Casual Observer
Stara legenda
- Poruka
- 89.280
Time se dokazuje da je čovek svaštojed.Ne razumem. Pojedi šaku badema i oraha i uneo si i više kalorija nego što ti treba. Dodaj jabuku, bananu i ihahaj...
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Time se dokazuje da je čovek svaštojed.Ne razumem. Pojedi šaku badema i oraha i uneo si i više kalorija nego što ti treba. Dodaj jabuku, bananu i ihahaj...
Može da jede svašta, ali može i da bude čist biljojed. I sistem za varenje je pretežno za biljnu ishranu.Time se dokazuje da je čovek svaštojed.
Čovek nije ni mesojed ni biljojed, nego svaštojed.Ljudi nisu mesožderi – i to se vidi na svakom koraku kad uporediš ljudsku građu i potrebe sa pravim mesožderima:
1. Zubi – čovek nema očnjake lavova i vukova, nema kandže za kidanje mesa, nema “makazaste” kutnjake koji seku kosti. Umesto toga, ima ravne kutnjake za mlevenje biljaka i sitne očnjake koji ne mogu ništa da probiju.
2. Kiselina u stomaku – mesožderi imaju ekstremno jaku kiselinu koja razlaže sirovo meso i kosti. Čovekova kiselina je mnogo slabija – dovoljno jaka za kuvanu i obrađenu hranu, ali nedovoljna za sirovo meso. Zato ga mora peći, kuvati i začinjavati da bi uopšte mogao da ga pojede.
3. Creva – kod lavova i vukova creva su kratka, jer meso brzo truli i mora da prođe kroz sistem. Kod čoveka creva su duga – 6 do 7 puta duža od tela, slična biljojedima, što znači da je evolutivno prilagođen biljkama, a ne trulom mesu.
Dakle, ljudsko telo nije građeno za meso. Čovek u mesu zapravo traži ono što mu treba: proteine i aminokiseline. A to se nalazi svuda – u jajima, mleku, kazeinu, soji, pasulju, leblebiji, orasima, semenkama. Dakle, ne treba mu meso, nego hranljive materije koje meso slučajno sadrži.
Zašto onda ljudi jedu meso?
Zato što im je bilo lakše – lakše je uloviti životinju i pojesti koncentrisane proteine nego skupljati i kombinovati biljke.
Zato što im je bilo lepše – ukus mesa uz so i vatru postao je uživanje, navika i tradicija.
Ali to ne znači da je čovek mesožder. Nije čak ni “pravi svejed” – jer svejed u prirodi (kao medved ili svinja) može da zakolje, pojede i svari sirovo meso. Čovek to ne može bez noža, vatre i začina.
I na kraju – tu je i moralna dimenzija:
Zašto bi jedno biće moralo da bude ubijeno, unesrećeno i mrtvo, samo da bi neko drugi sedeo za stolom i uživao u ukusu mesa? Ako sve što nam je potrebno za život i zdravlje postoji i u jajima, mleku i biljkama, onda je jasno – ubijanje za uživanje nije potreba, nego izbor. A taj izbor nosi teret patnje i nesreće drugih živih bića.
---
Zato, kada neko kaže da je čovek “mesožder”, neka pogleda u svoje zube, svoje crevo, svoju slabiju kiselinu u želucu, i neka razmisli – čovek jede meso ne zato što mora, već zato što hoće. A ono što mu zaista treba – proteini i energija – može da dobije bez ikakvog ubijanja.
Da li se slažete sa činjenicama?
Ali ne znači da mu neće škoditi, kao benzin da sipaš u dizel motor...ako nije previše radikalno poređenje.Ta podela na mesodžere i biljojede ni u ostatku životinjskog sveta kojem pripada i čovek nije sasvim striktna.Kažu da i goveče na primer neće odbiti parče slanine.
Po nekima i čoveku bi škodila a mnogi koji jedu kvalitetnu slaninu dočekaju duboku starost.Ali ne znači da mu neće škoditi, kao benzin da sipaš u dizel motor...ako nije previše radikalno poređenje.
