitak značenja

„Nekada su crkve sudjelovale u svim segmentima društvenog života”, kaže religijski sociolog Detlef Pollack sa Sveučilišta Münster. 50-ih godina prošlog stoljeća one su bile prisutne u svakodnevici ljudi, određivale općenito prihvaćena shvaćanja obiteljskog života, morala i svjetonazora te stabilizirale novonastali politički poredak, objašnjava Pollack.

I dodaje da su i u desetljećima nakon toga dvije velike crkve imale utjecaja na javnost, „recimo kada se radilo o pomirenju s istočnoeuropskim susjedima ili o pitanjima socijalne pravde ili o biotehničkim pitanjima na granici između života i smrti”.

Prema Pollackovom mišljenju, Crkve su polako počele gubiti na značenju u 60-im godinama prošlog stoljeća, kada je s gospodarskim poletom došlo do promjene obiteljskih struktura i emancipacije žena. Tada je počela slabiti vjerska povezanost. Ali prije otkazivanja vjere obično dolazi do prestanka sudjelovanja u crkvenom životu. „Kada se odreknete vjerske tradicije, onda pada i utjecaj religije na način življenja”, pojašnjava Pollack.

Stariji umiru, mlađi napuštaju Crkvu

No unatoč tom trendu u 90-im godinama prošlog stoljeća se više od 72 posto stanovnika Njemačke izjašnjavalo kao pripadnici jedne od dvije velike Crkve. „Negativni razvoj se uočava već duže vrijeme. Ali on se u proteklih šest godina jako ubrzao”, kaže sociolog Frerk. Crkve su u razdoblju od 2000. do 2015. godišnje gubile oko 0,6 do 0,8 posto udjela u stanovništvu, a nakon 2016. ta se stopa povećala na 1 do 1,4 posto godišnje.

Stariji vjernici polako umiru, a mlađi u zadnje vrijeme sve češće službeno izlaze iz Crkve. Nisu svi ti izlasci politički motivirani, kaže Robert Stephanus, predsjednik nadkonfesionalnog udruženja REMID. Mnogi ne žele više plaćati crkveni porez koji za Crkve ubire njemačka država, a dio ih na taj način prosvjeduje protiv načina na koji se Crkve odnose prema seksualnim skandalima u vlastitim redovima.

U Njemačkoj u međuvremenu živi više od 40 posto ljudi koji ne pripadaju nijednoj od dvije velike Crkve. Naravno, to ne znači i da nisu vjernici. Mnogi su, primjerice, muslimani ili Židovi, a tu su i pripadnici drugih kršćanskih zajednica.

Ljudi više ne znaju ni zašto se slavi Uskrs

Nedavno ispitivanje javnog mnijenja koje je proveo Institut za demoskopiju Allensbach po nalogu lista Frankfurter Allgemeine Zeitung pozabavilo se razlozima tog negativnog trenda u nekada kršćanskoj Njemačkoj.

Ispitivanje opisuje „tri stupnja erozije”. Najprije su ljudi izgubili „vjeru u bitne sadržaje kršćanstva”. Tako još samo 37 posto građana vjeruje da je Isus božji sin (1986. – 56 posto). Drugi stupanj je izlazak iz Crkve kao organizacije, a nakon toga slijedi „odricanje od kršćanskih kulturnih tradicija”, mada se još „neko određeno vrijeme” drži do njih.
Zanimljivo je da unatoč svemu 70 posto ispitanika smatra da je kršćanstvo sastavni dio Njemačke – i kod ateista je ta brojka prilično visoka, čak 55 posto.

Koliko je izgubljeno zanimanje za kršćanske sadržaje pokazuje i činjenica da sve manje ljudi zna zašto se slave određeni crkveni blagdani poput Uskrsa. Vrhunac je da je za većinu građana Njemačke crkveni blagdan Uzašašća (ove godine se obilježava 26.5.) već odavno samo Dan očeva ili jednostavno Dan muškaraca. A ne blagdan kojim se 40. dana poslije Uskrsa slavi Kristov uzlazak na nebo.

