Локација Босне у списима Порфирогенита

Указује предходни коментар ре хазомени, ЕИС јесте предлог акузатива али у плуслвамперфекту, ре скатопедо.

Kakav 'u' moze biti akuzativ covjece? Pa prevedite citavu recenicu vise sa tim akuzativom da cujete kako to besmisleno zvuci!
U recenici se uopste ne radi o akuzativu nego se nabrajaju lokacije, radi se o lokativu, sto je u grckom jeziku gramaticki oblik dativa.
Dakle "horion" je dativni oblik grcke gramatike. Gdje? U selima.
Medjutim, posto je u nastavku teksta Bosona u nominativu, jer ne postoji padezni oblik sa zavrstekom -na van nominativa -- taj oblik imenice, Bosona, Katera, itd, je gramaticki nominativ u grckom, Moravskik prevodi lokativ "selima" kao "teritorija," da bi recenica imala smisla. Jer su sela i Bosona jedna skupina, jedno mjesto, zbog odredjenog clana to ispred sela (to horion Bosona).

Dakle, Bosona i Katera, su nesumnjivo nominativ u grckom nezavisno od ostatka recenice. I "horion" je nesumnjivo dativ.
A da bi recenica imala smisla, ona se prevodi: "U (eis) teritoriji (lokativ, ili grcki dativ) Bosona (nominativ)."

Gramaticki je moguce napisati "u teritoriji Bosne, nalaze se Kotor, . . . " ali u spisu se ne koristi genitivni oblike "Bosne" -- koga, cega -- nego se koristi nominativ, Bosona, i to znamo po nastavku -na koji ne postoji ni u jednom drugom padeznom obliku osim u nominativu.
 
Poslednja izmena:
Указује предходни коментар ре хазомени, ЕИС јесте предлог акузатива али у плуслвамперфекту, ре скатопедо.

Moram da se složim sa @Scott Isle. To što ti i @Сребрена tvrdite jednostavno nema smisla.
 
....напр.
Александар Ј. Вукосављевић, стр. 191 https://cafehome.tripod.com/n30_l.pdf
Предраг Коматина, стр. 163 https://core.ac.uk/download/pdf/289266769.pdf
....напр.
Александар Ј. Вукосављевић, стр. 191 https://cafehome.tripod.com/n30_l.pdf
Предраг Коматина, стр. 163 https://core.ac.uk/download/pdf/289266769.pdf

....напр.
Александар Ј. Вукосављевић, стр. 191 https://cafehome.tripod.com/n30_l.pdf
Предраг Коматина, стр. 163 https://core.ac.uk/download/pdf/289266769.pdf
 
Bosograd u Epiru
The Eastern Roman Empire c.950 A.D. bosograda.jpg


Bassan(grad) u Epiru
Bosna kod berata amsterdam 1645.png
 
@Сребрена , postoji još jedan prilog tvojoj tezi da se prvobitna Srbija prostirala i u zaleđu Drača.

Svi znamo da je Đorđe Manijak doveo svoju pobunjeničku vojku iz Italije u Drač 1043. godine. Tamo se ojačao sa lokalnim stanovništvom koje ga je uzgred proglasilo za cara i onda kreneuo prema Konstantinopolju.

Miihajlo Glika, hroničar iz 12. veka, povezuje Manijakov dolazak sa ustankom Stefana Vojislava i njegovom pobedom nad romejskom vojskom. Glika kaže da odmah potom Manijak iz Italije dolazi, doslovno, u Srbiju. Dakle, za Mihajla Gliku je tadašnji Drač deo Srbije.

Citat, https://archive.org/stream/PatrologiaGraeca/Digital/Annales-1_djvu.txt

προεμήνυε δέ ούτος μετά έτος έν τής αύτοΰ βασιλείας φανείς τάς μελλούσας γενέσθαι κοσμικάς συμφοράς, δρα γάρ δτι μετ' ού πολύ στάσις έν Σερβία γέγονε. γράφει ούν ό βασιλεύς τω άρχοντι Δυρραχίου, καί δς έπισυνάξας ώσεί χιλιάδας ξ' εις Τριβαλών έρχεται, καί άνεπιστημόνως πάνυ τοϊς Σέρβοις προσβαλών ώσεί χιλιάδας μ' ποιεί έκεϊσε πεσεϊν καί στρατηγούς ζ'. άλλά καί ό Μανιάκης Γεώργιος έν Ιταλία διάγων (παρά γάρ τού Βασιλείου έκεϊσε προπεμφθείς έτυχεν) εις άποστασίαν χωρεΐ καί τά παράσημα τής βασιλείας ένδύεται, καί εις Σερβίαν έρχεται, μανθάνει περί τούτου ό βασιλεύς, καί μή δυνηθείς διά γραμμάτων μεταποιήσαι αύτόν χεϊρα βαρεϊαν άποστέλλει κατ' αύτοΰ·

PS: samo za baksuza, fraza καί εις Σερβίαν έρχεται, znači u Srbiju je došao. Σερβίαν akuzativ od Σερβία.
 
