(Ne)očekivani razvoj situacije u RS

CRNADAK NA DUHOVIT NAČIN PROKOMENTARISAO POLITIČKU KRIZU U RS-u: "Ni Hrvatska nema predsjednika iz HDZ-a"​


Na sjednici posvećenoj temama oko održavanja vanrednih izbora, koja je uslijedila nakon što je bivšem predsjedniku entiteta Miloradu Dodiku oduzet mandat, Crnadak je u replici poslaniku iz vladajućeg SNSD-a ispričao vic s političkom porukom.

1758783623208.png


Tokom sjednice NSRS, poslanik Partije demokratskog progresa (PDP) Igor Crnadak iskoristio je priliku da kroz sarkazam prokomentariše aktuelnu političku situaciju u entitetu.

Na sjednici posvećenoj temama oko održavanja vanrednih izbora, koja je uslijedila nakon što je bivšem predsjedniku entiteta Miloradu Dodiku oduzet mandat, Crnadak je u replici poslaniku iz vladajućeg SNSD-a ispričao vic s političkom porukom.

- Koja je razlika između Republike Hrvatske i RS? Odgovor: Republika Hrvatska nema predsjednika iz HDZ-a - rekao je Crnadak.

Na ovaj način, poslanik PDP-a aludirao je na trenutnu situaciju u RS, u kojoj Davor Pranjić, predstavnik hrvatskog naroda, trenutno obnaša funkciju predsjednika RS. Istovremeno, SNSD i dalje razmatra hoće li učestvovati na predstojećim vanrednim izborima, što dodatno unosi političku neizvjesnost.

Crnatkov komentar naišao je na podijeljene reakcije – dok su pojedini poslanici iz opozicije uz osmijeh propratili njegovu izjavu, iz SNSD-a su uslijedile oštre replike, uz optužbe za "neozbiljno ponašanje" u raspravi o važnim političkim pitanjima.
 
zbiljaš:

CRNADAK NA DUHOVIT NAČIN PROKOMENTARISAO POLITIČKU KRIZU U RS-u: "Ni Hrvatska nema predsjednika iz HDZ-a"​


Na sjednici posvećenoj temama oko održavanja vanrednih izbora, koja je uslijedila nakon što je bivšem predsjedniku entiteta Miloradu Dodiku oduzet mandat, Crnadak je u replici poslaniku iz vladajućeg SNSD-a ispričao vic s političkom porukom.

Pogledajte prilog 1789698

Tokom sjednice NSRS, poslanik Partije demokratskog progresa (PDP) Igor Crnadak iskoristio je priliku da kroz sarkazam prokomentariše aktuelnu političku situaciju u entitetu.

Na sjednici posvećenoj temama oko održavanja vanrednih izbora, koja je uslijedila nakon što je bivšem predsjedniku entiteta Miloradu Dodiku oduzet mandat, Crnadak je u replici poslaniku iz vladajućeg SNSD-a ispričao vic s političkom porukom.

- Koja je razlika između Republike Hrvatske i RS? Odgovor: Republika Hrvatska nema predsjednika iz HDZ-a - rekao je Crnadak.

Na ovaj način, poslanik PDP-a aludirao je na trenutnu situaciju u RS, u kojoj Davor Pranjić, predstavnik hrvatskog naroda, trenutno obnaša funkciju predsjednika RS. Istovremeno, SNSD i dalje razmatra hoće li učestvovati na predstojećim vanrednim izborima, što dodatno unosi političku neizvjesnost.

Crnatkov komentar naišao je na podijeljene reakcije – dok su pojedini poslanici iz opozicije uz osmijeh propratili njegovu izjavu, iz SNSD-a su uslijedile oštre replike, uz optužbe za "neozbiljno ponašanje" u raspravi o važnim političkim pitanjima.
Kliknite za proširenje...
Muslimani uopšte nemaju instituciju predsednika.
Uostalom, koji će im... Imaju reisa. :per:
 

MILORAD DODIK I NJEGOV REŽIM: Demistifikacija jednog političkog fenomena​


Koliko je Dodikov legitimitet u krizi pokazuje koncentracija njegovih nevjerovatnih obrata samo u posljednja tri mjeseca.