Danas u Njemačkoj ima manje od 22 milijuna katolika i manje od 20 milijuna protestanata – što je ukupno ispod 50 posto stanovništva. Stručnjaci procjenjuju da će 2060. godine samo još 30 posto njemačkih građana biti vjernici Katoličke ili Evangeličke crkve.

link

Колико је људи убијено у име хришћанства? Крсташки ратови, верски екстремизам? Само за време тридесетогодишњег верског рата (1618-48) вођеног између католика и протестаната у Средњој Европи убијено је око 4 милиона људи и исто толико је осакаћено, а то је за Европу тог доба било страшно пуно. Ваистину, време је да хришћанство оде са историјске позорнице.
 

Pogledajte prilog 1138804



Njemačka više nije kršćanska zemlja?


1650193186-shutterstock_1384549781-750x500.jpg


Autor: Deutsche Welle 17. apr. 2022 13:00

Stotinama godina u Njemačkoj su prevladavali vjernici Katoličke ili Evangeličke crkve. Zadnjih godina se to drastično promijenilo, pa tako mnogi danas više ne znaju ni zašto se uopće slavi Uskrs, prenosi DW.

“Protestant ili katolik?” To je pitanje u Njemačkoj dugo bilo relevantno jer je govorilo mnogo o svjetonazoru i načinu života. Pričest ili konfirmacija i crkveno vjenčanje za većinu su bili sami po sebi razumljivi. Generacije i generacije su svoje slobodno vrijeme provodile na crkvenim aktivnostima.

No sve to se već odavno počelo mijenjati. Još prije godinu dana u Njemačkoj je bilo 51 posto katolika i protestanata. No sada, u proljeće ove godine, po prvi put nakon dugo vremena većina stanovnika ne pripada ni Katoličkoj niti Evangeličkoj crkvi.

“To je povijesni trenutak, budući da, općenito gledajući, nakon mnogo stoljeća u Njemačkoj više nije ‘normalno‘ biti vjernik”, kaže Carsten Frerk, berlinski sociolog iz znanstvene skupine Svjetonazori u Njemačkoj (fowid). Tu skupinu je osnovala humanistička zaklada Giordano Bruno, koja je kritička prema religiji.

Gubitak značenja

„Nekada su crkve sudjelovale u svim segmentima društvenog života”, kaže religijski sociolog Detlef Pollack sa Sveučilišta Münster. 50-ih godina prošlog stoljeća one su bile prisutne u svakodnevici ljudi, određivale općenito prihvaćena shvaćanja obiteljskog života, morala i svjetonazora te stabilizirale novonastali politički poredak, objašnjava Pollack.

I dodaje da su i u desetljećima nakon toga dvije velike crkve imale utjecaja na javnost, „recimo kada se radilo o pomirenju s istočnoeuropskim susjedima ili o pitanjima socijalne pravde ili o biotehničkim pitanjima na granici između života i smrti”.

Prema Pollackovom mišljenju, Crkve su polako počele gubiti na značenju u 60-im godinama prošlog stoljeća, kada je s gospodarskim poletom došlo do promjene obiteljskih struktura i emancipacije žena. Tada je počela slabiti vjerska povezanost. Ali prije otkazivanja vjere obično dolazi do prestanka sudjelovanja u crkvenom životu. „Kada se odreknete vjerske tradicije, onda pada i utjecaj religije na način življenja”, pojašnjava Pollack.

Stariji umiru, mlađi napuštaju Crkvu

No unatoč tom trendu u 90-im godinama prošlog stoljeća se više od 72 posto stanovnika Njemačke izjašnjavalo kao pripadnici jedne od dvije velike Crkve. „Negativni razvoj se uočava već duže vrijeme. Ali on se u proteklih šest godina jako ubrzao”, kaže sociolog Frerk. Crkve su u razdoblju od 2000. do 2015. godišnje gubile oko 0,6 do 0,8 posto udjela u stanovništvu, a nakon 2016. ta se stopa povećala na 1 do 1,4 posto godišnje.

Stariji vjernici polako umiru, a mlađi u zadnje vrijeme sve češće službeno izlaze iz Crkve. Nisu svi ti izlasci politički motivirani, kaže Robert Stephanus, predsjednik nadkonfesionalnog udruženja REMID. Mnogi ne žele više plaćati crkveni porez koji za Crkve ubire njemačka država, a dio ih na taj način prosvjeduje protiv načina na koji se Crkve odnose prema seksualnim skandalima u vlastitim redovima.