@Сребрена , postoji još jedan prilog tvojoj tezi da se prvobitna Srbija prostirala i u zaleđu Drača.

Svi znamo da je Đorđe Manijak doveo svoju pobunjeničku vojku iz Italije u Drač 1043. godine. Tamo se ojačao sa lokalnim stanovništvom koje ga je uzgred proglasilo za cara i onda kreneuo prema Konstantinopolju.

Miihajlo Glika, hroničar iz 12. veka, povezuje Manijakov dolazak sa ustankom Stefana Vojislava i njegovom pobedom nad romejskom vojskom. Glika kaže da odmah potom Manijak iz Italije dolazi, doslovno, u Srbiju. Dakle, za Mihajla Gliku je tadašnji Drač deo Srbije.

Citat, https://archive.org/stream/PatrologiaGraeca/Digital/Annales-1_djvu.txt

προεμήνυε δέ ούτος μετά έτος έν τής αύτοΰ βασιλείας φανείς τάς μελλούσας γενέσθαι κοσμικάς συμφοράς, δρα γάρ δτι μετ' ού πολύ στάσις έν Σερβία γέγονε. γράφει ούν ό βασιλεύς τω άρχοντι Δυρραχίου, καί δς έπισυνάξας ώσεί χιλιάδας ξ' εις Τριβαλών έρχεται, καί άνεπιστημόνως πάνυ τοϊς Σέρβοις προσβαλών ώσεί χιλιάδας μ' ποιεί έκεϊσε πεσεϊν καί στρατηγούς ζ'. άλλά καί ό Μανιάκης Γεώργιος έν Ιταλία διάγων (παρά γάρ τού Βασιλείου έκεϊσε προπεμφθείς έτυχεν) εις άποστασίαν χωρεΐ καί τά παράσημα τής βασιλείας ένδύεται, καί εις Σερβίαν έρχεται, μανθάνει περί τούτου ό βασιλεύς, καί μή δυνηθείς διά γραμμάτων μεταποιήσαι αύτόν χεϊρα βαρεϊαν άποστέλλει κατ' αύτοΰ·

PS: samo za baksuza, fraza καί εις Σερβίαν έρχεται, znači u Srbiju je došao. Σερβίαν akuzativ od Σερβία.
Mihajlo Glika piše da Manijak gine u sukobu sa carskom vojskom u mestu koje se tada zvao Ostrovo, Όστροβω, a danas Arnisa.

Capture.JPG
 
Mihajlo Glika piše da Manijak gine u sukobu sa carskom vojskom u mestu koje se tada zvao Ostrovo, Όστροβω, a danas Arnisa.
Језеро које је названо острво:think:
Реално, постојао је и град Острово (дан.Арниса, Арниша)) северно од језера Острово.

Неко моје мишљење, на основу сопствених истраживања протеклих година, јесте да је епицентар ширења Манијакове војске која је остала без вође, без мисије и без пара да се врати у домовину, било Преспанско језеро, на коме је у оно доба био град /утврђење на острву. Изоловано место где су се склонили туђинци, а одатле су после ,разбојништвом, контактирали са доомороцима и лагано их покоравали.
 
A da ne misliš da je možda malčice presmelo istupati sa ovakvim stanovištem...polaziš od uverenja da je tvoja tvrdnja nesporno dokazana.
Али заслужује барем ниви хипотезе у историјској науци, а не да се сматра шарлатснством!
 
Али заслужује барем ниви хипотезе у историјској науци, а не да се сматра шарлатснством!

Druže, ovo je forum na kome pišu anonimni korisnici.

A nije ni bitno, jerbo sam govorio o sektaškom pristupu koji ima dotični forumaš.
 
1666791206647.png

BOSNA POSTALA KRALJEVINA: Na današnji dan 1377. godine krunisan prvi bosanski kralj


Bosna je u svojoj bogatoj prošlosti imala niz pozantih, vrijednih i sposobnih vladara, a na tom popisu jedna od markantnih ličnosti koje su obilježile našu historiju je kralj Tvrtko I Kotromanić.

1666791172799.png


Prije 15 min

Na današnji dan 1377. godine krunisan je ban Tvrtko I Kotromanić, čime Banovina Bosna postaje Kraljevina Bosna, a Tvrtko I Kotromanić prvi bosanski kralj.

Bosna je u svojoj bogatoj prošlosti imala niz pozantih, vrijednih i sposobnih vladara, a na tom popisu jedna od markantnih ličnosti koje su obilježile našu historiju je kralj Tvrtko I Kotromanić.

Ban Tvrtko I došao je na vlast u vrlo nestabilnom političkom zbivanju u Bosni, što je obično bio slučaj u tadašnjim državama kada se dešavala izmjena vladara.