1758987286478.png


Milorada Dodika se nikad ne smije potcjenjivati, a kamoli otpisati. On je u protekle tri decenije pokazao da je razvio nevjerovatnu vještinu političkog preživljavanja, veliku sposobnost da se i onda, kad se čini da je priteran uza zid, ponovo vrati u središte zbivanja moćniji nego ikad ranije.

On je jedan dio Bosne i Hercegovine sa svojim saveznicima faktički pretvorio u vlastiti feud, u kojem je sloboda i demokratije sve manje, a diskriminacije i korupcije sve više. Iako je u prvim godinama slovio kao pragmatičar i "čovjek od posla", kao ideološki nekonzistentan i indiferentan, najkasnije od sredine 2000-ih, još u vrijeme Tadićeve vladavine u Srbiji, on se sve više oslanja na idejnu podlogu velikosrpskog nacionalističkog projekta sa centrom u Beogradu. Sve će to ubrzo dopuniti snažnom orijentacijom na Rusiju, a onda i na Orbanovu Mađarsku, pa i na Natanjahuov Izrael, piše Vahidin Preljević za Odgovor.ba.

Vremenom je postao ne baš potpuno nebitna karika u lancu desničarske, šovinističke i islamofobne internacionale. Naklonost predstavnika ove nesvete alijanse, osim ideološkom bliskošću, kupovao je raznoraznim mutnim poslovima na štetu građana entiteta. Jedan odnajboljih primjera kako politički ekstremizam ne mora stajati u protivrječju s logikom biznisa za povlaštene nije samo pokret MAGA i trumpizam nego upravo modus vivendi Milorada Dodika.

Dugo ga je pratila priča, koju su širile i različite generacije njegovih političkih partnera iz Sarajeva, da ustvari postoje dva Dodika: jedan koji se koristi nacionalizmom da bi mobilizirao mase, i drugi koji je okorjeli pragmatik što samo gleda svoje interese. Uvjeravalo se javnost da je pravi zapravo samo ovaj drugi Dodik, a da je prvi samo jeftina predstava za mase, koju ne treba uzimati za ozbiljno. To je bila zabluda kojoj su namjerno ili nesvjesno podlegli mnogi, uključujući i brojne predstavnike međunarodne zajednice.

Dodik kao politički pragmatik i Dodik kao nacionalist se ne isključuju, nikada se nisu isključivali. On je bio i ostao u jednakoj mjeri i beskrupulozni tehničar moći, koji gomila svoje bogatstvo i uticaj kao i vjerni agent srpskog i ruskog svijeta. I u tom spoju se vjerovatno i krio veliki dio tajne njegovog političkog uspona.

Međutim, događanja proteklih godina, a naročito ove godine, pokazuju da je neki sastojak ispao iz te Dodikove čarobne formule. Sve su prilike da je u svom posljednjem sukobu sa bosanskohercegovačkom državom i njenim potkapacitiranim institucijama pretrpio veliki poraz. Još u prvoj polovici ove godine činilo se da će otvorena konfrontacija sa ustavnim poretkom Bosne i Hercegovine još jednom izdobriti za njega i da će sarajevski političari opet biti spremni da se nagode i sklope neki truhli kompromis njemu u korist. Činilo se i da je međunarodni faktor voljan da ustukne pred nasiljem i opet pomakne tu famoznu crvenu liniju i dodatno ojača Dodika.

