*Dario*
Početnik
- Poruka
- 29
Petak, 30. jun 2006. 17:02
Haški tribunal osudio je ratnog zapovednika muslimanskih snaga u Srebrenici Nasera Orića na dve godine zatvora, zbog zločina nad srpskim civilima iz okolnih sela, počinjenih 1992-93. Orić je, medjutim, odmah oslobodjen, jer je u pritvoru Haškog tribunala od aprila 2003.
Veće predsedavajućeg Karmela Adjijusa proglasilo je Orića krivim po dve tačke optužnice, zato što, kao komandant srebreničke Teritorijalne odbrane (TO), nije sprečio zlostavljanje i ubistva zarobljenika u srebreničkoj policijskoj stanici izmedju decembra 1992. i marta 1993.
Prema presudi, iako je znao da su zatočeni Srbi do novembra 1992. maltretirani, a jedan i ubijen, Orić je "izabrao" da ne učini ništa da to spreči, prepuštajući svojim potčinjenima da se brinu o tome.
Iako je od maja 1992. bio komandant TO, Orića veće nije proglasilo krivim za zločine počinjene do novembra 1992, zaključujući da ih on nije mogao sprečiti.
Orić, po presudi, nije kriv ni za to što nije kaznio počinioce zločina, jer nije imao efektivnu kontrolu nad njima.
Veće je oslobodilo Orića i odgovornosti za bezobzirno razaranje više srpskih sela u okolini Srebrenice. I u slučajevima kada su dokazi optužbe pokazali da su muslimanske snage i civili nepotrebno razarali sela, nije bilo dovoljno dokaza da je to podsticao ili činio sam Orić, niti da je to mogao sprečiti, ocenile su sudije.
Kao najznačajniju olakšavajuću okolnost, veće je, po rečima sudije Adjijuca, uzelo u obzir opštu situaciju u Srebrenici u kritično vreme. Grad je, obrazložio je sudija, bio pod opsadom snaga bosanskih Srba, hiljade muslimanskih izbeglica našlo je utočište u njemu, uz hroničan nedostatak hrane i odsustvo organa vlasti.
U toj situaciji, kao olakšavajuće za Orića je navedeno i to što je sa 24 godine bio na čelu lokalnih grupa boraca koje su bile i ostale umnogome autonomne i nisu predstavljale pravu armiju, rekao je sudija Adjijus.
Oriću je sudjeno po optužnici za smrt najmanje šest zarobljenih Srba u srebreničkoj policijskoj stanici, okrutno postupanje prema pritvorenicima i bezobzirno uništavanje 12 srpskih sela od leta 1992.
do kraja 1993, kada je on bio zapovednik muslimanskih snaga u Srebrenici.
Na kraju sudjenja, početkom aprila ove godine, tužioci su zatražili od sudskog veća da Oriću izrekne kaznu od 18 godina zatvora, a odbrana je predložila da optuženi bude oslobodjen.
Sudjenje Oriću počelo je 6. oktobra 2004. Njega su uhapsile medjunarodne snage u BiH, 10. aprila 2003. U prvom pojavljivanju pred sudijom Tribunala, pet dana kasnije, Orić je izjavio da nije kriv.
Prvom optužnicom, Tribunal je Oriću na teret stavljao i pljačku srpskih sela u okolini Srebrenice, ali je sudsko veće, na kraju dokaznog postupka optužbe, zbog nedostatka dokaza odbacilo te dve tačke optužnice.
Haški tribunal osudio je ratnog zapovednika muslimanskih snaga u Srebrenici Nasera Orića na dve godine zatvora, zbog zločina nad srpskim civilima iz okolnih sela, počinjenih 1992-93. Orić je, medjutim, odmah oslobodjen, jer je u pritvoru Haškog tribunala od aprila 2003.
Veće predsedavajućeg Karmela Adjijusa proglasilo je Orića krivim po dve tačke optužnice, zato što, kao komandant srebreničke Teritorijalne odbrane (TO), nije sprečio zlostavljanje i ubistva zarobljenika u srebreničkoj policijskoj stanici izmedju decembra 1992. i marta 1993.
Prema presudi, iako je znao da su zatočeni Srbi do novembra 1992. maltretirani, a jedan i ubijen, Orić je "izabrao" da ne učini ništa da to spreči, prepuštajući svojim potčinjenima da se brinu o tome.
Iako je od maja 1992. bio komandant TO, Orića veće nije proglasilo krivim za zločine počinjene do novembra 1992, zaključujući da ih on nije mogao sprečiti.
Orić, po presudi, nije kriv ni za to što nije kaznio počinioce zločina, jer nije imao efektivnu kontrolu nad njima.
Veće je oslobodilo Orića i odgovornosti za bezobzirno razaranje više srpskih sela u okolini Srebrenice. I u slučajevima kada su dokazi optužbe pokazali da su muslimanske snage i civili nepotrebno razarali sela, nije bilo dovoljno dokaza da je to podsticao ili činio sam Orić, niti da je to mogao sprečiti, ocenile su sudije.
Kao najznačajniju olakšavajuću okolnost, veće je, po rečima sudije Adjijuca, uzelo u obzir opštu situaciju u Srebrenici u kritično vreme. Grad je, obrazložio je sudija, bio pod opsadom snaga bosanskih Srba, hiljade muslimanskih izbeglica našlo je utočište u njemu, uz hroničan nedostatak hrane i odsustvo organa vlasti.
U toj situaciji, kao olakšavajuće za Orića je navedeno i to što je sa 24 godine bio na čelu lokalnih grupa boraca koje su bile i ostale umnogome autonomne i nisu predstavljale pravu armiju, rekao je sudija Adjijus.
Oriću je sudjeno po optužnici za smrt najmanje šest zarobljenih Srba u srebreničkoj policijskoj stanici, okrutno postupanje prema pritvorenicima i bezobzirno uništavanje 12 srpskih sela od leta 1992.
do kraja 1993, kada je on bio zapovednik muslimanskih snaga u Srebrenici.
Na kraju sudjenja, početkom aprila ove godine, tužioci su zatražili od sudskog veća da Oriću izrekne kaznu od 18 godina zatvora, a odbrana je predložila da optuženi bude oslobodjen.
Sudjenje Oriću počelo je 6. oktobra 2004. Njega su uhapsile medjunarodne snage u BiH, 10. aprila 2003. U prvom pojavljivanju pred sudijom Tribunala, pet dana kasnije, Orić je izjavio da nije kriv.
Prvom optužnicom, Tribunal je Oriću na teret stavljao i pljačku srpskih sela u okolini Srebrenice, ali je sudsko veće, na kraju dokaznog postupka optužbe, zbog nedostatka dokaza odbacilo te dve tačke optužnice.