Enver Imamović, bosanskohercegovački arheolog i historičar prisjetio se krunisanja Tvrtka I i za N1 izjavio: “Kao petnaestogodišnjak bio je prvi u hijerarhiji na popisu da naslijedi prijestolje što se oteglo zbog burnog političkog zbivanja tada u Bosni. Međutim, uz pomoć svoje majke Jelene sjeo je na prijestolje i dobio je u prvim godinama težak zadatak: da odbrani zemlju od stranih nasrtaja.

U to vrijeme, vanjski neprijatelj Bosne bila je Ugarska (današnja Mađarska), kao kontinentalna zemlja, aspirirali su da izađu na more te su stotinama godina to pokušavali preko Bosne.

Na početku Tvrtkove vladavine, Ugarska je slala čak dvije vojske na Bosnu, ali bosanska vojska ih je savladala i tako je mladi Ban počeo svoju vladavinu.
Nakon ovog događaja, pokazala se potreba da se Bosna proglasi kraljevinom jer je u to vrijeme bila jak politički i ekonomski faktor u ovom dijelu evrope.

Do 1377. Bosna je bila banovina. Ban je titula vladara koja je jedinstvena u Evropi. Bosna je jedina imala vladara titule ban. Naslijeđe Ban je još iz kasne antike što govori o korijenima bosanske državnosti“, naglasio je Imamović.

Krunisanje Tvrtka I, kojeg je pratila skupština bosanske države, održalo se u mjestu Mili (današnji Arnautovići) kod Visokog, gdje je bila i grobnica bosanskih vladara.

O tome postoji bogata arhivska građa jer su onmovremeni partnerni države obaviješteni o krunjenju, a mnogi delegati su bili na krunjenju…“, dodaje on.

Prelaskom s banovine na kraljevinu, Bosna je tada potvrdila politički, ekonomski i vojni značaj.

Imamović je naglasio: “Od južnoslovenskih vladara jedini je uspio da ujedini veliki dio slavenskih zemalja. On je postao kralj kontinentalne Hrvatske, Dalmacije, cijele obale do Kotora, zatim Srbije, čitave Bosne sve do Save. Tako da je titula označavala moćnog vladara u ovom dijelu Evrope“.

Zanimljiva je činjenica da je Tvrtka I Kotromanića krunisala autentična Crkva bosanska, dok je ostale evropske vladare krunisala katolička ili pravoslavna crkva.

Onovremena pomorska sila, Mletačka republika upisala je Tvrtka I i njegovu porodicu u zlatnu knjigu počasnih građana.

Profesor je istakao da su podaci iz arhivske građe pokazali kako je bio neženja i da su mnogi evropski vladari nudili svoje princeze njemu kao suprugu.
Uz savjete svoje majke, odlučili su za bugarsku princezu koja mu je rodila nasljednike, dva sina, Tvrtka II i Ostoju.

U vojnom, ekonomskom i kulturnom pogledu, Tvrtkova Bosna zapisana je zlatninm slovima jer je iz tog vremena ostalo veliko kulturno naslijeđe.
Uz Bana Kulina, Tvrtko I je najznačajnija ličnost Bosanske države.
 
Pogledajte prilog 1245049

BOSNA POSTALA KRALJEVINA: Na današnji dan 1377. godine krunisan prvi bosanski kralj


Bosna je u svojoj bogatoj prošlosti imala niz pozantih, vrijednih i sposobnih vladara, a na tom popisu jedna od markantnih ličnosti koje su obilježile našu historiju je kralj Tvrtko I Kotromanić.

Pogledajte prilog 1245048

Prije 15 min

Na današnji dan 1377. godine krunisan je ban Tvrtko I Kotromanić, čime Banovina Bosna postaje Kraljevina Bosna, a Tvrtko I Kotromanić prvi bosanski kralj.

Bosna je u svojoj bogatoj prošlosti imala niz pozantih, vrijednih i sposobnih vladara, a na tom popisu jedna od markantnih ličnosti koje su obilježile našu historiju je kralj Tvrtko I Kotromanić.

Ban Tvrtko I došao je na vlast u vrlo nestabilnom političkom zbivanju u Bosni, što je obično bio slučaj u tadašnjim državama kada se dešavala izmjena vladara.

Enver Imamović, bosanskohercegovački arheolog i historičar prisjetio se krunisanja Tvrtka I i za N1 izjavio: “Kao petnaestogodišnjak bio je prvi u hijerarhiji na popisu da naslijedi prijestolje što se oteglo zbog burnog političkog zbivanja tada u Bosni. Međutim, uz pomoć svoje majke Jelene sjeo je na prijestolje i dobio je u prvim godinama težak zadatak: da odbrani zemlju od stranih nasrtaja.

U to vrijeme, vanjski neprijatelj Bosne bila je Ugarska (današnja Mađarska), kao kontinentalna zemlja, aspirirali su da izađu na more te su stotinama godina to pokušavali preko Bosne.