Koliko je Dodikov legitimitet u krizi pokazuje koncentracija njegovih nevjerovatnih obrata samo u posljednja tri mjeseca. Rekao je "da neće priznati odluku Suda BiH", pa je na kraju ipak priznao. Gromoglasno je najavljivao "da neće ispoštovati odluku CIK-a, te da se neće mirnim putem povući sa funkcije, koja mu je presudom oduzeta", pa se ipak povukao. U više navrata je ponovio "da neće izaći na vanredne izbore, koje je raspisao državni CIK", pa će ipak izaći. I naposljetku: vjerovatno da ni dugo najavljivani referendum (koji ionako ima samo anketni karakter) neće biti održan.

Dodik je ovu posljednju krizu otpočeo dotad najvećim poslijeratnim udarom na ustavni poredak i državne institucije, a na kraju zapleta je, uza sve prethodne peripetije, ispao objektivno najveći gubitnik.

Ali to nije sve: on je umjesto da, kako je namjeravao, izazove ustavnu krizu u Bosni i Hercegovinu i delegitimizira njene institucije, faktički urušio pravni poredak Republike Srpske. U prah i pepeo pretvorio je legitimitet svih važnih institucija u ovom entitetu, u kojem je legalnost i vlade i funkcije predsjednika pa i skupštine postala krajnje neizvjesna.

Destruktivna politika je opisala puni krug i pretvorila se u autodestrukciju. Iako treba zadržati oprez, iskazan na početku ovog teksta, očito da je demistifikacija Milorada Dodika kao političkog fenomena u punom zamahu.

(Vahidin Preljević je germanist, kulturolog, prevodilac, esejist. Redovni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, autor više znanstvenih studija i knjiga na bosanskom, njemačkom i engleskom jeziku, među ostalima: „Estetika fragmenta“ (2007), „Književna povijest tijela“ (2013), „Sarajevski atentat“ (2015), „Nakon imperije“ (2018), „Peter Handkes Jugoslawienkomplex“ (2022) Tekst je objavljen na novopokrenutom portalu Odgovor.ba).
 
zbiljaš:

MILORAD DODIK I NJEGOV REŽIM: Demistifikacija jednog političkog fenomena​


Koliko je Dodikov legitimitet u krizi pokazuje koncentracija njegovih nevjerovatnih obrata samo u posljednja tri mjeseca.

Pogledajte prilog 1791064

Milorada Dodika se nikad ne smije potcjenjivati, a kamoli otpisati. On je u protekle tri decenije pokazao da je razvio nevjerovatnu vještinu političkog preživljavanja, veliku sposobnost da se i onda, kad se čini da je priteran uza zid, ponovo vrati u središte zbivanja moćniji nego ikad ranije.

On je jedan dio Bosne i Hercegovine sa svojim saveznicima faktički pretvorio u vlastiti feud, u kojem je sloboda i demokratije sve manje, a diskriminacije i korupcije sve više. Iako je u prvim godinama slovio kao pragmatičar i "čovjek od posla", kao ideološki nekonzistentan i indiferentan, najkasnije od sredine 2000-ih, još u vrijeme Tadićeve vladavine u Srbiji, on se sve više oslanja na idejnu podlogu velikosrpskog nacionalističkog projekta sa centrom u Beogradu. Sve će to ubrzo dopuniti snažnom orijentacijom na Rusiju, a onda i na Orbanovu Mađarsku, pa i na Natanjahuov Izrael, piše Vahidin Preljević za Odgovor.ba.

Vremenom je postao ne baš potpuno nebitna karika u lancu desničarske, šovinističke i islamofobne internacionale. Naklonost predstavnika ove nesvete alijanse, osim ideološkom bliskošću, kupovao je raznoraznim mutnim poslovima na štetu građana entiteta. Jedan odnajboljih primjera kako politički ekstremizam ne mora stajati u protivrječju s logikom biznisa za povlaštene nije samo pokret MAGA i trumpizam nego upravo modus vivendi Milorada Dodika.

