Pumpaj Dinstanović
Zaslužan član
- Poruka
- 105.482
Ма мени једино проблем што не могу да га испратим, у смислу тврдње. Наслућујем о чему пише али нисам сигуран .
Mislim da nije problem do tebe, zato što u suštini, ni ne postoji nikakva tvrdnja.
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Ма мени једино проблем што не могу да га испратим, у смислу тврдње. Наслућујем о чему пише али нисам сигуран .
Немам појма , искрено.Sta mislis da li Sam te proverio na jekavicu?
Udario palac a nije video.Сигурно му био рођендан или био неки празник![]()
Ти си се баш.....Udario palac a nije video.
Tako sam i ja jednom greškom udario lajk @guslar1389 i kad sam sutradan slučajno pogledao, u mal se nisam šlogiro
Ta povelja je jedna izuzetno velika anomalija. U njoj se pominju zlatni pečati, što je prvi i poslednji put u bosanskoj istoriji. Takođe, to je prva i zadnja bosanska povelja u kojoj se nalazi oblik imena „Stefan“. To ne dvosmisleno ukazuje na to da je ona samo mehanički prepisana na osnovu predloška neke povelje npr. kralja Dušana, odnosno da su ostavili sve, pa čak i Stefan. To znači i da je srpsko-jezična odredba sasvim izvesno prepisana sa srpskog predloška. Međutim, to ne znači da da nema istorijsku vrednost. Taj dokument je autentičan i potpisan i u najmanju ruku znači da ban Stjepan II tj. ljudi iz njegove kancelarije nisu apsolutno ništa sporno videli u tome da se jezik/pismo nazove srpskim. Ovo ne pišem da bih osporio vrednost dotičnog istorijskog izvora, već da ukažem u koliku zamku padaju svi srpski nacionalisti kada se pozivaju na ovaj izvor i govore o njemu, zato što će dotično uvek biti moguće osporiti i relativizovati na navedeni način, posebno zato što se radi o jeziku i zato što imamo suštinski van humskog prostora isključivo ovaj jedan jedini dokument (umesto povelja bana Mateje Ninoslava, a što je čisti šah-mat).
Zašto napisah sa /? U ranijem srednjem veku pismo i jezik je bilo teško razdvojiti jedno od drugog. Postoji dosta dokumenata gde stoji slova, a zapravo se misli na jezik. Čak npr. imamo primere da se spominju srpska i bugarska slova, iako je reč o potpuno identičnim slovima, a reč je o jeziku. Ćirilično pismo bilo je percipirano kao domaće i kao većina pisama zapravo je najčešće nosilo „etnička“ imena (baš kao što je to slučaj i npr. sa grčkim). Tako se i na prostoru istorijske srpske države dotično pismo tj. jezik nazivao upravo zemlji tj. po Srbima. Bosna je pripadala kulturno-istorijski korpusu srpskih zemalja (iliti, današnjim rečnikom, „srpskog sveta“; neko bi rekao možda i srpskog istorijskog etničkog prostora) tako da upotreba srpskog glotonima ne treba ni na koji način da bude nešto neobično. Možda je malo prenategnuto iznositi pretpostavke na osnovu isključivo 1 jedinog dokumenta, ali sa druge strane mi nemamo nijedan drugi. Ne postoji niti jedan jedini drugi dokument bosanske kancelarije koji na narodnom jeziku koristi neki drugi glotonim. Ni jedan jedini od izuzetno bogate građe od skoro ravno pet stotina diplomatičkih akata.