Na početku Tvrtkove vladavine, Ugarska je slala čak dvije vojske na Bosnu, ali bosanska vojska ih je savladala i tako je mladi Ban počeo svoju vladavinu.
Nakon ovog događaja, pokazala se potreba da se Bosna proglasi kraljevinom jer je u to vrijeme bila jak politički i ekonomski faktor u ovom dijelu evrope.

Do 1377. Bosna je bila banovina. Ban je titula vladara koja je jedinstvena u Evropi. Bosna je jedina imala vladara titule ban. Naslijeđe Ban je još iz kasne antike što govori o korijenima bosanske državnosti“, naglasio je Imamović.

Krunisanje Tvrtka I, kojeg je pratila skupština bosanske države, održalo se u mjestu Mili (današnji Arnautovići) kod Visokog, gdje je bila i grobnica bosanskih vladara.

O tome postoji bogata arhivska građa jer su onmovremeni partnerni države obaviješteni o krunjenju, a mnogi delegati su bili na krunjenju…“, dodaje on.

Prelaskom s banovine na kraljevinu, Bosna je tada potvrdila politički, ekonomski i vojni značaj.

Imamović je naglasio: “Od južnoslovenskih vladara jedini je uspio da ujedini veliki dio slavenskih zemalja. On je postao kralj kontinentalne Hrvatske, Dalmacije, cijele obale do Kotora, zatim Srbije, čitave Bosne sve do Save. Tako da je titula označavala moćnog vladara u ovom dijelu Evrope“.

Zanimljiva je činjenica da je Tvrtka I Kotromanića krunisala autentična Crkva bosanska, dok je ostale evropske vladare krunisala katolička ili pravoslavna crkva.

Onovremena pomorska sila, Mletačka republika upisala je Tvrtka I i njegovu porodicu u zlatnu knjigu počasnih građana.

Profesor je istakao da su podaci iz arhivske građe pokazali kako je bio neženja i da su mnogi evropski vladari nudili svoje princeze njemu kao suprugu.
Uz savjete svoje majke, odlučili su za bugarsku princezu koja mu je rodila nasljednike, dva sina, Tvrtka II i Ostoju.

U vojnom, ekonomskom i kulturnom pogledu, Tvrtkova Bosna zapisana je zlatninm slovima jer je iz tog vremena ostalo veliko kulturno naslijeđe.
Uz Bana Kulina, Tvrtko I je najznačajnija ličnost Bosanske države.
Што не кажу како му је гласила титула?
 
Pogledajte prilog 1245049

BOSNA POSTALA KRALJEVINA: Na današnji dan 1377. godine krunisan prvi bosanski kralj


Bosna je u svojoj bogatoj prošlosti imala niz pozantih, vrijednih i sposobnih vladara, a na tom popisu jedna od markantnih ličnosti koje su obilježile našu historiju je kralj Tvrtko I Kotromanić.

Pogledajte prilog 1245048

Prije 15 min

Na današnji dan 1377. godine krunisan je ban Tvrtko I Kotromanić, čime Banovina Bosna postaje Kraljevina Bosna, a Tvrtko I Kotromanić prvi bosanski kralj.

Bosna je u svojoj bogatoj prošlosti imala niz pozantih, vrijednih i sposobnih vladara, a na tom popisu jedna od markantnih ličnosti koje su obilježile našu historiju je kralj Tvrtko I Kotromanić.

Ban Tvrtko I došao je na vlast u vrlo nestabilnom političkom zbivanju u Bosni, što je obično bio slučaj u tadašnjim državama kada se dešavala izmjena vladara.

Enver Imamović, bosanskohercegovački arheolog i historičar prisjetio se krunisanja Tvrtka I i za N1 izjavio: “Kao petnaestogodišnjak bio je prvi u hijerarhiji na popisu da naslijedi prijestolje što se oteglo zbog burnog političkog zbivanja tada u Bosni. Međutim, uz pomoć svoje majke Jelene sjeo je na prijestolje i dobio je u prvim godinama težak zadatak: da odbrani zemlju od stranih nasrtaja.

U to vrijeme, vanjski neprijatelj Bosne bila je Ugarska (današnja Mađarska), kao kontinentalna zemlja, aspirirali su da izađu na more te su stotinama godina to pokušavali preko Bosne.

Na početku Tvrtkove vladavine, Ugarska je slala čak dvije vojske na Bosnu, ali bosanska vojska ih je savladala i tako je mladi Ban počeo svoju vladavinu.
Nakon ovog događaja, pokazala se potreba da se Bosna proglasi kraljevinom jer je u to vrijeme bila jak politički i ekonomski faktor u ovom dijelu evrope.

Do 1377. Bosna je bila banovina. Ban je titula vladara koja je jedinstvena u Evropi. Bosna je jedina imala vladara titule ban. Naslijeđe Ban je još iz kasne antike što govori o korijenima bosanske državnosti“, naglasio je Imamović.