Dugo ga je pratila priča, koju su širile i različite generacije njegovih političkih partnera iz Sarajeva, da ustvari postoje dva Dodika: jedan koji se koristi nacionalizmom da bi mobilizirao mase, i drugi koji je okorjeli pragmatik što samo gleda svoje interese. Uvjeravalo se javnost da je pravi zapravo samo ovaj drugi Dodik, a da je prvi samo jeftina predstava za mase, koju ne treba uzimati za ozbiljno. To je bila zabluda kojoj su namjerno ili nesvjesno podlegli mnogi, uključujući i brojne predstavnike međunarodne zajednice.

Dodik kao politički pragmatik i Dodik kao nacionalist se ne isključuju, nikada se nisu isključivali. On je bio i ostao u jednakoj mjeri i beskrupulozni tehničar moći, koji gomila svoje bogatstvo i uticaj kao i vjerni agent srpskog i ruskog svijeta. I u tom spoju se vjerovatno i krio veliki dio tajne njegovog političkog uspona.

Međutim, događanja proteklih godina, a naročito ove godine, pokazuju da je neki sastojak ispao iz te Dodikove čarobne formule. Sve su prilike da je u svom posljednjem sukobu sa bosanskohercegovačkom državom i njenim potkapacitiranim institucijama pretrpio veliki poraz. Još u prvoj polovici ove godine činilo se da će otvorena konfrontacija sa ustavnim poretkom Bosne i Hercegovine još jednom izdobriti za njega i da će sarajevski političari opet biti spremni da se nagode i sklope neki truhli kompromis njemu u korist. Činilo se i da je međunarodni faktor voljan da ustukne pred nasiljem i opet pomakne tu famoznu crvenu liniju i dodatno ojača Dodika.

Koliko je Dodikov legitimitet u krizi pokazuje koncentracija njegovih nevjerovatnih obrata samo u posljednja tri mjeseca. Rekao je "da neće priznati odluku Suda BiH", pa je na kraju ipak priznao. Gromoglasno je najavljivao "da neće ispoštovati odluku CIK-a, te da se neće mirnim putem povući sa funkcije, koja mu je presudom oduzeta", pa se ipak povukao. U više navrata je ponovio "da neće izaći na vanredne izbore, koje je raspisao državni CIK", pa će ipak izaći. I naposljetku: vjerovatno da ni dugo najavljivani referendum (koji ionako ima samo anketni karakter) neće biti održan.

Dodik je ovu posljednju krizu otpočeo dotad najvećim poslijeratnim udarom na ustavni poredak i državne institucije, a na kraju zapleta je, uza sve prethodne peripetije, ispao objektivno najveći gubitnik.

Ali to nije sve: on je umjesto da, kako je namjeravao, izazove ustavnu krizu u Bosni i Hercegovinu i delegitimizira njene institucije, faktički urušio pravni poredak Republike Srpske. U prah i pepeo pretvorio je legitimitet svih važnih institucija u ovom entitetu, u kojem je legalnost i vlade i funkcije predsjednika pa i skupštine postala krajnje neizvjesna.

Destruktivna politika je opisala puni krug i pretvorila se u autodestrukciju. Iako treba zadržati oprez, iskazan na početku ovog teksta, očito da je demistifikacija Milorada Dodika kao političkog fenomena u punom zamahu.

(Vahidin Preljević je germanist, kulturolog, prevodilac, esejist. Redovni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, autor više znanstvenih studija i knjiga na bosanskom, njemačkom i engleskom jeziku, među ostalima: „Estetika fragmenta“ (2007), „Književna povijest tijela“ (2013), „Sarajevski atentat“ (2015), „Nakon imperije“ (2018), „Peter Handkes Jugoslawienkomplex“ (2022) Tekst je objavljen na novopokrenutom portalu Odgovor.ba).
Kliknite za proširenje...
Sve što doprinosi rušenju Nakarade jeste prihvatljivo.
 