U Njemačkoj u međuvremenu živi više od 40 posto ljudi koji ne pripadaju nijednoj od dvije velike Crkve. Naravno, to ne znači i da nisu vjernici. Mnogi su, primjerice, muslimani ili Židovi, a tu su i pripadnici drugih kršćanskih zajednica.

Ljudi više ne znaju ni zašto se slavi Uskrs

Nedavno ispitivanje javnog mnijenja koje je proveo Institut za demoskopiju Allensbach po nalogu lista Frankfurter Allgemeine Zeitung pozabavilo se razlozima tog negativnog trenda u nekada kršćanskoj Njemačkoj.

Ispitivanje opisuje „tri stupnja erozije”. Najprije su ljudi izgubili „vjeru u bitne sadržaje kršćanstva”. Tako još samo 37 posto građana vjeruje da je Isus božji sin (1986. – 56 posto). Drugi stupanj je izlazak iz Crkve kao organizacije, a nakon toga slijedi „odricanje od kršćanskih kulturnih tradicija”, mada se još „neko određeno vrijeme” drži do njih.
Zanimljivo je da unatoč svemu 70 posto ispitanika smatra da je kršćanstvo sastavni dio Njemačke – i kod ateista je ta brojka prilično visoka, čak 55 posto.

Koliko je izgubljeno zanimanje za kršćanske sadržaje pokazuje i činjenica da sve manje ljudi zna zašto se slave određeni crkveni blagdani poput Uskrsa. Vrhunac je da je za većinu građana Njemačke crkveni blagdan Uzašašća (ove godine se obilježava 26.5.) već odavno samo Dan očeva ili jednostavno Dan muškaraca. A ne blagdan kojim se 40. dana poslije Uskrsa slavi Kristov uzlazak na nebo.

Danas u Njemačkoj ima manje od 22 milijuna katolika i manje od 20 milijuna protestanata – što je ukupno ispod 50 posto stanovništva. Stručnjaci procjenjuju da će 2060. godine samo još 30 posto njemačkih građana biti vjernici Katoličke ili Evangeličke crkve.

link

Колико је људи убијено у име хришћанства? Крсташки ратови, верски екстремизам? Само за време тридесетогодишњег верског рата (1618-48) вођеног између католика и протестаната у Средњој Европи убијено је око 4 милиона људи и исто толико је осакаћено, а то је за Европу тог доба било страшно пуно. Ваистину, време је да хришћанство оде са историјске позорнице.

Као и увек, погрешно си схватио текст и оно што је између редова. Текст говори о смањењу хришћана у Немачкој, док реално говори о повећању становништва исламске вероисповести. И то није више само пријем избеглица, већ природни прираштај који је много већи код исламских миграната. Тако да то су та притајена упозорења за Немачку, а не колико је убијено у име хришћанства.
 

Pogledajte prilog 1138804



Njemačka više nije kršćanska zemlja?


1650193186-shutterstock_1384549781-750x500.jpg


Autor: Deutsche Welle 17. apr. 2022 13:00

Stotinama godina u Njemačkoj su prevladavali vjernici Katoličke ili Evangeličke crkve. Zadnjih godina se to drastično promijenilo, pa tako mnogi danas više ne znaju ni zašto se uopće slavi Uskrs, prenosi DW.

“Protestant ili katolik?” To je pitanje u Njemačkoj dugo bilo relevantno jer je govorilo mnogo o svjetonazoru i načinu života. Pričest ili konfirmacija i crkveno vjenčanje za većinu su bili sami po sebi razumljivi. Generacije i generacije su svoje slobodno vrijeme provodile na crkvenim aktivnostima.

No sve to se već odavno počelo mijenjati. Još prije godinu dana u Njemačkoj je bilo 51 posto katolika i protestanata. No sada, u proljeće ove godine, po prvi put nakon dugo vremena većina stanovnika ne pripada ni Katoličkoj niti Evangeličkoj crkvi.