Krunisanje Tvrtka I, kojeg je pratila skupština bosanske države, održalo se u mjestu Mili (današnji Arnautovići) kod Visokog, gdje je bila i grobnica bosanskih vladara.

O tome postoji bogata arhivska građa jer su onmovremeni partnerni države obaviješteni o krunjenju, a mnogi delegati su bili na krunjenju…“, dodaje on.

Prelaskom s banovine na kraljevinu, Bosna je tada potvrdila politički, ekonomski i vojni značaj.

Imamović je naglasio: “Od južnoslovenskih vladara jedini je uspio da ujedini veliki dio slavenskih zemalja. On je postao kralj kontinentalne Hrvatske, Dalmacije, cijele obale do Kotora, zatim Srbije, čitave Bosne sve do Save. Tako da je titula označavala moćnog vladara u ovom dijelu Evrope“.

Zanimljiva je činjenica da je Tvrtka I Kotromanića krunisala autentična Crkva bosanska, dok je ostale evropske vladare krunisala katolička ili pravoslavna crkva.

Onovremena pomorska sila, Mletačka republika upisala je Tvrtka I i njegovu porodicu u zlatnu knjigu počasnih građana.

Profesor je istakao da su podaci iz arhivske građe pokazali kako je bio neženja i da su mnogi evropski vladari nudili svoje princeze njemu kao suprugu.
Uz savjete svoje majke, odlučili su za bugarsku princezu koja mu je rodila nasljednike, dva sina, Tvrtka II i Ostoju.

U vojnom, ekonomskom i kulturnom pogledu, Tvrtkova Bosna zapisana je zlatninm slovima jer je iz tog vremena ostalo veliko kulturno naslijeđe.
Uz Bana Kulina, Tvrtko I je najznačajnija ličnost Bosanske države.
A интересантно је и онај такав-какав Стјепан II Котроманић, колико год да се идеолози босанштине упињу да докажу да је он доказ некакве босанске државности и етничке посебности, директни предак краљице Марије Карађорђевић и садашњих живих Карађорђевића. Дакле, од њега не воде порекло ни Аћиф Ефендија, ни Трухелка, ни Бењамин Калај.
 
Pogledajte prilog 1245049

BOSNA POSTALA KRALJEVINA: Na današnji dan 1377. godine krunisan prvi bosanski kralj


Bosna je u svojoj bogatoj prošlosti imala niz pozantih, vrijednih i sposobnih vladara, a na tom popisu jedna od markantnih ličnosti koje su obilježile našu historiju je kralj Tvrtko I Kotromanić.

Pogledajte prilog 1245048

Prije 15 min

Na današnji dan 1377. godine krunisan je ban Tvrtko I Kotromanić, čime Banovina Bosna postaje Kraljevina Bosna, a Tvrtko I Kotromanić prvi bosanski kralj.

Bosna je u svojoj bogatoj prošlosti imala niz pozantih, vrijednih i sposobnih vladara, a na tom popisu jedna od markantnih ličnosti koje su obilježile našu historiju je kralj Tvrtko I Kotromanić.

Ban Tvrtko I došao je na vlast u vrlo nestabilnom političkom zbivanju u Bosni, što je obično bio slučaj u tadašnjim državama kada se dešavala izmjena vladara.

Enver Imamović, bosanskohercegovački arheolog i historičar prisjetio se krunisanja Tvrtka I i za N1 izjavio: “Kao petnaestogodišnjak bio je prvi u hijerarhiji na popisu da naslijedi prijestolje što se oteglo zbog burnog političkog zbivanja tada u Bosni. Međutim, uz pomoć svoje majke Jelene sjeo je na prijestolje i dobio je u prvim godinama težak zadatak: da odbrani zemlju od stranih nasrtaja.

U to vrijeme, vanjski neprijatelj Bosne bila je Ugarska (današnja Mađarska), kao kontinentalna zemlja, aspirirali su da izađu na more te su stotinama godina to pokušavali preko Bosne.

Na početku Tvrtkove vladavine, Ugarska je slala čak dvije vojske na Bosnu, ali bosanska vojska ih je savladala i tako je mladi Ban počeo svoju vladavinu.
Nakon ovog događaja, pokazala se potreba da se Bosna proglasi kraljevinom jer je u to vrijeme bila jak politički i ekonomski faktor u ovom dijelu evrope.

Do 1377. Bosna je bila banovina. Ban je titula vladara koja je jedinstvena u Evropi. Bosna je jedina imala vladara titule ban. Naslijeđe Ban je još iz kasne antike što govori o korijenima bosanske državnosti“, naglasio je Imamović.

Krunisanje Tvrtka I, kojeg je pratila skupština bosanske države, održalo se u mjestu Mili (današnji Arnautovići) kod Visokog, gdje je bila i grobnica bosanskih vladara.

O tome postoji bogata arhivska građa jer su onmovremeni partnerni države obaviješteni o krunjenju, a mnogi delegati su bili na krunjenju…“, dodaje on.