JASNA PORUKA ZAMJENICE ŠEFA NATO-a: Nećemo dozvoliti da nastane sigurnosni vakuum u BiH, presuda protiv Dodika se mora poštovati​


Šekerinska se osvrnula i na navode pojedinih političara iz BiH da bi Rusija mogla uložiti veto na produženje mandata misije EUFOR Althea


1758987813972.png


Nakon više od 30 godina, NATO ostaje posvećen teritorijalnom integritetu, suverenitetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine i nećemo dozvoliti da nastane bilo kakav sigurnosni vakuum. Pozivamo sve strane da budu konstruktivne, poštuju vladavinu prava, kao i presudu protiv bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika, a također i da podrže reformski put zemlje, poručila je u razgovoru za Fenu zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Shekerinska.

Istaknula je da je tokom svih sastanaka koje je imala u Bosni i Hercegovini osjetila jasan konsenzus da je saradnja s NATO-om važna i da je to put kojim zemlja treba ići.

- Pozivamo sve strane da budu konstruktivne, poštuju vladavinu prava i presudu protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, te da podrže reformski put zemlje - naglasila je.

Reformski procesi​

Dodala je i da NATO u saradnji s Evropskom unijom snažno podržava misiju EUFOR Althea kroz Berlin Plus aranžman, što je, kako je kazala, najbolja garancija da neće doći do destabilizacije sigurnosne situacije u Bosni i Hercegovini.

Govoreći o iskustvu Sjeverne Makedonije, podsjetila je da je kao ministrica odbrane i potpredsjednica vlade za evropske integracije bila dio procesa u kojem je Sjeverna Makedonija postala članica NATO-a i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.

- Svi ti procesi bili su teški, izazovni, često i nepravedni. Ali ono što je u našem slučaju funkcionisalo bio je vrlo jasan osjećaj jedinstva oko tih pitanja. Imali smo mnoga druga pitanja oko kojih smo se razilazili, ali članstvo u Evropskoj uniji i članstvo u NATO-u, koje obično dolazi nešto ranije, zaista su bili faktor ujedinjenja u našem političkom pejzažu, i to je pomoglo - kazala je.

Prema njenim riječima, reformski procesi zahtijevaju vrijeme, ali i političko vodstvo.

- To nije samo spisak zakona koje treba usvojiti. To je zapravo lakši dio. One zahtijevaju da mi, nacionalni lideri i institucije, preuzmemo odgovornost u teškim vremenima, da donosimo ponekad teške odluke, ali i da pravimo sve te žrtve zarad bolje budućnosti zemlje - istaknula je.

Naglasila je da su odluke o članstvu u NATO-u i EU suverene odluke država, a ne nešto što donosi Alijansa ili Brisel.

- Jednom kada donesemo tu suverenu odluku, važno je zadržati zamah - dodala je, naglašavajući da su u ovom trenutku svi napori usmjereni na jačanje saradnje s Bosnom i Hercegovinom.

Podsjetila je da su ove godine zabilježeni i pozitivni signali u BiH kroz reformske programe.

- Dva programa iz prethodnih godina, koja nisu bila usvojena, konačno su odobrena. Pozvali smo sve naše kolege, sve sagovornike u Bosni i Hercegovini, da se reformski program za 2025. usvoji što je prije moguće. Naglasili smo da je važno da ovaj proces bude inkluzivan, transparentan i bez nepotrebnih odlaganja. To je jedini put kojim naša saradnja može napredovati, ali i put kojim građani Bosne i Hercegovine mogu dobiti više NATO podrške u oblastima koje su vrlo važne - upravljanje krizama, evakuacija iz zraka, cyber odbrana, naučni i inovativni modeli u upravljanju krizama - kazala je.

Šekerinska se osvrnula i na navode pojedinih političara iz BiH da bi Rusija mogla uložiti veto na produženje mandata misije EUFOR Althea. Prema njenim riječima, NATO je posvećen osiguranju kontinuiteta te misije i radi rame uz rame s EU.