“To je povijesni trenutak, budući da, općenito gledajući, nakon mnogo stoljeća u Njemačkoj više nije ‘normalno‘ biti vjernik”, kaže Carsten Frerk, berlinski sociolog iz znanstvene skupine Svjetonazori u Njemačkoj (fowid). Tu skupinu je osnovala humanistička zaklada Giordano Bruno, koja je kritička prema religiji.

Gubitak značenja

„Nekada su crkve sudjelovale u svim segmentima društvenog života”, kaže religijski sociolog Detlef Pollack sa Sveučilišta Münster. 50-ih godina prošlog stoljeća one su bile prisutne u svakodnevici ljudi, određivale općenito prihvaćena shvaćanja obiteljskog života, morala i svjetonazora te stabilizirale novonastali politički poredak, objašnjava Pollack.

I dodaje da su i u desetljećima nakon toga dvije velike crkve imale utjecaja na javnost, „recimo kada se radilo o pomirenju s istočnoeuropskim susjedima ili o pitanjima socijalne pravde ili o biotehničkim pitanjima na granici između života i smrti”.

Prema Pollackovom mišljenju, Crkve su polako počele gubiti na značenju u 60-im godinama prošlog stoljeća, kada je s gospodarskim poletom došlo do promjene obiteljskih struktura i emancipacije žena. Tada je počela slabiti vjerska povezanost. Ali prije otkazivanja vjere obično dolazi do prestanka sudjelovanja u crkvenom životu. „Kada se odreknete vjerske tradicije, onda pada i utjecaj religije na način življenja”, pojašnjava Pollack.

Stariji umiru, mlađi napuštaju Crkvu

No unatoč tom trendu u 90-im godinama prošlog stoljeća se više od 72 posto stanovnika Njemačke izjašnjavalo kao pripadnici jedne od dvije velike Crkve. „Negativni razvoj se uočava već duže vrijeme. Ali on se u proteklih šest godina jako ubrzao”, kaže sociolog Frerk. Crkve su u razdoblju od 2000. do 2015. godišnje gubile oko 0,6 do 0,8 posto udjela u stanovništvu, a nakon 2016. ta se stopa povećala na 1 do 1,4 posto godišnje.

Stariji vjernici polako umiru, a mlađi u zadnje vrijeme sve češće službeno izlaze iz Crkve. Nisu svi ti izlasci politički motivirani, kaže Robert Stephanus, predsjednik nadkonfesionalnog udruženja REMID. Mnogi ne žele više plaćati crkveni porez koji za Crkve ubire njemačka država, a dio ih na taj način prosvjeduje protiv načina na koji se Crkve odnose prema seksualnim skandalima u vlastitim redovima.

U Njemačkoj u međuvremenu živi više od 40 posto ljudi koji ne pripadaju nijednoj od dvije velike Crkve. Naravno, to ne znači i da nisu vjernici. Mnogi su, primjerice, muslimani ili Židovi, a tu su i pripadnici drugih kršćanskih zajednica.

Ljudi više ne znaju ni zašto se slavi Uskrs

Nedavno ispitivanje javnog mnijenja koje je proveo Institut za demoskopiju Allensbach po nalogu lista Frankfurter Allgemeine Zeitung pozabavilo se razlozima tog negativnog trenda u nekada kršćanskoj Njemačkoj.

Ispitivanje opisuje „tri stupnja erozije”. Najprije su ljudi izgubili „vjeru u bitne sadržaje kršćanstva”. Tako još samo 37 posto građana vjeruje da je Isus božji sin (1986. – 56 posto). Drugi stupanj je izlazak iz Crkve kao organizacije, a nakon toga slijedi „odricanje od kršćanskih kulturnih tradicija”, mada se još „neko određeno vrijeme” drži do njih.
Zanimljivo je da unatoč svemu 70 posto ispitanika smatra da je kršćanstvo sastavni dio Njemačke – i kod ateista je ta brojka prilično visoka, čak 55 posto.

Koliko je izgubljeno zanimanje za kršćanske sadržaje pokazuje i činjenica da sve manje ljudi zna zašto se slave određeni crkveni blagdani poput Uskrsa. Vrhunac je da je za većinu građana Njemačke crkveni blagdan Uzašašća (ove godine se obilježava 26.5.) već odavno samo Dan očeva ili jednostavno Dan muškaraca. A ne blagdan kojim se 40. dana poslije Uskrsa slavi Kristov uzlazak na nebo.