Prelaskom s banovine na kraljevinu, Bosna je tada potvrdila politički, ekonomski i vojni značaj.

Imamović je naglasio: “Od južnoslovenskih vladara jedini je uspio da ujedini veliki dio slavenskih zemalja. On je postao kralj kontinentalne Hrvatske, Dalmacije, cijele obale do Kotora, zatim Srbije, čitave Bosne sve do Save. Tako da je titula označavala moćnog vladara u ovom dijelu Evrope“.

Zanimljiva je činjenica da je Tvrtka I Kotromanića krunisala autentična Crkva bosanska, dok je ostale evropske vladare krunisala katolička ili pravoslavna crkva.

Onovremena pomorska sila, Mletačka republika upisala je Tvrtka I i njegovu porodicu u zlatnu knjigu počasnih građana.

Profesor je istakao da su podaci iz arhivske građe pokazali kako je bio neženja i da su mnogi evropski vladari nudili svoje princeze njemu kao suprugu.
Uz savjete svoje majke, odlučili su za bugarsku princezu koja mu je rodila nasljednike, dva sina, Tvrtka II i Ostoju.

U vojnom, ekonomskom i kulturnom pogledu, Tvrtkova Bosna zapisana je zlatninm slovima jer je iz tog vremena ostalo veliko kulturno naslijeđe.
Uz Bana Kulina, Tvrtko I je najznačajnija ličnost Bosanske države.
А помињу Миле да се тамо крунисао, а не у Милешеви, какви болесници, а он рекао лепо одох у српску земљу. То значи у неку другу земљу која је била изван контроле његове првобитне бановине, пре територијалних проширења.
 
@Сребрена , postoji još jedan prilog tvojoj tezi da se prvobitna Srbija prostirala i u zaleđu Drača.

Svi znamo da je Đorđe Manijak doveo svoju pobunjeničku vojku iz Italije u Drač 1043. godine. Tamo se ojačao sa lokalnim stanovništvom koje ga je uzgred proglasilo za cara i onda kreneuo prema Konstantinopolju.

Miihajlo Glika, hroničar iz 12. veka, povezuje Manijakov dolazak sa ustankom Stefana Vojislava i njegovom pobedom nad romejskom vojskom. Glika kaže da odmah potom Manijak iz Italije dolazi, doslovno, u Srbiju. Dakle, za Mihajla Gliku je tadašnji Drač deo Srbije.

Citat, https://archive.org/stream/PatrologiaGraeca/Digital/Annales-1_djvu.txt

προεμήνυε δέ ούτος μετά έτος έν τής αύτοΰ βασιλείας φανείς τάς μελλούσας γενέσθαι κοσμικάς συμφοράς, δρα γάρ δτι μετ' ού πολύ στάσις έν Σερβία γέγονε. γράφει ούν ό βασιλεύς τω άρχοντι Δυρραχίου, καί δς έπισυνάξας ώσεί χιλιάδας ξ' εις Τριβαλών έρχεται, καί άνεπιστημόνως πάνυ τοϊς Σέρβοις προσβαλών ώσεί χιλιάδας μ' ποιεί έκεϊσε πεσεϊν καί στρατηγούς ζ'. άλλά καί ό Μανιάκης Γεώργιος έν Ιταλία διάγων (παρά γάρ τού Βασιλείου έκεϊσε προπεμφθείς έτυχεν) εις άποστασίαν χωρεΐ καί τά παράσημα τής βασιλείας ένδύεται, καί εις Σερβίαν έρχεται, μανθάνει περί τούτου ό βασιλεύς, καί μή δυνηθείς διά γραμμάτων μεταποιήσαι αύτόν χεϊρα βαρεϊαν άποστέλλει κατ' αύτοΰ·

PS: samo za baksuza, fraza καί εις Σερβίαν έρχεται, znači u Srbiju je došao. Σερβίαν akuzativ od Σερβία.
Језеро које је названо острво:think:
Реално, постојао је и град Острово (дан.Арниса, Арниша)) северно од језера Острово.

Неко моје мишљење, на основу сопствених истраживања протеклих година, јесте да је епицентар ширења Манијакове војске која је остала без вође, без мисије и без пара да се врати у домовину, било Преспанско језеро, на коме је у оно доба био град /утврђење на острву. Изоловано место где су се склонили туђинци, а одатле су после ,разбојништвом, контактирали са доомороцима и лагано их покоравали.
Наиђох сада случајно на разрешење "случаја" Манијакове смрти. Планина ОСТРОВИЦА
ostrovica djordje manijak.png


Врло близу Москопоља и Корче/Горице за које знамо да су арнаутизовани раније од осталих . И уклапа се у моја ранија истраживања да је нуклеус придошлих Арнаута била Преспа, те да из Преспе термини поменути у житијама Немање (Пилот+Пилота оба).
 
Mihajlo Glika piše da Manijak gine u sukobu sa carskom vojskom u mestu koje se tada zvao Ostrovo, Όστροβω, a danas Arnisa.