Zavisi od organizma koliko je jak da trpi. Mnogi organizmi nisu dovoljno jaki pa popuste i ljudi prerano umru, mladi, sa 50 - 60, srčani, moždani udar usled povišenog pritiska...ili samo kad bi umereni bili. Ali niko neće stati kad mu je najslađe. Ljudski organizam nije predviđen za meso, previše je jako.Po nekima i čoveku bi škodila a mnogi koji jedu kvalitetnu slaninu dočekaju duboku starost.
Da ali umerenost se podrazumeva bez obzira o kojoj se hrani radi.Zavisi od organizma koliko je jak da trpi. Mnogi organizmi nisu dovoljno jaki pa popuste i ljudi prerano umru, mladi, sa 50 - 60, srčani, moždani udar usled povišenog pritiska...ili samo kad bi umereni bili. Ali niko neće stati kad mu je najslađe.
Naravno, ključ svega. Samo ponovo kažem da ne treba sipati pogrešno gorivo u pogrešan motor. Neće se brzo pokvariti ako je malo i umereno. Ali nije predviđeno. Oštećuje se.Da ali umerenost se podrazumeva bez obzira o kojoj se hrani radi.
Zavisi od čoveka do čoveka. Prosto proverljiva činjenica je da vegeterijanci i vegani postoje, živi su i zdravi su. Tako da ta priča o nekoj neophodnosti životinjskih namirnica otpada. I drugo, to nije nikakva novotarija. Vegeterijanci postoje hiljadama godina, posebno u nekim kulturama.
Što ne znači da je ispravna "civilizacija" bila. To kao kad bi rekao, bili su ubice i koljači ljudi, 'ajde onda i mi da budemo.Kao pojedinci.
Psihotičnih je vazda bilo.
Istorija nije zabeležila ni jednu vegetarijansku civilizaciju
Kako? Kako su jeli tu ulovljenu hranu?Ne.
naučnici su dokazali da su prvi ljudi bili lovci.
Osvrni se oko sebe, pogledaj, uveri se.Što ne znači da je ispravna "civilizacija" bila. To kao kad bi rekao, bili su ubice i koljači ljudi, 'ajde onda i mi da budemo.
Ne.Ljudi nisu mesožderi – i to se vidi na svakom koraku kad uporediš ljudsku građu i potrebe sa pravim mesožderima:
1. Zubi – čovek nema očnjake lavova i vukova, nema kandže za kidanje mesa, nema “makazaste” kutnjake koji seku kosti. Umesto toga, ima ravne kutnjake za mlevenje biljaka i sitne očnjake koji ne mogu ništa da probiju.
2. Kiselina u stomaku – mesožderi imaju ekstremno jaku kiselinu koja razlaže sirovo meso i kosti. Čovekova kiselina je mnogo slabija – dovoljno jaka za kuvanu i obrađenu hranu, ali nedovoljna za sirovo meso. Zato ga mora peći, kuvati i začinjavati da bi uopšte mogao da ga pojede.
3. Creva – kod lavova i vukova creva su kratka, jer meso brzo truli i mora da prođe kroz sistem. Kod čoveka creva su duga – 6 do 7 puta duža od tela, slična biljojedima, što znači da je evolutivno prilagođen biljkama, a ne trulom mesu.
Dakle, ljudsko telo nije građeno za meso. Čovek u mesu zapravo traži ono što mu treba: proteine i aminokiseline. A to se nalazi svuda – u jajima, mleku, kazeinu, soji, pasulju, leblebiji, orasima, semenkama. Dakle, ne treba mu meso, nego hranljive materije koje meso slučajno sadrži.
Zašto onda ljudi jedu meso?
Zato što im je bilo lakše – lakše je uloviti životinju i pojesti koncentrisane proteine nego skupljati i kombinovati biljke.
Zato što im je bilo lepše – ukus mesa uz so i vatru postao je uživanje, navika i tradicija.
Ali to ne znači da je čovek mesožder. Nije čak ni “pravi svejed” – jer svejed u prirodi (kao medved ili svinja) može da zakolje, pojede i svari sirovo meso. Čovek to ne može bez noža, vatre i začina.