To znači da se sa izuzetno velikom verovatnoćom može pretpostaviti da su srednjovekovni Bosanci (ili Bošnjani, kako hoćete) bosanski (pun intended) jezik nazivali srpskim, sve do XVI ili možda eventualno XV veka. Kažem možda iz razloga što nema nikakvih izvora, to je jedna pretpostavka za XV vek. U XVI veku dolazi kod učenih rimokatolika, koji su sebe poimali kao pripadnici bosanskog regnuma i samim time bosanskog natio, do izvesnog „razvoda“ jezika i pisma, kojom prilikom oni počinju redovno da svoje pismo i dalje nazivaju srpskim, ali da upotrebljavaju bosanski lingvonim. Da li taj prelaz sa srpskog na bosanski ima veze sa izgradnjom u toj feudalnoj hrišćanskoj ideologiji Bosanskog kraljevstva kao zasebnog kolektiviteta još u XV veku (ili od samog kraja XIV st.) — u kojem možemo i primetiti da demonim „Bošnjanin“ evoluira u nešto nacionalno tj. u politonim koji se koristi za čitavu državu — ili za specifično nešto kasnije, npr. uticaj Rimokatoličke crkve, može se diskutovati. Povest o slovima Konstantina Filofoza ukazuje na pređašnje i na razvoj državno-političkog koncepta Bosne kao jedne organske celine u prvoj polovini XV stoleća, što je moglo uticati na razvitak i odomaćivanje bosanskog glotonima na mestu na kojem je nekada bio srpski.
Je li OK ipak ovako?
Каква замка ? Рече онај који прави албанску историју на темељу лингвистике без икаквих извора ?
Механички преписано?
Па само је Урош први био Стрфан , Милутин већ крштен као Степан.
Урош 4 Душан се потписивао као Стефан а молитвеним списама користио име Степан.
Стефан и (ф) није постојало код Словена котистило се у цркви у грчком облику за канонизоване владаре.
Исто ксо што немао Кирил већ ћирило ово је много значајније као појава пре уоште идеје крунисања бана Твртка читавих 25 година пре крунисања Стефана Твртка тако да је то што причаш апсолутно небитно.
Ако је неко проалбански идеолог који пуни рупу од хињаду година лингвистичким акробацијама а овде знак СТОП ОПРЕЗ пише Стефан а не Стјепан ово је преписано механички а можда човек био крштен под тим именом.
Ko pravi albansku istoriju?
Ne znam šta tebi tu nije jasno. Postoji cela hrpa povelja. Ni u jednoj jedinoj drugoj bosanski ban Stjepan nije bio potpisan kao Stefan, a niti uopšte nijedan jedini Bosanac iz srednjem veku, izuzev isključivo titularnog imena koje je uveo kralj Tvrtko za Kotromanića 1377. godine.
Ili evo ako je problem iz pera čoveka koji je dobar deo života posvetio upravo proučavanjem dotičnog; Neven Isailović:
Имена библијског порекла представљају старе словенске рефлексе грчких и латинских варијетета – Јурај, Иван, Стипан/Стјепан/Степан (јавља се у сва три облика). Грцизовани и јотовани облици – Ђурађ, Јован, Стефан, не јављају се никад (последњи заправо да, али само као владарски епитет).
Nije se ban Stjepan II nikada potpisivao kao Stefan, niti je navođen tako nigde van te povelje. Ni on, niti njegov prethodnik Stjepan I. Ime je verovatno uticaj srpskog predloška, a da se o tome radi ključan argument jeste to što se pominje zlatni pečat.
Теби није јасно да је Милутин Степан ,Душан такође Степан иако су се потписивали као Стефан.
Е драго ми је да ти је јасно!To što si sad napisao je meni itekako vrlo dobro jasno.![]()
Ono što, pak, nije jasno, jeste sa kojim ciljom dotično pominješ i imaš li ikakve poente.
Е драго ми је да ти је јасно!
То сам хтео да чујем!

Svašta.
Znači, opet si se zapravo ti nešto zbunio (i po običaju, vrlo agresivno napadaš kao guja kada sam sebe zbuniš ili kad ti nešto nije jasno).
Ништа те нисам напао објаснио сад већ шта сам хтео да објасним у вези те повеље ко разуме схватиће једино ко покушава сад на исти нсчин као пре хајде сад можемо рећи година са смајлићима да испровоцира и да добије жељену реакцију!
Не ниси вредан тога!
Da li bi smo mogli da pođemo od činjeničice da je slovo Ф, tj Fita u slovenski ušlo iz grčkog i da tada u srpskom nije bilo odgovarajućeg glasa?To što si sad napisao je meni itekako vrlo dobro jasno.
Ono što, pak, nije jasno, jeste sa kojim ciljom dotično pominješ i imaš li ikakve poente.
