Ljudi nisu mesožderi, zar ne?

Ali ne znači da mu neće škoditi, kao benzin da sipaš u dizel motor...ako nije previše radikalno poređenje.
Bilo bi najbolje da prestaneš da smaraš sa tim tupavim i netačnim ChatGPT analogijama.

Vidim da se, pored ishrane, ni u automobile ne razumeš.

Čovek je svaštojed. Ako si gladan, možeš da pojedeš boraniju, možeš da pojedeš boraniju sa mesom, možeš da pojedeš samo meso, i više nisi gladan.

Zato što si svaštojed.

Ako u benzinac sipaš dizel, auto će odmah da se pokvari i popravka će koštati boga oca.

To je zato što auto NIJE svaštojed, i možeš da sipaš samo ono gorivo za koje je predviđen.
 
Bilo bi najbolje da prestaneš da smaraš sa tim tupavim i netačnim ChatGPT analogijama.

Vidim da se, pored ishrane, ni u automobile ne razumeš.

Čovek je svaštojed. Ako si gladan, možeš da pojedeš boraniju, možeš da pojedeš boraniju sa mesom, možeš da pojedeš samo meso, i više nisi gladan.

Zato što si svaštojed.

Ako u benzinac sipaš dizel, auto će odmah da se pokvari i popravka će koštati boga oca.

To je zato što auto NIJE svaštojed, i možeš da sipaš samo ono gorivo za koje je predviđen.
možeš jesti meso..jedem ga i ja..ali nije zdravo..to je poenta
 
Čovek je svaštojed. Ako si gladan, možeš da pojedeš boraniju, možeš da pojedeš boraniju sa mesom, možeš da pojedeš samo meso, i više nisi gladan
Mislim da je to ustanovljeno još na početku teme. Ali da može da živi na biljnoj ishrani i da ima pretežno sistem za varenje predviđen za biljnu ishranu je takodje činjenica.
Ne mešam se u tudju ishranu, ali potpuno razumem neke veg. i njihovi etičku stranu. Naša vrsta nanosi nezamiskivu količinu patnje drugim bićima. Uglavnom nepotrebnu i radi zadovoljenja ukusa. I nije loše to istaknuti..

Evo ChatGPT procena:

Broj životinja koje ljudi ubiju svake godine je ogroman — meri se miliardama, pa čak i trilionima, u zavisnosti od toga koje vrste uključimo (kopnene, morske, divlje, domaće). Evo pregleda najvažnijih podataka:



🐄


Prema FAO (Organizacija UN za hranu i poljoprivredu), procenjuje se da ljudi godišnje ubiju otprilike:


  • Kokoške: ~70 milijardi
  • Patke: ~3 milijarde
  • Svinje: ~1,5 milijardi
  • Ovce: ~600 miliona
  • Goveda (krave, bikovi): ~300 miliona
  • Ćurke: ~700 miliona
  • Koze: ~500 miliona

🔸 Ukupno: preko 75 milijardi kopnenih životinja godišnje.




🐟


Ovde je broj mnogo teže izračunati, jer se najčešće meri u tonama. Međutim, procene kažu da:


  • Riba ubijenih godišnje: između 1 i 3 biliona (hiljada milijardi)
  • Morskih beskičmenjaka (školjke, hobotnice, rakovi itd.): još bilioni

Dakle, broj ubijenih morskih životinja je verovatno veći od broja ubijenih kopnenih životinja.




🐇


Uključujući životinje ubijene:


  • U laboratorijama: ~100 miliona godišnje (testiranja, medicina)
  • U lovu i sportu: milioni (tačan broj zavisi po državi)
  • Za odeću (krzno, koža): desetine miliona



📊


🔹 Ljudi godišnje ubiju:


  • Preko 75 milijardi kopnenih životinja
  • Verovatno preko 1 trilion (1.000 milijardi) morskih životinja
  • Dodatnih stotina miliona u neprehrambene svrhe


 
Mislim da je to ustanovljeno još na početku teme. Ali da može da živi na biljnoj ishrani i da ima pretežno sistem za varenje predviđen za biljnu ishranu je takodje činjenica.
Svaštojedi poput ljudi mogu da žive na pretežno biljnoj, a mogu da žive na pretežno mesnoj ishrani, zavisi od životnih okolnosti i ličnih preferenci.

Patnja je već filozofsko etički problem, i o njoj se može debatovati više nego o činjenici da su ljudi svaštojedi.
 