Pogledajte prilog 928518

Уцртала сам место смрти на истој мапи , Островица планина и на њој (кажу најстарије насеље од свих у данаш.Албанији) Чороводе (Чрна вода одн. Черна река протиче кроз насеље) које припада Белградској/Бератској области :
ostrovica corovode.JPG
 
Читам мало бошњачке историчаре па видим да нису сигурни где је та Босна
... и опет сазнах нешто интересантно из бошњачких извора. На једној од тема бошњачког форума (тема "bosanci-bosnjaci-bosancerosi-i-stranci-") поменут је члан дубровачког сената Џоно Растић (1672-1733) који у "Дубровачкој хроници" описује и један мировни уговор из 9.века којије направљен између босанског краља и Дубровника. Босански краљ је " gotski kralj Svetopilo koji je sin mocnog Svetopeleka"- ustvari Bosanac (закључују на бошњачком форуму) а цитат гласи :"re di Bossina padre di Svetopelek o sia Svetopilo"

"re di Bossina padre di Svetopelek o sia Svetopilo" (J. Resti, Chronica Ragusina,21).

Дакле, краљ "Боссине"
чији назив одговара епирским називима на датим мапама- Босон планина, град Бассан и сл...у акузативу код Порфирогенита Босона (област како видесмо)...је у 9. веку Светопелеков син.

А Светопелек се изједначава са Будимиром (кад се пореде рукописи, иако је хронологија непоуздана), првим покрштеним српским владарем), дакле Дервановим унуком..То чини поменутиог босанског краља из 9..века Дервановим праунуком, који влада епирском територијом., odn. потврђује моју хипотезу.

Порфирогенит набраја само хришћанске градове (и то оне за које је он лично чуо), а све остало, можда 5000 а можда и 5 милиона српских насеља, нису хришћанса насеља него паганска. Њега то као владара не интересује, он гледа само са становишта личне користи.
Он не зна да већ од првог века велики део Балканског полуострва припада аријанској јереси, тад још није успостављена ромејска држава и црква....али представник његове цркве био је на
.......колико памтим, на Будимировом крштењу и и истовременом крунисању, присутни су представници оба центра моћи, и Рим и Цариград. То је изузетан дипломатски Будимиров потез.

Srpski vladar Dervan pomenut je 659.godine kod franačkog hroničara Fredegara . U njegovoj trodelnoj hronici Liber Historiae Francorum pominje se srpski vladar Dervan -dux gente Surbiorum que ex genere Sclavinorum.

Моја сазнања, еклектичке природе, су да су Дерван и брат, по очевој жељи поделили царство и Дерван је тај ("непознати архонт из 32. поглавља ДАИ) паганин који доводи Беле Србе на Балкан, јужну половину царства. Порфирогенит наглашава да је прво пристаниште, одн. прво станица/станиште Белих Срба солунска област Сервиа/Србија .
Топонимика присутна до 21. века смешта "Дерванову Србију" у област на реци Војуши и ниже Војуше, до реке Дрине (а можда и ниже реке Дрине) на којој је прелепи Дринопољ (дан.Аргирокастрон). Наравно, у Епиру..... у непосредном суседству са Десником, градом који је био престоница Дервановог сина Звонимира и недалеко од покрштених области Србије, која је покрштена у време Дервановог унука, Будимира.



Pogledajte prilog 867494
iako toponima Derven- ima od Grčke do Prizrena..verujem da je utvrđenje bilo u dan. Tepelenu, oblast Drinopolja , kao centar Dervanove Krajine

Tepelena is an early settlement related to the construction of a castle in the 7th century,
Tepelena is located in the province of Derven, in the south of Albania.
 
... и опет сазнах нешто интересантно из бошњачких извора. На једној од тема бошњачког форума (тема "bosanci-bosnjaci-bosancerosi-i-stranci-") поменут је члан дубровачког сената Џоно Растић (1672-1733) који у "Дубровачкој хроници" описује и један мировни уговор из 9.века којије направљен између босанског краља и Дубровника. Босански краљ је " gotski kralj Svetopilo koji je sin mocnog Svetopeleka"
Ovo, ako je tačno, bi bilo prilično veliko otkriće jer bi prvi pomen Bosne pomjerilo za skoro čitav vijek. Zasad preovladjuje teorija o prvom spomenu Bosne sredinom X vijeka, kod KPVIII

Još sredinom X veka kada se ime Bosne prvi put javilo u istoriji, u spisu cara Konstantina Porfirogenita, ona predstavlja samo deo Srbije - S.Ćirković
 
Ovo, ako je tačno, bi bilo prilično veliko otkriće jer bi prvi pomen Bosne pomjerilo za skoro čitav vijek. Zasad preovladjuje teorija o prvom spomenu Bosne sredinom X vijeka, kod KPVIII

Još sredinom X veka kada se ime Bosne prvi put javilo u istoriji, u spisu cara Konstantina Porfirogenita, ona predstavlja samo deo Srbije - S.Ćirković

Pa Croniche di Ragusa je iz XVIII veka, tako da malo je koristi od toga.