- Nedavno smo u Briselu imali vrlo dobar sastanak između Sjevernoatlantskog vijeća i PSC-a Evropske unije, gdje smo vidjeli vrlo jasan konsenzus i usklađenost između stavova NATO-a i EU. U ovome smo zaista zajedno i u potpunosti podržavamo ovu misiju kroz Berlin Plus aranžman. Za nas je od suštinske važnosti, prioritet, da se ovaj mandat obnovi. Ali naglasili smo svim našim sagovornicima, svim kolegama u Bosni i Hercegovini i građanima da nećemo dozvoliti sigurnosni vakuum, ni sada ni u budućnosti - naglasila je.

Govoreći o procesu evropskih integracija u regionu, Šekerinska je istaknula da NATO ostaje fokusiran na sigurnost, stabilnost, odbranu i odvraćanje, ali da se ne može zanemariti sigurnosna dimenzija proširenja EU.

- Uvijek smo govorili, i na sastancima EU i na sastancima NATO-a, da proširenje EU ima i sigurnosni element i da proširenje Evropske unije predstavlja formulu za proširenje sigurnosti i stabilnosti u regionu. Računamo na sve zemlje u regionu da iskoriste tu priliku i računamo da ovaj proces zaista donese više šansi za prosperitet, rast i stabilnost - rekla je.

Fokus na sigurnosti​

Prisjećajući se posljednjih posjeta Bosni i Hercegovini, Šekerinska je naglasila da na Zapadnom Balkanu postoji čitava lista pitanja s kojima se zemlje moraju suočiti, ali da fokus mora biti na ključnim pitanjima, a sigurnost je jedno od njih.

- Zato nastavljamo ponavljati poruke o potrebi posvećenosti reformama, sprovođenju reformi i većem osjećaju jedinstva u tom sprovođenju. I vjerujem da je najvažnija poruka koju smo čuli ta da, bez obzira na razlike, svi naši sagovornici, svi predstavnici su rekli da jako cijene saradnju Bosne i Hercegovine i NATO-a. I mislim da je to izvrsna investicija i odlična početna pozicija, ali moramo uraditi više i dati konkretne dokaze za to s obje strane - kazala je.

Dodala je da je paket NATO-a za podršku reformama u odbrani (DCB) jasan dokaz posvećenosti, te da su članice poput Slovenije već istupile sa značajnom pomoći.

- Fokusiramo se na oblasti koje su ljudima važne na dnevnom nivou. To su pitanja koja spašavaju živote u trenucima potrebe i u vremenima krize, evakuacija iz zraka, upravljanje krizama, podrška institucijama s komandnim i praktično sofisticiranijim, inovativnijim sistemima za suočavanje s krizama. To je ono što ljudima znači. I mislim da je veoma važno da Bosna i Hercegovina iskoristi priliku za ovu saradnju - zaključila je Radmila Šekerinska.
 

APSURDAN SCENARIJ KOJI JE MOGUĆ SAMO U BOSNI: Republiku Srpsku nastavlja voditi Hrvat​


1759543106603.png


Iako on to još uvijek ne priznaje, kristalno je jasno da je Milorad Dodik, čovjek koji je gotovo dvije decenije bio sinonim za Republiku Srpsku, a proteklih godina i za ono najgore iz tog srpskog entiteta na tlu Bosne i Hercegovine – nacionalizam, šovinizam, negiranje ratnih zločina i genocida u Srebrenici i slično – otišao u ropotarnicu historije. Ono što je u toj političkoj drami zanimljivo jest da je Republika Srpska nastavila djelovati, i to pod vodstvom Hrvata, piše Dnevno.hr.