Svaštojedi poput ljudi mogu da žive na pretežno biljnoj, a mogu da žive na pretežno mesnoj ishrani, zavisi od životnih okolnosti i ličnih preferenci.

Patnja je već filozofsko etički problem, i o njoj se može debatovati više nego o činjenici da su ljudi svaštojedi.
Jeste. Ali veg. pitanje prema svastojedima i mesojedima "zašto jedeš meso kad ti nije neophodno", potpuno razumem sa etička strane. Sad ako tebe ne dotiče etika, ok. Mene dotiče.
 
Svaštojedi poput ljudi mogu da žive na pretežno biljnoj, a mogu da žive na pretežno mesnoj ishrani, zavisi od životnih okolnosti i ličnih preferenci.

Patnja je već filozofsko etički problem, i o njoj se može debatovati više nego o činjenici da su ljudi svaštojedi.
Niko ne spori da je čovek svaštojed. Ali 85% je biljojed, a samo 15% možda mesožder ako baš mora ili može jaja i mleko zbog životinjskih proteina. Priroda nije odredila čoveku mesožderstvo zbog ukusa nego upravo zbog tih proteina(esencijalnih amino kiselina). Čovek ne samo što mora termički da obrađuje meso nego probaj da ga jedeš bez soli i začina, da vidiš da nema nikakav ukus. To je iluzija. Kao teritorije, država, granice, sve je iluzija.
 
Niko ne spori da je čovek svaštojed. Ali 85% je biljojed, a samo 15% možda mesožder ako baš mora ili može jaja i mleko zbog životinjskih proteina. Priroda nije odredila čoveku mesožderstvo zbog ukusa nego upravo zbog tih proteina(esencijalnih amino kiselina). Čovek ne samo što mora termički da obrađuje meso nego probaj da ga jedeš bez soli i začina, da vidiš da nema nikakav ukus. To je iluzija. Kao teritorije, država, granice, sve je iluzija.
Ne razumeš se u ovo, najbolje da ne deliš savete.
 
Mesne prerađevine jesu dokazano nezdrave, preterivanje u bilo čemu jeste nezdravo... ali balansirana ishrana koja sadrži sve što treba, i ni u čemu ne preteruje svakako nije nezdrava.
Po tvom mišljenju su samo mesne prerađevine nezdrave, a ne i samo meso, za čoveka? Naravno da ne treba da se preteruje ali i čašica alkohola i kafe nije prirodno i zdravo.
 
Довољно је погледати исхрану људи у такозваним ”плавим зонама”, где живе најдуговечнији људи на свету.
Свима им је заједничка исхрана са минимално или ни мало меса ;)
Svuda je zajednička umerena ishrana, bez preterivanja, bez debelih ljudi i bez previše unosa procesiranog mesa. Teško ćeš videti čoveka od 130kg koji doživi duboku starost, šta god da je jeo.

Riba je svakako zdravije meso nego salama. U istočnoj Aziji što se mesa tiče više se jedu riba i morski plodovi nego ovo što mi jedemo.

Evo recimo jedna lepa rečenica koja sumira ovo:

"The longevity of the Japanese people is mainly attributed to their healthy diet which is largely made up of fish, vegetables, and plants. One defining quality is that Japanese cuisine emphasizes quality and not quantity."
 
Svuda je zajednička umerena ishrana, bez preterivanja, bez debelih ljudi i bez previše unosa procesiranog mesa. Teško ćeš videti čoveka od 130kg koji doživi duboku starost, šta god da je jeo.

Riba je svakako zdravije meso nego salama. U istočnoj Aziji što se mesa tiče više se jedu riba i morski plodovi nego ovo što mi jedemo.

Evo recimo jedna lepa rečenica koja sumira ovo:

"The longevity of the Japanese people is mainly attributed to their healthy diet which is largely made up of fish, vegetables, and plants. One defining quality is that Japanese cuisine emphasizes quality and not quantity."
Добро, ти сад релативизујеш и скрећеш причу на Азију и Јапан. Заправо, од пет ”плавих зона” у свету, само једна је у Јапану (Окинава), једна је у нашем комшилуку (Икарија), а још једна је у Европи (Сардинија).
 
Добро, ти сад релативизујеш и скрећеш причу на Азију и Јапан. Заправо, од пет ”плавих зона” у свету, само једна је у Јапану (Окинава), једна је у нашем комшилуку (Икарија), а још једна је у Европи (Сардинија).
Ne da meso, brani ga po svaku cenu, makar riba bila. Odnosno meso puno žive.
 