Ja samo vidim da smo se FDD, АнаиванГорд i ja vrlo dobro razumeli i onda se desi da upadneš sa strane, sav kao razjareni ris, i to skoro po pravilu se ispostavlja kao nerazjašnjena misterija šta si uopšte hteo da kažeš i zašto i kakvo mi pitanje uopšte postavljaš i zbog čega. I onda posle kad sav iznapadaš i popljuješ, apsolutno ničim izazvan, praviš naglo distancu i pišeš tipa nisam napao.![]()
?sav kao razjareni ris
Naravno, glas f se etablirao u srpskom tek kasnije, samo slovo fita je tada služilo iskljućivo za pisanje grcizama.Теби није јасно да је Милутин Степан ,Душан такође Степан иако су се потписивали као Стефан.
Ja samo vidim da smo se FDD, АнаиванГорд i ja vrlo dobro razumeli i onda se desi da upadneš sa strane, sav kao razjareni ris, i to skoro po pravilu se ispostavlja kao nerazjašnjena misterija šta si uopšte hteo da kažeš i zašto i kakvo mi pitanje uopšte postavljaš i zbog čega. I onda posle kad sav iznapadaš i popljuješ, apsolutno ničim izazvan, praviš naglo distancu i pišeš tipa nisam napao.![]()
Чекај мало да се исконсултује са логопедом па ће да се врати.
Sa istorijom kakvu ovde neki propovedaju može da bude i gore od toga.
da dopunim Nika, i hrvatsku istoriju takodje praviš, smišljaš, fantaziraš.....Ko pravi albansku istoriju?![]()
Сад га претјера. Да си написао до 1377.године, па некако. Имамо не једну, него мноштво повеља почев од 1377.године када се користи име Стефан, а код потписа у тим повељама почев од 1377. (осим могуће у пар случајева Стефана Томаша када се користи облик Штефан) инзистира се на титуларном имену Стефан.Ta povelja je jedna izuzetno velika anomalija. U njoj se pominju zlatni pečati, što je prvi i poslednji put u bosanskoj istoriji. Takođe, to je prva i zadnja bosanska povelja u kojoj se nalazi oblik imena „Stefan“. To ne dvosmisleno ukazuje na to da je ona samo mehanički prepisana na osnovu predloška neke povelje npr. kralja Dušana, odnosno da su ostavili sve, pa čak i Stefan.
Сад га претјера. Да си написао до 1377.године, па некако. Имамо не једну, него мноштво повеља почев од 1377.године када се користи име Стефан, а код потписа у тим повељама почев од 1377. (осим могуће у пар случајева Стефана Томаша када се користи облик Штефан) инзистира се на титуларном имену Стефан.
То што није кориштен исти стандард и форма писања тих повеља од стране различитих аутора није ништа необично за средњи вијек, једноставно није постојао задати стандард, образац код писања повеља већ је сваки писар сам себи одредио стандард, шта и како писати у складу са едукацијом, прихваћеном формом и властитим увјерењем.
Та повеља из 1333.гопдине када се први пута у сачуваном спису, са нагласком на сачуваном, користи српски лингвоним је доста обрађивана и од стране српских и бошњачких историка. А од ових задњих имамо и групо кривотворење (повеља на паноу у парку у Сребренику)
Pogledajte prilog 1478278
гдје су Стефан преправили у Стјепан што је ајд да напишем прихватљиво јер се у другим повељама исти владар именује некад Степаном некад Стипаном, но преправили су и српски у босанчици, што је недопустиво. Чисто да и тај податак о кривотворењу "примимо к знању".
Извињавам се што сам у реакцији отишао од теме.

Немам, ова је са нета (овдје). Када сам љетос био у том парку, усликао сам мобилним тај пано, са већом резолуцијом, но бришући неке садржаје избрисах и ту слику, До мене је, када опет одем у Сребреник, исправићу брљотину.Je li imaš neku veća fotku sa panoom
Сад га претјера. Да си написао до 1377.године, па некако. Имамо не једну, него мноштво повеља почев од 1377.године када се користи име Стефан, а код потписа у тим повељама почев од 1377. (осим могуће у пар случајева Стефана Томаша када се користи облик Штефан) инзистира се на титуларном имену Стефан.
Ево паноа такође са нетаJe li imaš neku veća fotku sa panoom