Naime, Ured Milorada Dodika je u izjavi u kojoj ga još uvijek tituliraju kao predsjednika, umjesto kao bivšeg predsjednika, obavijestio javnost da je predsjedničke ovlasti prenio na dotadašnjeg potpredsjednika RS-a iz reda hrvatske manjine, Davora Pranjića.

To je 31-godišnjak rođen u Sanskom Mostu usred najgoreg ratnog vihora, u septembru 1994., a na banjalučkom je fakultetu stekao titulu doktora medicine te je specijalista ortopedske hirurgije s traumatologijom, a potpredsjednik je i Udruženja Hrvata u BiH Prsten, koje u susjedstvu i u Hrvatskoj ima ogroman utjecaj.

Njihov je predsjednik do 2023. bio najmoćniji hrvatski trgovac automobilima Pavo Zubak. Bliski su s HDZ-om BiH Dragana Čovića, a u Hrvatskoj okupljaju imućne ljude, naročito Hercegovce (iz kruga Ivića Pašalića), među kojima je Ivica Nuić koji je bio dio uspješnog projekta preuzimanja Matice hrvatske.

Nuić je ljetos postao sekretarom Matice, na čije je čelo došao Damir Zorić, koji je bio hrvatski ambasador u BiH, a kroz Fond za penziono osiguranje krajem 90-ih imao je golemu ulogu u privatizaciji Večernjeg lista.

1759543077083.png


Pranjić, mladi „prstenovac“ koji je potpisao Ukaz o izmjenama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima u Službenom glasniku RS-a i time de facto preuzeo vođenje tog entiteta, dolazi iz HDZ-a BiH, a da će se to dogoditi, dao je nešto ranije, 15. septembra (baš na Pranjićev rođendan), naslutiti predsjednik te stranke Dragan Čović, rekavši kako "RS nema predsjednika" i da "to treba popuniti".

Završena trakavica​

Naveo je i da ga je potpredsjednik RS-a iz reda Hrvata, Davor Pranjić, "o svemu tome detaljno izvijestio". Objasnio je i da se to odnosi na činjenicu da će "ovih dana uslijediti postupak prijenosa ovlasti kako bi neko preuzeo obaveze provedbe tekućih poslova izbora novog predsjednika". Uslijedio je Pranjićev potpis na zakon koji u praksi znači da je preuzeo predsjedničke dužnosti od Milorada Dodika, kojemu je Sud Bosne i Hercegovine oduzeo mandat entitetskog predsjednika i zabranio mu političko djelovanje na šest godina, u sudskom procesu i nakon pravosnažne presude zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Zakoni u RS-u, naime, postaju važeći kada ukaz o njima potpiše predsjednik entiteta te nakon objavljivanja u Službenom glasniku RS-a, što je i de iure Pranjića stavilo u poziciju predsjednika. Tako će biti dok se ne održe izbori. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) početkom sedmice primila je obavijest da je potpisan akt kojim se odobrava 3,2 miliona eura za održavanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, javlja Raport. Time je završena i trakavica kako će se finansirati izbori pa nema prepreka da se oni provedu na predviđeni datum, 23. novembra. Naime, isplatu je proveo zamjenik ministra finansija i trezora Muhamed Hasanović nakon što je to oklijevao učiniti Srđan Amidžić iz Dodikovog SNSD-a. Čak je jedno vrijeme nestao službeni pečat u ministarstvu da bi odluka mogla biti valjana, što je apsurdan scenarij koji je "moguć samo u BiH".
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

leki1
Razrešenje situacije oko pete gimnazije
2
Odgovora
42
Pregleda
668
leki1
leki1
Тихи
Novosti: "Dodik potvrdio datum održavanja referenduma u RS: Očekujemo veliko narodno NE!"
Odgovora
6
Pregleda
320
colonel kurtz
C
Umri_muski
Izigravanje poverenja doktor pacijent zbog politicke i moralne situacije u Srbiji
Odgovora
1
Pregleda
188
Umri_muski
Umri_muski

Back
Top