Danas u Njemačkoj ima manje od 22 milijuna katolika i manje od 20 milijuna protestanata – što je ukupno ispod 50 posto stanovništva. Stručnjaci procjenjuju da će 2060. godine samo još 30 posto njemačkih građana biti vjernici Katoličke ili Evangeličke crkve.

link

Колико је људи убијено у име хришћанства? Крсташки ратови, верски екстремизам? Само за време тридесетогодишњег верског рата (1618-48) вођеног између католика и протестаната у Средњој Европи убијено је око 4 милиона људи и исто толико је осакаћено, а то је за Европу тог доба било страшно пуно. Ваистину, време је да хришћанство оде са историјске позорнице.
Tu se slažem sa tobom komšija. Ljudi su uvideli kakva je religija prevara. Ali ne samo hrišćanstvo nego sve religije.
 
Као и увек, погрешно си схватио текст и оно што је између редова. Текст говори о смањењу хришћана у Немачкој, док реално говори о повећању становништва исламске вероисповести. И то није више само пријем избеглица, већ природни прираштај који је много већи код исламских миграната. Тако да то су та притајена упозорења за Немачку, а не колико је убијено у име хришћанства.
manje od 5% muslimana imaš u Nemačkoj ali zato jedno 30% ateista i o tome tekst govori ne o opasnosti islama.

U Nemačkoj se bukvalno plaća dodatni porez od 9% na godišnje prihode ako se izjasniš kao vernik.Ako si ateista ne plaćaš ništa. U materijalističkom uređenju kao Nemačkom prilično siguran način da napraviš mnogo ovih drugih.
 
Realno, crkve u Nemačkoj (rimokatolička i protestantske) odavno promovišu levičarsku politiku, multikulturu, integraciju garavih, socijalnu pomoć, borbu protiv ksenofobije itd. Komunšija bi trebalo da plače zbog njihovog opadanja.
Cak i to pravi manju stetu Nemackoj i ostalim zapadnim zemljama nego integracija rusa.

Колико је људи убијено у име хришћанства? Крсташки ратови, верски екстремизам? Само за време тридесетогодишњег верског рата (1618-48) вођеног између католика и протестаната у Средњој Европи убијено је око 4 милиона људи и исто толико је осакаћено, а то је за Европу тог доба било страшно пуно. Ваистину, време је да хришћанство оде са историјске позорнице.
Samo Ceska je u tom ratu izgubila oko 2 miliona ljudi i to zbog notornih gluposti tipa koliko ''demona'' moze da stane na vrh igle.
 
Cak i to pravi manju stetu Nemackoj i ostalim zapadnim zemljama nego integracija rusa.

Rusi koji žive u zapadnim zemljama su uredni, prosperitetni građani koji se pridržavaju reda i zakona i poštuju zemlje u kojima žive. Garave masovno dovode na zapad, a onda ih uče da mrze zemlje u koje su došli i traže pomoć i cvile o diskriminaciji. Smešno poređenje.
 
manje od 5% muslimana imaš u Nemačkoj ali zato jedno 30% ateista i o tome tekst govori ne o opasnosti islama.

U Nemačkoj se bukvalno plaća dodatni porez od 9% na godišnje prihode ako se izjasniš kao vernik.Ako si ateista ne plaćaš ništa. U materijalističkom uređenju kao Nemačkom prilično siguran način da napraviš mnogo ovih drugih.
c1b7999c77d442f6ebbe822139802b0a.jpg


FOTO: AA

U centralnoj džamiji u Kelnu prvi put putem razglasa proučen ezan za džuma-namaz​


14.10.2022. / 15:10
4


U centralnoj džamiji u njemačkom gradu Kelnu prvi put je putem razglasa proučen ezan uoči džuma-namaza.


Grad Keln, u kojem živi značajan broj muslimanske populacije, prošle godine najavio je da će, uz određene uvjete, biti omogućeno učenje ezana petkom putem razglasa u periodu od dvije godine, nakon čega je Turska islamska zajednica sa sjedištem u Njemačkoj (DITIB) aplicirala da se ezan za džuma-namaz uči putem razglasa i u centralnoj džamiji u Kelnu.