I na kraju – tu je i moralna dimenzija:
Zašto bi jedno biće moralo da bude ubijeno, unesrećeno i mrtvo, samo da bi neko drugi sedeo za stolom i uživao u ukusu mesa? Ako sve što nam je potrebno za život i zdravlje postoji i u jajima, mleku i biljkama, onda je jasno – ubijanje za uživanje nije potreba, nego izbor. A taj izbor nosi teret patnje i nesreće drugih živih bića.
---
Zato, kada neko kaže da je čovek “mesožder”, neka pogleda u svoje zube, svoje crevo, svoju slabiju kiselinu u želucu, i neka razmisli – čovek jede meso ne zato što mora, već zato što hoće. A ono što mu zaista treba – proteini i energija – može da dobije bez ikakvog ubijanja.
Da li se slažete sa činjenicama?
Ti govoris, izvini, u ime budalastine.Rasprava sa prirodom je bespredmetna.
A ja govorim u ime prirode.
DANe.
naučnici su dokazali da su prvi ljudi bili lovci.
Ljudi nisu mesožderi – i to se vidi na svakom koraku kad uporediš ljudsku građu i potrebe sa pravim mesožderima:
1. Zubi – čovek nema očnjake lavova i vukova, nema kandže za kidanje mesa, nema “makazaste” kutnjake koji seku kosti. Umesto toga, ima ravne kutnjake za mlevenje biljaka i sitne očnjake koji ne mogu ništa da probiju.
2. Kiselina u stomaku – mesožderi imaju ekstremno jaku kiselinu koja razlaže sirovo meso i kosti. Čovekova kiselina je mnogo slabija – dovoljno jaka za kuvanu i obrađenu hranu, ali nedovoljna za sirovo meso. Zato ga mora peći, kuvati i začinjavati da bi uopšte mogao da ga pojede.
3. Creva – kod lavova i vukova creva su kratka, jer meso brzo truli i mora da prođe kroz sistem. Kod čoveka creva su duga – 6 do 7 puta duža od tela, slična biljojedima, što znači da je evolutivno prilagođen biljkama, a ne trulom mesu.
Dakle, ljudsko telo nije građeno za meso. Čovek u mesu zapravo traži ono što mu treba: proteine i aminokiseline. A to se nalazi svuda – u jajima, mleku, kazeinu, soji, pasulju, leblebiji, orasima, semenkama. Dakle, ne treba mu meso, nego hranljive materije koje meso slučajno sadrži.
Zašto onda ljudi jedu meso?
Zato što im je bilo lakše – lakše je uloviti životinju i pojesti koncentrisane proteine nego skupljati i kombinovati biljke.
Zato što im je bilo lepše – ukus mesa uz so i vatru postao je uživanje, navika i tradicija.
Ali to ne znači da je čovek mesožder. Nije čak ni “pravi svejed” – jer svejed u prirodi (kao medved ili svinja) može da zakolje, pojede i svari sirovo meso. Čovek to ne može bez noža, vatre i začina.
I na kraju – tu je i moralna dimenzija:
Zašto bi jedno biće moralo da bude ubijeno, unesrećeno i mrtvo, samo da bi neko drugi sedeo za stolom i uživao u ukusu mesa? Ako sve što nam je potrebno za život i zdravlje postoji i u jajima, mleku i biljkama, onda je jasno – ubijanje za uživanje nije potreba, nego izbor. A taj izbor nosi teret patnje i nesreće drugih živih bića.
---
Zato, kada neko kaže da je čovek “mesožder”, neka pogleda u svoje zube, svoje crevo, svoju slabiju kiselinu u želucu, i neka razmisli – čovek jede meso ne zato što mora, već zato što hoće. A ono što mu zaista treba – proteini i energija – može da dobije bez ikakvog ubijanja.
Da li se slažete sa činjenicama?
TrojkeCovek ima ocnjake. (Petice)
Ono da treba pustiti ljude da jedu šta hoće valjda treba da važi u oba smera, zar ne?
Moguce. Prihvatam greskuTrojke
Ali nema kao navedene životinje. Samo kažem