To nije ništa drugo do refleksija na prošlost, oslanjajući se na tradiciju Popa Dukljanina. Nema to značaj koji si pomislio.
 
... и опет сазнах нешто интересантно из бошњачких извора. На једној од тема бошњачког форума (тема "bosanci-bosnjaci-bosancerosi-i-stranci-") поменут је члан дубровачког сената Џоно Растић (1672-1733) који у "Дубровачкој хроници" описује и један мировни уговор из 9.века којије направљен између босанског краља и Дубровника. Босански краљ је " gotski kralj Svetopilo koji je sin mocnog Svetopeleka"- ustvari Bosanac (закључују на бошњачком форуму) а цитат гласи :"re di Bossina padre di Svetopelek o sia Svetopilo"

"re di Bossina padre di Svetopelek o sia Svetopilo" (J. Resti, Chronica Ragusina,21).

Дакле, краљ "Боссине"
чији назив одговара епирским називима на датим мапама- Босон планина, град Бассан и сл...у акузативу код Порфирогенита Босона (област како видесмо)...је у 9. веку Светопелеков син.

А Светопелек се изједначава са Будимиром (кад се пореде рукописи, иако је хронологија непоуздана), првим покрштеним српским владарем), дакле Дервановим унуком..То чини поменутиог босанског краља из 9..века Дервановим праунуком, који влада епирском територијом., odn. потврђује моју хипотезу.
Још само да у Епиру пронађемо и Рашку, па имамо Рашка + Босна = Србија. А зафалиће нам и један Дубровник у Грчкој.
 
... и опет сазнах нешто интересантно из бошњачких извора. На једној од тема бошњачког форума (тема "bosanci-bosnjaci-bosancerosi-i-stranci-") поменут је члан дубровачког сената Џоно Растић (1672-1733) који у "Дубровачкој хроници" описује и један мировни уговор из 9.века којије направљен између босанског краља и Дубровника. Босански краљ је " gotski kralj Svetopilo koji je sin mocnog Svetopeleka"- ustvari Bosanac (закључују на бошњачком форуму) а цитат гласи :"re di Bossina padre di Svetopelek o sia Svetopilo"

"re di Bossina padre di Svetopelek o sia Svetopilo" (J. Resti, Chronica Ragusina,21).

Дакле, краљ "Боссине"
чији назив одговара епирским називима на датим мапама- Босон планина, град Бассан и сл...у акузативу код Порфирогенита Босона (област како видесмо)...је у 9. веку Светопелеков син.

А Светопелек се изједначава са Будимиром (кад се пореде рукописи, иако је хронологија непоуздана), првим покрштеним српским владарем), дакле Дервановим унуком..То чини поменутиог босанског краља из 9..века Дервановим праунуком, који влада епирском територијом., odn. потврђује моју хипотезу.
Prvobitna Srbija jeste bila na potezu izmedju solunskog zaliva i jonskog mora, otprilike na teritoriji Tesalije i Epira. Za to postoji pregršt navoda grčkih pisaca najviše iz 12.veka.
Navešću samo neke onako po sećanju:
  • Glika, tvrdi da se Manijak iskrcao u Srbiju (Drač)
  • Komnina, car na putu ka Zvečanu prolazi kroz Srbiju
  • Vukan iz Zvečana kreće u rat protiv Carigrada zato što su oni poharali Srbiju, opet Komnina
  • Evstatije iz Soluna kaže da su Solun prilikom opsade Normana branili Srbi
  • Čak je pitanje šta piše i kod pisaca DAI, jer Isidor Nikolić tvrdi da tamo ne stoji da su Srbi osnovali grad kod Soluna več državu.
Da ne govorimo da je još kod pisaca 7.veka ta teritorija bila nastanjena raznim plemenima koja su imala nezavisne kraljeve, setimo se Prvuda. Takođe ta teritorija bila je prepuna Srba koji su ostali u verni rimskom carstvu iako su njihovi sunarodnici odbacili ideju Rima, setimo se raznih arhonata rimskih službenika.
Ma ima toga koliko hoćeš, samo nastavi sa istraživanjem....:klap:
 
Ovo, ako je tačno, bi bilo prilično veliko otkriće jer bi prvi pomen Bosne pomjerilo za skoro čitav vijek. Zasad preovladjuje teorija o prvom spomenu Bosne sredinom X vijeka, kod KPVIII

Još sredinom X veka kada se ime Bosne prvi put javilo u istoriji, u spisu cara Konstantina Porfirogenita, ona predstavlja samo deo Srbije - S.Ćirković
Јесте.. Поменути Будимир је огромну територију делио на целине и тад је "спецификовао" да је Босна западно, а Србија источно. Али, као што си видео у теми, по Порфирогениту , све поменуто је у Епиру.
 

Back
Top