Kako ne bi bili uznemiravani oni koji žive u blizini, glasnoća ezana je podešena na 60 decibela.
Vjerski službenik Mustafa Kader je proučio ezan u dvorištu putem mikrofona, a interesovanje pored muslimana, pokazali su i nemuslimani te mediji.
Vjernici su kazali kako su veoma sretni što čuju ezan u Kelnu, a pojedinci nisu mogli zadržati suze radosnice.
Ipak, van dvorišta džamije tokom učenja ezana manja grupa je održala proteste.
Policija je poduzela visoke mjere sigurnosti.


https://faktor.ba/vijest/u-centraln...m-razglasa-proucen-ezan-za-dzuma-namaz/178272
 
Колико је људи убијено у име хришћанства? Крсташки ратови, верски екстремизам? Само за време тридесетогодишњег верског рата (1618-48) вођеног између католика и протестаната у Средњој Европи убијено је око 4 милиона људи и исто толико је осакаћено, а то је за Европу тог доба било страшно пуно. Ваистину, време је да хришћанство оде са историјске позорнице.
Kaкве то има везе са стањем у Немачкој ?
Правиш закључке који немају везе са смислом.
Колико људи је умрло у ратовима, да нађемо произвођача тог оружја па да га осудимо,на пример произвођача калашњикова ?
Закључак нигде везе, једно је употреба, друго злоупотреба.
То што се теби и твојима не допада хришћанство, и што хришћана има све више, то је већ неко друго питање које теби очигледно смета.
 

Pogledajte prilog 1138804



Njemačka više nije kršćanska zemlja?


1650193186-shutterstock_1384549781-750x500.jpg


Autor: Deutsche Welle 17. apr. 2022 13:00

Stotinama godina u Njemačkoj su prevladavali vjernici Katoličke ili Evangeličke crkve. Zadnjih godina se to drastično promijenilo, pa tako mnogi danas više ne znaju ni zašto se uopće slavi Uskrs, prenosi DW.

“Protestant ili katolik?” To je pitanje u Njemačkoj dugo bilo relevantno jer je govorilo mnogo o svjetonazoru i načinu života. Pričest ili konfirmacija i crkveno vjenčanje za većinu su bili sami po sebi razumljivi. Generacije i generacije su svoje slobodno vrijeme provodile na crkvenim aktivnostima.

No sve to se već odavno počelo mijenjati. Još prije godinu dana u Njemačkoj je bilo 51 posto katolika i protestanata. No sada, u proljeće ove godine, po prvi put nakon dugo vremena većina stanovnika ne pripada ni Katoličkoj niti Evangeličkoj crkvi.

“To je povijesni trenutak, budući da, općenito gledajući, nakon mnogo stoljeća u Njemačkoj više nije ‘normalno‘ biti vjernik”, kaže Carsten Frerk, berlinski sociolog iz znanstvene skupine Svjetonazori u Njemačkoj (fowid). Tu skupinu je osnovala humanistička zaklada Giordano Bruno, koja je kritička prema religiji.

Gubitak značenja

„Nekada su crkve sudjelovale u svim segmentima društvenog života”, kaže religijski sociolog Detlef Pollack sa Sveučilišta Münster. 50-ih godina prošlog stoljeća one su bile prisutne u svakodnevici ljudi, određivale općenito prihvaćena shvaćanja obiteljskog života, morala i svjetonazora te stabilizirale novonastali politički poredak, objašnjava Pollack.

I dodaje da su i u desetljećima nakon toga dvije velike crkve imale utjecaja na javnost, „recimo kada se radilo o pomirenju s istočnoeuropskim susjedima ili o pitanjima socijalne pravde ili o biotehničkim pitanjima na granici između života i smrti”.

Prema Pollackovom mišljenju, Crkve su polako počele gubiti na značenju u 60-im godinama prošlog stoljeća, kada je s gospodarskim poletom došlo do promjene obiteljskih struktura i emancipacije žena. Tada je počela slabiti vjerska povezanost. Ali prije otkazivanja vjere obično dolazi do prestanka sudjelovanja u crkvenom životu. „Kada se odreknete vjerske tradicije, onda pada i utjecaj religije na način življenja”, pojašnjava Pollack.