Добро, ти сад релативизујеш и скрећеш причу на Азију и Јапан. Заправо, од пет ”плавих зона” у свету, само једна је у Јапану (Окинава), једна је у нашем комшилуку (Икарија), а још једна је у Европи (Сардинија).
Ne menja to suštinu. Ne preterivati ni u čemu, jesti umereno i kvalitetno.

"Sardinia's most common foods are based on its land-based pastoral traditions and island location, including Pecorino Sardo cheese, whole-grain bread, and pork and lamb dishes like roasted suckling pig (porceddu). Other staple foods are handmade pasta dishes such as malloreddus and fregola, and traditional breads like pane carasau. In coastal areas, seafood dishes and bottarga (cured fish roe) are also common."
 
Ne menja to suštinu. Ne preterivati ni u čemu, jesti umereno i kvalitetno.

"Sardinia's most common foods are based on its land-based pastoral traditions and island location, including Pecorino Sardo cheese, whole-grain bread, and pork and lamb dishes like roasted suckling pig (porceddu). Other staple foods are handmade pasta dishes such as malloreddus and fregola, and traditional breads like pane carasau. In coastal areas, seafood dishes and bottarga (cured fish roe) are also common."
Да. И не јести месо ;)

Prva plava zona koju je istraživao tim National Geographica jeste teško dostupna planinska regija Barbadžija na ostrvu Sardinija, gde ima mnogo stogodišnjaka među muškarcima. Celog života su uglavnom bili pastiri, pa su dnevno pešačili u proseku po deset kilometara, što je doprinelo njihovom zdravlju. Budući da su dugovečni muškarci malo vremena provodili u kući, a briga o domu i deci bila je u nadležnosti žena, bili su manje izloženi stresu. Uz to, voleli su da popiju po čašu-dve crnog vina svakog dana. Za razliku od drugih vrsta vina, vino Kanonau sa Sardinije, kako su istraživači otkrili, sadrži dva do tri puta više flavonoida koji imaju antioksidativno dejstvo i pomažu zidovima krvnih sudova da ostanu elastični.

Ovčiji sir umesto mesa


Stanovnici ovog ostrva imali su vrlo skromnu ishranu: najčešće su jeli pastu od integralnog brašna ili tradicionalnu pogaču od ječmenog brašna i krompira, crni luk, komorač i rotkvice. Kao osnovni izvor proteina služili su proizvodi od ovčijeg ili kozjeg mleka. Za večeru koja je okupljala celu porodicu jeo se minestrone – supa od povrća koje su sami gajili. U većem delu oblasti Barbadžija meso se i danas jede samo jednom nedeljno i u posebnim prilikama. Iako ova regija pripada Mediteranu, njihova ishrana nikada nije obilovala ni ribom.
 
Да. И не јести месо ;)

Prva plava zona koju je istraživao tim National Geographica jeste teško dostupna planinska regija Barbadžija na ostrvu Sardinija, gde ima mnogo stogodišnjaka među muškarcima. Celog života su uglavnom bili pastiri, pa su dnevno pešačili u proseku po deset kilometara, što je doprinelo njihovom zdravlju. Budući da su dugovečni muškarci malo vremena provodili u kući, a briga o domu i deci bila je u nadležnosti žena, bili su manje izloženi stresu. Uz to, voleli su da popiju po čašu-dve crnog vina svakog dana. Za razliku od drugih vrsta vina, vino Kanonau sa Sardinije, kako su istraživači otkrili, sadrži dva do tri puta više flavonoida koji imaju antioksidativno dejstvo i pomažu zidovima krvnih sudova da ostanu elastični.

Ovčiji sir umesto mesa


Stanovnici ovog ostrva imali su vrlo skromnu ishranu: najčešće su jeli pastu od integralnog brašna ili tradicionalnu pogaču od ječmenog brašna i krompira, crni luk, komorač i rotkvice. Kao osnovni izvor proteina služili su proizvodi od ovčijeg ili kozjeg mleka. Za večeru koja je okupljala celu porodicu jeo se minestrone – supa od povrća koje su sami gajili. U većem delu oblasti Barbadžija meso se i danas jede samo jednom nedeljno i u posebnim prilikama. Iako ova regija pripada Mediteranu, njihova ishrana nikada nije obilovala ni ribom.
Znaš li kakav ukus ima ovčije kiselo mleko? Raj. Sigurno si probao.
 

Back
Top