Stariji umiru, mlađi napuštaju Crkvu

No unatoč tom trendu u 90-im godinama prošlog stoljeća se više od 72 posto stanovnika Njemačke izjašnjavalo kao pripadnici jedne od dvije velike Crkve. „Negativni razvoj se uočava već duže vrijeme. Ali on se u proteklih šest godina jako ubrzao”, kaže sociolog Frerk. Crkve su u razdoblju od 2000. do 2015. godišnje gubile oko 0,6 do 0,8 posto udjela u stanovništvu, a nakon 2016. ta se stopa povećala na 1 do 1,4 posto godišnje.

Stariji vjernici polako umiru, a mlađi u zadnje vrijeme sve češće službeno izlaze iz Crkve. Nisu svi ti izlasci politički motivirani, kaže Robert Stephanus, predsjednik nadkonfesionalnog udruženja REMID. Mnogi ne žele više plaćati crkveni porez koji za Crkve ubire njemačka država, a dio ih na taj način prosvjeduje protiv načina na koji se Crkve odnose prema seksualnim skandalima u vlastitim redovima.

U Njemačkoj u međuvremenu živi više od 40 posto ljudi koji ne pripadaju nijednoj od dvije velike Crkve. Naravno, to ne znači i da nisu vjernici. Mnogi su, primjerice, muslimani ili Židovi, a tu su i pripadnici drugih kršćanskih zajednica.

Ljudi više ne znaju ni zašto se slavi Uskrs

Nedavno ispitivanje javnog mnijenja koje je proveo Institut za demoskopiju Allensbach po nalogu lista Frankfurter Allgemeine Zeitung pozabavilo se razlozima tog negativnog trenda u nekada kršćanskoj Njemačkoj.

Ispitivanje opisuje „tri stupnja erozije”. Najprije su ljudi izgubili „vjeru u bitne sadržaje kršćanstva”. Tako još samo 37 posto građana vjeruje da je Isus božji sin (1986. – 56 posto). Drugi stupanj je izlazak iz Crkve kao organizacije, a nakon toga slijedi „odricanje od kršćanskih kulturnih tradicija”, mada se još „neko određeno vrijeme” drži do njih.
Zanimljivo je da unatoč svemu 70 posto ispitanika smatra da je kršćanstvo sastavni dio Njemačke – i kod ateista je ta brojka prilično visoka, čak 55 posto.

Koliko je izgubljeno zanimanje za kršćanske sadržaje pokazuje i činjenica da sve manje ljudi zna zašto se slave određeni crkveni blagdani poput Uskrsa. Vrhunac je da je za većinu građana Njemačke crkveni blagdan Uzašašća (ove godine se obilježava 26.5.) već odavno samo Dan očeva ili jednostavno Dan muškaraca. A ne blagdan kojim se 40. dana poslije Uskrsa slavi Kristov uzlazak na nebo.

Danas u Njemačkoj ima manje od 22 milijuna katolika i manje od 20 milijuna protestanata – što je ukupno ispod 50 posto stanovništva. Stručnjaci procjenjuju da će 2060. godine samo još 30 posto njemačkih građana biti vjernici Katoličke ili Evangeličke crkve.

link

Колико је људи убијено у име хришћанства? Крсташки ратови, верски екстремизам? Само за време тридесетогодишњег верског рата (1618-48) вођеног између католика и протестаната у Средњој Европи убијено је око 4 милиона људи и исто толико је осакаћено, а то је за Европу тог доба било страшно пуно. Ваистину, време је да хришћанство оде са историјске позорнице.

sve te gorušica dere zbog toga
 
Svabe,Francuzi i Britanci,nikada nisu ni bili hriscani.Neki Protestanti.Zato ih je Spanija i napadala vekovima,zato sto su bili probisveti.
Mala ispravka. Francuzi nisu protestanti ,to su resili u kristalnoj noci kada su pobili sve svoje protestante. Britanci pola pola ,Engleska je protestantska,Skoti imas Celtic katolike i Rendzers protestante,Svabe pola pola sever Hamburger SV protestanti ,jug Bajern Minhen katolici.
 

Back
Top